NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Nuncijatura

Mons. Alessandro D'Errico

Nadbiskup Alessandro D'Errico rođen je u Frattamaggioreu (Napulj, Italija), 18. studenoga 1950. Zaređen je za svećenika 24. ožujka 1974. i inkardiniran je u biskupiju Aversa. Doktorirao je filozofiju. Započeo je diplomatsku službu Svete Stolice 5. ožujka 1977. i obavljao službe pri Papinskim predstavništvima na Tajlandu, u Brazilu, Grčkoj, te u Prefekturi papinskog doma, a kasnije u Apostolskim nuncijaturama u Italiji i Poljskoj. Za apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini imenovan je 21. studenoga 2006, a 17. veljače 2010. i u Crnoj Gori.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je za apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj 21. svibnja 2012.

Osim talijanskog, govori francuski, španjolski i engleski jezik.

 

mons. Mons. JANUSZ STANISLAW BLACHOWIAK, prvi tajnik

Adresa: Ksaverska cesta 10 A, 10000 ZAGREB

tel: 01/ 467 39 95

_______________________

Diplomacija Svete Stolice

Sveta je Stolica priznala Republiku Hrvatsku među prvima 13. siječnja 1992. godine, a do uspostave diplomatskih odnosa došlo je 8. veljače iste godine. Prvi apostolski nuncij u RH bio je mons. Giulio Einaudi (1992. – 2003.). Njega je naslijedio mons. Francisco Javier Lozano (2003. – 2007.).Treći nuncij u RH bio je mons. Mario Roberto Cassari (2008. - 2012.).

Sveta je Stolica subjekt međunarodnoga prava te ima diplomatske odnose sa 176 država u svijetu. Njima treba dodati još Europsku zajednicu i Malteški red te tridesetak međunarodnih i regionalnih organizacija diljem svijeta u kojima Sveta Stolica također ima svoje stalne predstavnike.

Budući da su pape kroz duga stoljeća postojanja Papinske države (754.-1870.) bili i svjetovni poglavari, imali su svoje predstavnike u drugim državama. Međutim, i mnogo prije toga pape su npr. na carskom dvoru u Carigradu, u ranom srednjem vijeku u vrijeme istočnoga Rimskoga carstva, imali svoje stalne predstavnike koji su bili nazivani poklisari (grč. apokrisiários – diplomatski predstavnik, veleposlanik). Izaslanike su pape imali i kod vladara u novim kraljevstvima koja su nastajala u zapadnoj Europi nakon propasti zapadnoga rimskoga carstva, a među njima je posebnu važnost imao poklisar kod franačkoga dvora. Stoga mnogi vatikansku diplomaciju smatraju najstarijom iako se početak moderne diplomacije smješta u 1445. godinu kad je Venecija otvorila stalno poslanstvo u Firenci. Figura poklisara polako se gasi nakon 1500. godine kada su bile otvorene dvije apostolske nuncijature u modernom smislu: u Veneciji i Parizu.

Riječ „apostolski" ustvari znači „papinski" i potječe iz dalekih vremena kad se papu, kao nasljednika sv. Petra, nazivalo „Apostolik", u smislu: prvi apostol, apostol nad apostolima. A „nuncij" u latinskom prvenstveno znači „glasnik" no ima smisao modernoga „veleposlanika". Običaj slanja apostolskih nuncija nastavljen je i nakon propasti Papinske države i sjedinjenja Italije (1870.) a pitanje je pravno uređeno 1929. godine Lateranskim ugovorima. Tada je papi priznat puni i apsolutni suverenitet u njegovu duhovnom poslanju, ali i vlast na malom teritoriju od 44 hektara na Vatikanskom brijegu koji nosi službeno ime Država Vatikanskoga grada (SCV).

Apostolski nuncij je papin predstavnik kod države u koju je poslan, ali istovremeno i kod lokalne Crkve. Zato svaki nuncij na početku svoje službe prima dva akreditivna pisma: jedno za državnu vlast i drugo za predsjednika mjesne biskupske konferencije. Prema suvremenom međunarodnom pravu, apostolski nunciji pripadaju u prvu kategoriju vođa diplomatskih poslanstava. U mnogim državama po svijetu, posebice u onima s katoličkom većinom, oni su, čim predaju vjerodajnice, po službi također dekani diplomatskoga zbora. Služba nuncija je uvijek trostruka: diplomatska - kod država ili organizacija kojima je poslan, crkvena - za mjesnu katoličku zajednicu, te ekumenska - u odnosu na druge kršćane i međureligijska - prema sljedbenicima nekršćanskih vjera.

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured