NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Biskupsko ređenje mons. Mate Uzinića
"Dubrovnik te danas svečano prima i radosno otvara vrata grada tvome blagoslovljenome dolasku. Raduje se sveti Vlaho sa svojim svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernim pukom Božjim koji po Papinu imenovanju u tebi prepoznaju dar kog' višnji nam Bog je d'o", istaknuo nadbiskup Barišić
Euharistijsko slavlje s obredom biskupskoga ređenja mons. Mate Uzinića, novoga dubrovačkog biskupa, započelo je u subotu 19. ožujka veličanstvenom zvonjavom svih dubrovačkih zvona dok se prema dubrovačkoj katedrali Gospe Velike približavala procesija svećenika i redovnika koja je krenula iz Sponze, a iz crkve Sv. Vlaha, dubrovačkoga zaštitnika, pridružili su joj se biskupi s ređenikom. Više od dvadeset autobusa vjernika stiglo je samo iz Splitsko-makarske nadbiskupije, a vjerničko mnoštvo činili su vjernici iz svih krajeva Dubrovačke biskupije koji su došli na ređenje novog biskupa. Sve je pozdravio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Riječi pozdrava uputio je i nadbiskupu Mariju Robertu Cassariju, apostolskom nunciju u RH, koji predstavlja Svetog Oca u našoj sredini, glavnome zareditelju splitsko-makarskome nadbiskupu i metropolitu Marinu Barišiću, kardinalima Josipu Bozaniću, zagrebačkom nadbiskupu, i Vinku Puljiću, vrhbosanskom nadbiskupu, predsjedniku HBK Marinu Srakiću, đakovačko-osječkom nadbiskupu. Uz njih su se na slavlju ređenja okupili hrvatski nadbiskupi i biskupi i gosti iz susjednih zemalja. Na slavlje su pristigli i provincijali, svećenici i redovnici Dubrovačke biskupije i Splitsko-makarske nadbiskupije kao i iz ostalih biskupija republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nazočni su bili i visoki predstavnici vlasti, kulturnih i društvenih institucija Grada, Županije i Republike Hrvatske.

U slavlje je uveo nadbiskup Barišić, pozdravljajući osobito "mons. Želimira Puljića, već godinu dana zadarskog nadbiskupa, kojemu ujedno uime svih biskupa Splitske metropolije zahvaljujem za dugogodišnje vjerno služenje u Dubrovačkoj biskupiji, želeći mu plodno i blagoslovljeno služenje u zadarskoj Crkvi".

Nadbiskup Barišić u homiliji je, obraćajući se ređeniku, istaknuo: "Dubrovnik te danas svečano prima i radosno otvara vrata grada tvome blagoslovljenome dolasku. Raduje se njegov stoljetni čuvar i trajni nebeski zaštitnik, naš sveti Vlaho sa svojim svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernim pukom Božjim. Po imenovanju pape Benedikta XVI. u tebi prepoznaju 'dar kog' višnji nam Bog je d'o".
Budući da se ređenje događa na blagdan sv. Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, nadbiskup Barišić potaknuo je nazočne na razmišljanje o nesigurnosti i pitanjima koje poput Josipa ljudi postavljaju u svom životu, ali i o snovima koje sanjaju. Objašnjavajući dimenziju sna prema Svetom pismu, propovjednik je kazao kako san "otkriva dublje značenje i nove poglede na život, događaje i cjelokupnu povijest". Pravi san je onaj kojega budni sanjamo, ustvrdio je nadbiskup i upozorio na opasnost vjerovanja "snovima koji su rezultat naših želja i očekivanja". Poručio je: "Ali, kad riječ Božja uđe u ljudsko srce, budi i osvjetljava u dubini onaj tajanstveni san koji je na razini Božje promisli. Josip je pravedan, a čije je srce čisto, može imati snove otvorene Božjem planu. Onaj koji je utemeljen na "pravednosti vjere", sposoban je povjerovati Onomu "koji oživljuje mrtve i zove da bude ono što nije". Josipovi snovi dodiruju ona najdublja stvarna i trajna pitanja. Odraz su svih naših hrvanja s Gospodinom, slika neizbježne borbe koja zahvaća um i srce, ali i radosnog takozvanog "poraza", kad pored svih naših strahova uspijemo Bogu reći "evo me!" U pozadini Josipovih budnih snova i djelovanja prisutan je isti Duh Sveti po kojemu je utjelovljena Riječ Božja u krilu Marijinu i po kojemu je sama Marija Bogu rekla "evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj". Otvoren, ohrabren i prosvijetljen u svojim snovima, Josip "učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju zaručnicu Mariju".
"Zar u slučaju zaručnika Josipa, dragi don Mate, ne prepoznaješ sebe: iskustvo svoga pristanka?" O biskupu kao zaručniku Crkve nadbiskup Barišić je rekao: "Po sakramentu svetoga reda, Dobri nas Pastir pridružuje k sebi, osposobljava nas da djelujemo ne samo u njegovo ime, već po sakramentalnom posvećenju postajemo prisutnost njegove osobe. Premda je samo Krist zaručnik Crkve, po njegovoj prisutnosti u nama, on jedini veliki svećenik i zaručnik poziva nas, svoje biskupe, da vjerno prihvatimo svoju zaručnicu, Crkvu." Također je mons. Uzinića podsjetio da on danas poput Josipa, uzima k sebi svoju zaručnicu, dubrovačku Crkvu.
Nadbiskup Barišić govorio je i o ljubavi zaručnika koji je spreman žrtvovati se za svoju zaručnicu, o pastirskoj ulozi koja treba biti amoris officium, služenje u ljubavi, o biskupskoj službi i njezinoj trostrukoj dimenziji. Ređeniku je rekao: "Dragi don Mate, Gospodin ti po sakramentu punine svetoga reda, po polaganju ruku i posvetnoj molitvi povjerava svoje poslanje, koje je prisutno u apostolima i njihovim nasljednicima. Gospodnje je to djelo! Polaganje ruku događa se u tišini. Ljudska riječ zamukne. Ispružena ruka Božja u tišini te prihvaća i štiti da bi se potpuno predao u njegove ruke. Nakon toga slijedi molitva Crkve. Doista, biskupsko je ređenje događaj molitve! Nijedan čovjek ne može zarediti drugoga čovjeka za službu svećenika ili biskupa. Sam Gospodin po gesti polaganja ruku i po riječima molitve zareditelja, snagom Duha Svetoga osposobljava čovjeka za ulogu poslužitelja. Čini ga darom svoje milosti i dionikom svoga svećeništva, kako bi Kristova riječ i djelo spasenja bilo prisutno dovijeka."
Propovjednik je također govorio o vidljivim znakovima u liturgiji ređenja: evanđelju, mitri, prstenu i biskupskom štapu. Osvrnuo se i na Uzinićevo biskupsko geslo "Od ljudi za ljude", rekavši: "Citat je to iz Poslanice Hebrejima gdje se govori o Kristovu svećeništvu. Tvoje geslo izražava dvostruku povezanost: s bližnjima i s Gospodinom. Od ljudi – za ljude u odnosu prema Gospodinu." "Biskupsko geslo 'Od ljudi za ljude' zahvaća sve naše osobne pozive i poslanja, "rekao je nadbiskup Barišić i dodao: "Pozivam tebe, Crkvo dubrovačka, osobito vas, braćo svećenici, da u novosti dara svoga pastira, zajedno s njime budete radosni navjestitelji i svjedoci nade utemeljene u Kristu raspetom i uskrslom, kako bi ova nada našla put do uma i srca svih ljudi."
Propovjednik je podsjetio i na izazove i pozive za novu evangelizaciju, te na evangelizaciju kulture i inkulturaciju evanđelja. Pritom je istaknuo: "Poštovani biskupe, ulaziš u grad duge tradicije i bogate kulture, rođene iz kršćanskih korijena. Dubrovnik je otvoren i spreman razumjeti poticaje duha i čuti jezik evanđelja u svim generacijama i na svim razinama kulturnog i društvenog života. Uza sve izazove, poteškoće i zbunjenosti koje osjećamo, raduje nas što mlade generacije nalaze život i otkrivaju svoju budućnost u nadi Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Samo od Boga dolazi istinska revolucija srca i prava preobrazba čovjeka, društva i svijeta. Dubrovniče, uz bogatu kulturnu i duhovnu ponudu tolikim jezicima i kulturama, svjedoči i obogati sve koji ti dođu u pohode ovom radosnom nadom Evanđelja."
Poželio je novom biskupu da, sukladno svome geslu, "bude znak ohrabrenja i poruka svima nama u Crkvi i hrvatskom društvu: ima čovjeka! Krist je postao čovjekom da bismo mi postali ljudima. Ima čovjeka, jer ima kršćana! Ima čovjeka, jer ima ljudi dobre volje!" Geslo "Od ljudi za ljude" trajni je poziv i cjelovit program čovjeka i ljudskosti, dodao je nadbiskup Barišić te ga preporučio zaštiti Marije, sv. Josipa i sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije.

Uz glavnog zareditelja nadbiskupa Barišića, suzareditelji su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. U obredu biskupskog ređenja ređenje je zatražio mons. Mirko Maslać, delegat apostolskog upravitelja Želimira Puljića za Dubrovačku biskupiju, koji je pročitao dio bule na latinskom jeziku dok je prijevod na hrvatski pročitao nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari. Nakon danih obećanja mons. Uzinića slijedila je prostracija uz pjevanje litanija. Litanije su pjevali đakoni: fr. Matijas Farkaš, dominikanac, i don Franko Prnjak. Obred je nastavljen polaganjem ruku, molitvom, mazanjem glave, predajom biskupskih simbola i cjelovom mira. Dr. don Petar Palić, predsjednik Organizacijskog odbora za ređenje i koordinator biskupijskih ureda, tumačio je tijek obreda.

Misna čitanja na euharistijskom slavlju čitali su Mateo Batinić iz župe sv. Marije Magdalene iz Mandaljene, s. Katica Dabo, tajnica provincije od Bezgrešnog začeća u Dubrovniku i pročelnica Vijeća za Bogu posvećene osobe u Dubrovačkoj biskupiji, koja je otpjevala psalam, dok je drugo čitanje lokalnim napjevom pjevao Danko Mirošević iz rodne župe hrvatske blaženice Marije Propetoga Isusa iz Blata na Korčuli. Evanđelje je navijestio đakon Franko Prnjak.
U prinosu darova na oltar su doneseni i misnica i kalež, kruh i pogača, grožđe i vino, voda i krstionica, Biblija, kamen, cvijeće. Uime redovništva koje djeluje u Dubrovačkoj biskupiji darove su prinijele s. Meri Muše iz Družbe sestara službenica milosrđa, koja radi s mladima u učeničkom domu Paolu di Rosa u Dubrovniku, s. Dragutina Boras iz Družbe sestara Maloga Isusa, a radi u domu za stare i nemoćne osobe i s. Jelena Krivić iz Družbe kćeri milosrđa koju je utemeljila Marija Propetoga Petković. Neda Sašilo i Leo Bulić prinijeli su dar uime pokreta koji djeluju u Dubrovačkoj biskupiji, a Marko Čotić i Marijana Bašić u narodnim nošnjama uime biskupova rodnog mjesta. Kao predstavnici obitelji dar su donijeli Lucija i Željko Čatić sa svojih troje djece, a mlade su predstavljali Ivana Curić i Dominik Čivljak.
Liturgijsko pjevanje na misi ređenja predvodio je mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Margit Cetinić, a za orguljama je bio Darko Kristović (IKA).
Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured