NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Biskupije
Bjelovarsko križevačka


upravlja: mons. Vjekoslav Huzjak
adresa: Trg Eugena Kvaternika 5, 43000 Bjelovar
web:


Papa Benedikt XVI. bulom "De maiore spirituali bono", od 5. prosinca 2009., uspostavio je Bjelovarsko-križevačku biskupiju (Dioecesis Bellovariensis-Crisiensis). Za prvog biskupa novoutemeljene biskupije Papa je imenovao mons. Vjekoslava Huzjaka dotadašnjeg generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije. Župna crkva sv. Terezije u Bjelovaru uzdignuta je u rang prvostolnice, a za konkatedralu je određena crkva sv. Križa u Križevcima. Prostor nove biskupije obuhvaća oko 3 740 km2. Na tom području živi, prema popisu pučanstva iz 1991. godine, oko 195 000 stanovnika. Katolika ima oko 185 000. Nova biskupija ima 56 župa, 55 svećenika, od toga četiri redovnička, i 24 redovnice.

Osnutkom Zagrebačke biskupije 1094. godine i ovo je područje ušlo u razdoblje svojih pisanih tragova. Tako već Felicijanova povelja, iz 1134. godine, spominje osnutak Zagrebačke biskupije, kojoj je bio dodijeljen posjed Dubrava, dok se kasnije spominju Čazma i Ivanić (Kloštar). U razdoblju do sredine 16. stoljeća, najznačajnije mjesto je Čazma, koju je utemeljio zagrebački biskup Stjepan II. Babonić 1232. godine i u njoj Čazmanski kaptol s 12 kanonika. Dao je ondje sagraditi i dvije crkve. Zborni kaptol Sv. Duha djelovao je u Čazmi kao locus credibilis do 1548. godine, kad seli pred turskom najezdom u Zagreb. U Čazmi je bilo drugotno sjedište zagrebačkih biskupa, koji su ondje često boravili do sredine 16. stoljeća, izdavali svoje službene isprave, pisali oporuke, a neki su ondje i umrli.

Križevci su slobodni kraljevski grad s poveljom kralja Bele IV. od 16. kolovoza 1253. U njemu su se od 14. stoljeća održavali mnogi hrvatski sabori, pa tako i onaj žalosni "krvavi sabor", održan 27. veljače 1397., kad su pristalice Žigmunda Luksemburškog pogubili Stjepana Lackovića i druge. Ondje je gotička župna crkva Svetoga križa, po kojoj je vjerojatno grad i dobio ime, a ubraja se među najstarije sačuvane spomenike grada. Ondje je od 1801. godine sjedište sjedinjene Križevačke biskupije (eparhije), koja je dobila bivše isusovačke posjede Tkalec i Preseku. Ivan Zakmardi Dijankovečki (oko 1600. – 1667.), prabilježnik Hrvatskoga Kraljevstva, zaslužan je za ponovni dolazak pavlina u Križevce 1666. godine, gdje su 1674. otvorili srednje učilište i imali nižu gimnaziju, podigli svetište Majci Božjoj Koruškoj te ostavili bogatu vjersku i kulturnu baštinu.

Dolaskom Turaka opustošena je i razorena Čazma, vjersko, kulturno i upravno središte ovoga kraja, kao i cijela okolica. Na Draškovićevoj sinodi 8. ožujka 1574. ne spominje se više niti jedna župa istočno od Križevaca i rijeke Glogovnice, a u Čazmanskom arhiđakonatu, od nekoć 41-e župe, spominje se samo župnik u Ivaniću (Kloštar Ivanić), župnik sv. Petra u Gradecu i župnik sv. Margarete u Dubravi. Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. godine nastupaju mirnija vremena. Turci su se povukli, a ostali su njihovi ratni saveznici Vlasi, koji su nakon Sisačke bitke 1593. godine, tijekom 16. stoljeća, sve više tražili saveznika u novom, jačem gospodaru, Bečkom dvoru. Ranije su pomicali granicu Osmanskog Carstva prema Zapadu, a sad su prešli zbog privilegija i svojih interesa u službu Habsburgovaca. Slijedit će mukotrpna i dugotrajna obnova i naseljavanje naroda, od 17. do 19. stoljeća.

Sredinom 18. stoljeća na istočnom dijelu, podno južnih padina Bilogore, bit će utemeljeno i izgrađeno novo središte toga kraja, grad Bjelovar. Po odredbi carice i kraljice Marije Terezije izgradnja Bjelovara započela je 1756. godine. Radove je vodio general Filip Beck. Godine 1772. Bjelovar stječe status gradske općine, a tek ukinućem Vojne krajine slobodni je grad od 1874. godine i sjedište Bjelovarsko-križevačke županije. Drugi svjetski rat i poraće odnio je mnoge žrtve. Nakon Drugoga svjetskog rata po zloglasnoj komunističkoj OZNA-i ubijeni su franjevci, profesori bjelovarske gimnazije, Sebastijan Šantalab i Ferdo Gassman, te brojni građani i civili iz okolice. Kod šume Lug podignuto je spomen-obilježje žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, a slično je učinjeno po mnogim mjestima i župama u okolici. Bjelovar se tijekom 20. stoljeća razvio u značajno gradsko središte. Nakon 1960. godine počinje značajnije naseljavanje pučanstva i izgradnja novih naselja. Pučanstvo je dolazilo iz okolice Bjelovara, iz moslavačkog i podravskog područja, te znatan dio iz Like i osobito s područja Bosne i Hercegovine. Od 1980. godine u gradu se nalaze tri župe: sv. Terezije Avilske, sv. Ane i sv. Antuna Padovanskoga.

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured