NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Mito, korupcija i klima u društvu
Izjava komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije

Imajući u vidu našu društvenu situaciju i hvale vrijednu akciju borbe protiv korupcije, oslanjajući se na poruku biskupa sa zasjedanja u Lovranu od 21. listopada 2010. godine, držimo potrebnim upozoriti na činjenice, društvene procese, koji nam mogu pomoći u uspješnijoj borbi protiv društvenog zla mita i korupcije, ali i na procese koji u opravdanoj borbi protiv korupcije dovode do toga da se izgube iz vida pravedni ciljevi te se pozitivni rezultati pretvore u suprotnost koja prijeti da se prometne u lijek gori od bolesti.

1. Korupcija i mentalitet

Mito i korupcija nisu nastali u suvremenoj hrvatskoj državi kako se to danas (nažalost opet zbog plitkih dnevnopolitičkih razloga) želi katkad prikazati ili kako to izgleda u medijski atraktivnim prezentacijama. Mito i korupcija u hrvatskom društvu imaju dugu povijest kako to pokazuju mnogi analitičari hrvatskog društva i potvrđuju recentna istraživanja. Dakle, riječ je o društvenom fenomenu i problemu koji se na toj razini treba percipirati i rješavati. To je stvar naslijeđenoga mentaliteta koji moramo mijenjati.

2. Europsko društvo – mito i korupcija

Kod nas se često može čuti kako će nas "Europa", misleći na EU, "izliječiti" od mnogih naših "bolesti", pa tako i od mita i korupcije. To je višestruko pogrešna pretpostavka. Mito i korupcija devijantne su društvene pojave od kojih nisu izuzeta ni suvremena europska društva. Teološki rečeno, tu je riječ o grešnoj naravi čovjeka, odnosno o strukturama grijeha, od kojih se čovjek na osobnoj razini i društvo na strukturalnoj razini može i mora čistiti i oslobađati. To je trajni proces i zahtjev od kojega ni jedan čovjek ni društvo nisu i nikada neće biti amnestirani. Ne treba, dakle, očekivati da ćemo ulazeći u EU ući u savršeno društvo koje nema tih problema. Ima ih, ali se s njima suočava i bori. Katkad s više, katkad s manje uspjeha. No borba protiv tih zala trajni je zahtjev za društvo koje želi biti uređeno po načelima zajedničkog dobra, što znači da se svakom pojedincu na najbolji mogući način omogući da razvije svoje kvalitete i sudjeluje u društvenom životu.

Mi u Hrvatskoj – uz razvijenu ideologiju mesijanizma koja traži laka rješenja svih, napose teških društvenih pitanja, i vidi to u nekoj „sili" koja će doći i sve popraviti, bili to mladi, obrazovani, dijaspora, EU, NATO... – imamo razvijenu još jednu snažnu i moćnu mitologiju koja nas priječi da se ozbiljno suočimo s problemima, da ih možemo ozbiljnije postaviti i zatim primjereno rješavati. To je mitologija "žrtvenog jarca". Ideja koja leži u pozadini relativno je jednostavna i religijski snažna. Osjećamo nepravdu, osjećamo problem. Pronađemo nekoliko krivaca, "žrtvenih jaraca", žrtvujemo ih i živimo kao da smo riješili problem. No problemi time ne prolaze nego se samo umnažaju. To se, držimo, upravo danas događa s borbom protiv zala mita i korupcije. Umjesto da se orijentiramo na bît problema, orijentiramo se na progon i etiketiranje pojedinaca i skupina. Progon pojedinaca i skupina osumnjičenih za kriminal posao je policije i pravosuđa. Na društvenoj razini potrebno je pokrenuti mehanizme koji će dekonstruirati generatore takvih ponašanja, a to sigurno ne mogu policija i pravosuđe. Njihove ovlasti imaju, i moraju imati ograničen doseg, jer u protivnom ulazimo u veliku opasnost ograničenja slobode, a time i demokracije kao poželjnog političkog sustava.

3. Politička, gospodarska i pravna nesigurnost

Ovakav koncept borbe protiv mita i korupcije rađa političkom, a onda i pravnom i gospodarskom nesigurnošću. Ako vlast obećava uhićenja i procese, oporba još više uhićenja i procesa, ako mediji donose presude i vode "procese" ljudima, što se kod nas već duže vrijeme događa, tada je rezultat takve djelatnosti opet društvena nesigurnost koja rađa političku nestabilnost, pravnu nesigurnost i gospodarsku stagnaciju. Nesigurnost rađa nepovjerenjem. U društvu bilježimo stalni pad povjerenja u društvene institucije te Hrvata u Hrvate. U takvoj klimi niskog povjerenja nemoguće je ostvariti bilo kakav, a pogotovo ne brz, gospodarski razvoj i oporavak. Gospodarstvo ne ovisi samo o ekonomskim čimbenicima. Ključni čimbenik za razvoj oporavka je čovjek, a čovjek je biće koje živi od povjerenja. Aktualna gospodarska situacija u društvu sigurno je, i to značajnim dijelom, uvjetovana niskim povjerenjem i njegovom kontinuiranom erozijom.

4. Porast razine korupcije

Ako nastavimo s borbom protiv mita i korupcije tako da je reduciramo na opisane procese, onda nam se može dogoditi da nam lijek uistinu bude gori od bolesti, odnosno da uzrokujemo opću društvenu nestabilnost prouzrokujući porast, a ne pad, zala mita i korupcije u društvu.

Stoga pozivamo sve političare, intelektualce, a posebno medije, da ne stvaraju društvenu moralnu paniku, da ne osuđuju ljude kojima krivnja nije dokazana. Posebno ovdje valja pozvati na razboritost i građansku kulturu da se ne progone i ne prozivaju članovi obitelji osumnjičenih, pa i osuđenih, za neke kriminalne radnje. Na tom smo području bili svjedoci uistinu neprimjerenih komentara i vijesti. Za podsjetiti je da je u dobroj tradiciji očuvanja ljudskih prava i građanskih sloboda zapadnih demokracija, osumnjičenik nevin dok se ne dokaže suprotno. Kad je, i ako je, netko pravomoćno osuđen, to ne znači da s njime mora biti osuđena i njegova obitelj ako nije dokazano da je sudjelovala u kriminalnim djelima. To bi nas vratilo u mračna vremena klanovskih, plemenskih osveta koje su tijekom totalitarnih sustava zadobile samo nove forme, gdje su cijele obitelji stradavale zbog pojedinih članova obitelji koji su prekršili neku društvenu normu ili su se, češće, jednostavno našli u krivo vrijeme na krivoj strani. Nije dobro da taj primitivni klanovsko-plemenski model koji se modernizirao u totalitarizmu, ali u biti je ostao isti, doživi novu metamorfozu i razvije se kao „naš demokratski model". Zakon linča nikad nikome nije ništa dobra donio, neće ni danas Hrvatskoj, pa je bolje da ga se odreknemo, da ne idemo dalje u tom smjeru. U tom kontekstu pozivamo medije da zaštite dostojanstvo obitelji osumnjičenih ili osuđenih za kriminalne radnje, te također pozivamo hrvatskog zakonodavca da bolje riješi zaštitu ljudskih prava i građanskih sloboda građana koji su podvrgnuti medijskom linču, kada im je jedina krivica to što su djeca, supružnici, rođaci osumnjičenih ili osuđenih građana Hrvatske.

5. Podrška institucijama

Bez namjere da se bilo koga amnestira od odgovornosti, bilo političke bilo kaznene, držimo da je svakoj vlasti i oporbi, političkim elitama u Hrvatskoj, jedan od primarnih zadataka da institucijama u društvu pomognu da rade svoj posao, a ne da ih u tome opstruiraju. Nadalje, borbu protiv zala mita i korupcije treba proširiti na razinu društva, suočiti se s posljedicama mentaliteta koji je nastao u određenim društveno–povijesnim uvjetovanostima u kojima je živio hrvatski narod u posljednjih ne samo 20, 50, 70 godina, već u posljednjih 200 godina u kojima se događa modernizacija u razvoju europskog, pa i hrvatskog, društva s dobrim i lošim posljedicama. U lošima možemo pratiti nasljeđe mentaliteta povezanog uz mito i korupciju od ostataka feudalnog i komunističkog predmoderniteta pa do novijega suvremenog hrvatskog društva koje se tih predmoderniteta još uvijek nije riješilo. Nije se s njima ozbiljno ni suočilo, što bi bio preduvjet njihova konačnog nadilaženja. Temeljna institucija koju u ovom kontekstu moramo poštivati je hrvatska država. Pozivamo one koji obnašaju visoke državne službe da s više razboritosti i otmjenosti nastupaju u javnosti, posebice kada predstavljaju državu u inozemstvu. U svijetu, pa i među članicama Europske unije, postoji korumpiranijih zemalja od Republike Hrvatske, pa predstavnici tih država ne ocrnjuju svoje države jer znaju da im time ne bi pomogli. Borba protiv korupcije vodi se radom na dobrim i pravednim zakonima, povećanjem kompetencije državnih službenika, odgojem građana, napose onih koji se bave zahtjevnim poslom političara, da budu spremni preuzeti odgovornosti, pa i za teške i rizične odluke koje je potrebno donijeti kako bi se razriješili neki problemi, a ne posramljivanjem vlastite države. Borba protiv zala mita i korupcije vodi se jačanjem institucija, ne samo represivnih institucija društva, već jačanjem osnovnih društvenih institucija, obitelji, škole i poštivanjem vlastite države, toga najšireg okvira u kojemu smo pozvani razvijati svoje talente, ali i rješavati svoje probleme. U nadi za općim napretkom naše zemlje, pozivamo vjernike na molitvu za Domovinu.

U Zagrebu, 8. studenoga 2010.

mons. dr. sc. Vlado Košić,

predsjednik Komisije "Iustitia et pax" HBK

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured