NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Biskupije
Krčka biskupija


upravlja: mons. Ivica Petanjak
adresa: Antuna Mahnića 18, 51500 Krk
web: http://krk.hbk.hr


Pojavom i širenjem kršćanske vjere u prvim stoljećima poslije Isusa Krista na istočnoj obali Jadrana nastajala su crkvena, biskupska sjedišta. Jedno od tih zasigurno je bila i Krčka biskupija sa sjedištem u gradu Krku kojeg stari rimski natpis iz IV. st. naziva "splenidissima civitas Kuryctarum". Grad Krk čuva više arheoloških svjedočanstava o ranoj prisutnosti kršćanstva, kao npr.: rudimentalni tragovi krčke katedrale iz druge polovine V. stoljeća, krsni zdenac i jedinstveni starokršćanski kapitel sa simbolima Euharistije.

Uz Krčku biskupiju na Kvarneru su stoljećima postojale i Osorska i Rapska biskupija koje su bulom pape Lava XII "locum Beati Petri" (Mjesto blaženoga Petra) od 30. lipnja 1828. ukinute i pripojene Krčkoj biskupiji. Otada Krčka biskupija obuhvaća otoke: Krk, Rab, dio Paga, Cres, Lošinj, Ilovik (Sv. Petar), Susak, Unije, Velike i Male Srakane. Prvi biskup teritorijalno proširene krčke biskupije bio je Krčanin Ivan Antun Sintić (1792 – 1837).

Metropolijska sjedišta Krčke (i bivše Osorske i Rapske) biskupije tijekom stoljeća bila su u Saloni-Solinu, kasnije u Splitu, Akvileji, Zadru, Gradu i Veneciji. Od 3. kolovoza 1830., bulom pape Pija VIII teritorijalno proširena Krčka biskupija postala je područnom biskupijom metropolije u Gorici, u čijem će sastavu ostati do poslije I. svjetskoga rata, tj. do novonastalih političkih prilika kad je nova državna granica podijelila teritorij kvarnerskih otoka.

Mirovnim ugovorom u Rapallu, 12. studenog 1920., područje bivše Osorske biskupije (Cres, Lošinj s okolnim otocima) pripalo je Kraljevini Italiji. Crkveno je to područje najprije došlo pod upravu novoosnovane Riječke biskupije, a zatim bulom pape Pija XI "Pastorale munus" (Pastorska služba) od 1. kolovoza 1932. bilo je pripojeno Zadarskoj nadbiskupiji.

S druge strane granice otok Krk s Rabom (uključivši i sjeverni dio Paga) pripao je novonastaloj Kraljevini SHS te je dekretom Sv. Stolice od 25. studenog 1933. Krčka biskupija bila izravno podređena Svetoj Stolici.

U travnju 1945. zapadno-kvarnerski su otoci pripali matici Hrvatskoj i Jugoslaviji, pa je Sveta Stolica koncem 1948. predala te otoke Krčkoj biskupiji – najprije na upravljanje, a zatim ih dekretom Konzistorijalne kongregacije od 6. siječnja 1963. definitivno njoj priključila.

Osnivanjem Riječke metropolije 27. srpnja 1969. godine Krčka je biskupija, zajedno s Porečkom i Pulskom, postala sufraganskom biskupijom nove sjevernojadranske crkvene pokrajine kojoj i danas pripada.

Danas se Krčka biskupija prostire na 1.130 km2. Zaštitnik joj je sv. Kvirin, biskup sisački i mučenik iz IV. st., a suzaštitnici sv. Gaudencije, biskup osorski iz XI. st., i sv. Kristofor, starokršćanski mučenik.

Ova je otočka biskupija podijeljena u 6 dekanata (krčki, omišaljski, vrbnički, creski, malološinjski i rapski) te ima 51 župu.

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured