NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 43. plenarnog zasjedanja HBK
Nova evangelizacija i misije u metropolama Europe, pastoralno pravne odredbe o prilozima za mise, "slučaj Dajla", pastoralni naglasci papinih govora tijekom pohoda Hrvatskoj bile su neke od tema zasjedanja.

43. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem mons. Marina Srakića, đakovačko-osječkog nadbiskupa i predsjednika HBK, održano je od 18. do 20. listopada u Svećeničkom domu Varaždinske biskupije u Varaždinu, Zagrebačka 3a. Na zasjedanju su sudjelovali gosti: apostolski nuncij u RH mons. Mario Roberto Cassari, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović, izaslanik Biskupske konferencije BiH pomoćni banjalučki biskup Marko Semren i subotički biskup mons. Ivan Penzes.

Pozdravljajući sve prisutne članove HBK i goste predsjednik HBK zamolio je apostolskog nuncija da prenese izraze odanosti i zahvalnosti Svetom Ocu Benediktu XVI. za njegov nezaboravni posjet našoj Crkvi i domovini Hrvatskoj. Pozdravio je i odsutnoga mons. Dražena Kutlešu, novoimenovanog biskupa koadjutora porečkog i pulskog  zaželjevši mu da ga Gospodin prati darom mudrosti i jakosti u novoj službi. Spomenuo se i u međuvremenu preminulog člana HBK mons. Slavomira Miklovša, vladike križevačkoga u miru.

Predsjednik HBK podsjetio je da se od zadnjeg redovnog zasjedanja zbio događaj Pohoda Svetog Oca Benedikta XVI. Hrvatskoj te da je tome posvećeno izvanredno zasjedanje održano 12. srpnja. Uz to je podsjetio i na završetak obnove hodočasničke crkve Gospe Voćinske, jubilarnu proslavu Ludbreškog čuda u Ludbregu, posvetu crkve Hrvatskih mučenika na Udbini i beatifikaciju "Drinskih mučenica" u Sarajevu.

            Nadbiskup Srakić je istaknuo i da su nakon srpanjskog izvanrednog zasjedanja uslijedili teški dani puni izazova za našu Crkvu vezano za „slučaj Dajla".

U radnom dijelu zasjedanja prvo izlaganje o temi nove evangelizacije i misijama u metropolama Europe održao je kardinal Bozanić. Nova evangelizacija je jedno od važnijih pitanja za sve biskupske konferencije Europe te da je na tom području u nekim zemljama već dosta učinjeno. Odgovarajući na pitanje što je zapravo nova evangelizacija kardinal je rekao da je ona prije svega ostvarenje misijskog poslanja Crkve i da se sastoji u približavanju onima koji su se udaljili od Crkve i izgubili svoj kršćanski identitet kao i doseljenicima na našem kontinentu koji nisu kršćani. Sve to iziskuje radikalnu pastoralnu i egzistencijalnu promjenu, istaknuo je kardinal upozorivši na crkvene i društvene izazove nove evangelizacije. Kao nositelje nove evangelizacije kardinal Bozanić istaknuo je obitelj, katoličke škole i razne pokrete i zajednice. Postoje prijepori oko toga koje su to ciljne skupine kojima je nova evangelizacija prvenstveno upućena, ali svakako prioritet su obitelj, mladi i mediji, naglasio je kardinal te zaključio kako nema nove evangelizacije bez nove otvorenosti djelovanju Duha Svetoga kojega je potrebno neprestano moliti. U nastavku je kardinal Bozanić predstavio i konkretnu inicijativu na području nove evangelizacije koju je potaknulo Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije. Naime, tijekom ove pastoralne godine, a posebno tijekom korizme 2012. godine, ostvarivat će se inicijativa „Misije u gradovima" u 12 velikih europskih gradova: Zagrebu, Barceloni, Beču, Budimpešti, Buxellesu, Dublinu, Köln, Lisabon, Liverpool, Pariz, Torino i Varšava. Dva su nosiva elementa ove inicijative. Jedan se odnosi na redoviti pastoral, s posebnom zauzetošću u kršćanskom odgoju i cjelokupnoj formaciji i drugi koji se tiče istodobnosti djelovanja u spomenutim gradovima. Izvornost je inicijative u jedinstvu mjesnih crkava i istodobnosti u ostavirvanju poslanja i davanju konkretnih znakova, koji će svoje ishodište imati u katedralama. Ti su znakovi, oslonjenost na Božju riječ i kontinuirano čitanje Svetoga pisma, naročito Mrkovog evanđelja. Zatim biskupske kateheze mladima, slavljenje sakramenta pomirenja, karitativne akcije te teme duhovnosti i kulture povezane s djelima sv. Augustina. Inicijative će polaziti od katedrala, zbog njihovog velikog simboličkog značenja, s tendencijom da se prošire na župe. Nakana je  ući dublje u življenje vjere; zahvatiti sva područja života i otkrivati sve ono što vjera unosi u način življenja.

Izlaganje o pastoralno-pravnim odredbama o prilozima za mise na zasjedanju je održao dr. Slavko Zec, profesor na Teologiji u Rijeci.

Na završetku prvoga dana zasjedanja biskupi su slavili euharistijsko slavlje u varaždinskoj prvostolnici koje je predvodio nadbiskup Srakić, a propovijedao je križevački biskup Nikola Kekić. Poslije mise članove HBK u zgradi Varaždinske županije primio je varaždinski župan Predrag Štromar sa suradnicima, a na susretu je sudjelovao v. d. gradonačelnika Varaždina Zlatko Horvat.

Drugi dan zasjedanja započeo je s temom o „slučaju Dajla". Biskupi su dogovorili priopćenje u kojem su očitovali ljubav, poštovanje, odanost i poslušnost Svetomu Ocu zahvalivši mu za pozornost koju je osobno posvetio pitanju koje se odnosi na događanja vezana za odnose benediktinaca i župe Dajla. Biskupi nadalje ističu da prepoznaju zasluge benediktinaca tijekom njihove prisutnosti i pastoralnog i društvenog djelovanja u samostanu Dajla te da radi smirivanja nastalih napetosti prepoznaju kako su odredbe koje je donijela Sveta Stolica, da bi se došlo do rješenja kanonskoga spora, nastojale vratiti stvari ­- onoliko koliko je moguće - u okvir istine i pravičnosti. Osvrčući se na neke medijske tvrdnje biskupi upozoravaju da su bez ikakvoga temelja zaključci prema kojima bi Sveta Stolica ili čak sam Sveti Otac, s pomoću rješenja „slučaja Dajla" namjeravao na stanovit način „talijanizirati" Hrvatsku. Biskupi podupiru živu želju Svete Stolice da se nenadano nastale poteškoće postupno riješe uzajamnim pristupom učinkovitoga zajedništva i bratske crkvene suradnje. Na kraju priopćenja biskupi ističu da cijeli hrvatski episkopat prihvaća novoga pastira kojega šalje Sveti Otac kao koadjutora mons. Milovanu u Biskupiji Porečkoj i Pulskoj te mu izražava blizinu i poštovanje u vršenju njegove nove osjetljive službe ujedno pozvavši vjernike da molitvom prate hod Crkve u našoj domovini.

  O pastoralnim naglascima Papinih govora tijekom njegova pohoda Hrvatskoj 4. i 5. lipnja izlaganje je održao profesor s đakovačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta mons. Luka Marijanović. On je analizirao sve Papine govore te ocijenio, posluživši se riječima jednog teologa, da poput Mozartove glazbe odišu jednostavnošću i dubinom. Prikazujući govore slijedom kojim su bili izgovoreni predavač je posebno istaknuo poticaje koji iz njih proizlaze. Tako je Papa mladima poručio da je kršćanska vjera radost utemeljena na prijateljstvu i to ponajprije prijateljstvu s Isusom Kristom. Potrebno je u tom smislu mlade hrabriti da u svijetu varljivih radosti pronađu istinsku radost u Bogu. U Hrvatskom narodnom kazalištu Papa je upozorio da društvo, a time i kultura ovisi o savjesti. Društvo bez savjesti više nije društvo koje se temelji na istini, dobru i pravednosti. To se društvo, kako to rado ponavlja Papa u svojim promišljanjima, pretvara u jednu veliku razbojničku bandu (Augustin). Uz govor o savjesti papa je podsjetio i na suodnos kulture i religije koje su upućene jedna na drugu. Religija, a time i kršćanstvo predstavlja važan čimbenik u društvu, ukoliko upućuje čovjeka, oblikovanjem savjesti, na Boga, na istinu i dobro što trebaju biti temelj svake kulture i društva. Bez slušanja istine i dobra društvo ne može napredovati, nazaduje te biva podređeno logici jačega, interesa i profita. U svome obraćanju obiteljima Papa je upozorio kako kriza obitelji jest kriza Boga. Obitelj je prestala biti „mala Crkva", ne moli se i ne slave se sakramenti. Preporod obitelji će se dogoditi samo ako se obitelji otvore Bogu. Govoreći u katedrali Bogu posvećenim osobama Papa je istaknuo da duhovna zvanja svoju snagu ne crpe u projektima, pastoralnim naputcima i organizaciji, nego u što većem suobličavanju Isusu Kristu, kako je to činio blaženi Alojzije Stepinac.

Na zasjedanju su prihvaćene Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u RH koje je predstavio riječki nadbiskup Ivan Devčić, predsjednik Vijeća HBK za laike.

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predstavio je prijedlog smjernica za XII. Opću skupštinu biskupa koja će se održati u Rimu od 7. do 28. listopada 2012. o temi „Nova evangelizacija za prijenos kršćanske vjere". Biskupi su odlučili da na toj sinodi delegat Hrvatske biskupske konferencije bude biskup Đuro Hranić, a za zamjenika je izabran dubrovački biskup Mate Uzinić.

Izvanredno zasjedanje HBK bit će 23. siječnja 2012. Redovna plenarna zasjedanja u idućoj 2012. godini održat će se u Zagrebu, proljetno od 17. do 19. travnja i jesensko od 17. do 19. listopada.

Biskupi su pozvali još jedanput mlade da se što bolje priprave i da dođu u što većem broju na Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati 5. i 6. svibnja u Sisku.

Drugi pastoralno katehetski kolokvij za svećenike održat će se 6. i 7.  ožujka 2012. u Zagrebu.

U Vukovaru će 18. studenoga 2011. biti obilježena 20. obljetnica stradanja i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Tom prigodom euharistijsko slavlje predvodit će kardinal Vinko Puljić.

Predsjednici pojedinih tijela HBK podnijeli su izvješća o svojem području djelovanja. Određeni su i delegati HBK na zasjedanjima drugih biskupskih konferencija u 2012. godini.  

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije

 

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured