NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 44. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano od 17. do 19. travnja u sjedištu HBK u Zagrebu.

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 44. po redu, pod predsjedanjem mons. Marina Srakića, đakovačko-osječkog nadbiskupa i predsjednika HBK-a, održano je od 17. do 19. travnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu, Ksaverska cesta 12a. Na zasjedanju su sudjelovali gosti: apostolski nuncij u RH mons. Mario Roberto Cassari, izaslanik Biskupske konferencije BiH-a mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, izaslanik Slovenske biskupske konferencije celjski biskup mons. Stanislav Lipovšek, izaslanik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda subotički biskup mons. Ivan Penzeš, srijemski biskup mons. Đuro Gašparović, izaslanik Talijanske biskupske konferencije tršćanski nadbiskup mons. Gianpaolo Crepaldi i izaslanik Poljske biskupske konferencije mons. Marian Blažej Kruszylowicz.

Na početku radnoga dijela zasjedanja kardinal Josip Bozanić nazočne je upoznao s pokretanjem postupka za beatifikaciju kardinala Franje Kuharića. Ukratko je izložio životopis blagopokojnog kardinala te zamolio biskupe da daju svoje mišljenje i suglasnost za taj postupak. Biskupi su jednoglasno podržali pokretanje toga procesa.

O temi "Propedeutsko razdoblje ili priprava kandidata za primanje u sjemenište" uvodno izlaganje održao je rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu Anđelko Koščak. Govoreći o nekim iskustvima u radu s mladima koji žele biti svećenicima, istaknuo je da u posljednje vrijeme u bogosloviju dolazi sve više kandidata koji nisu bili u malome sjemeništu. Iz toga proizlaze razni novi izazovi koji zahtijevaju nove načine pristupa odgoju budućih svećenika. U tome smislu nameće se potreba sustavne, redovite i kvalitetne pripreme za ulazak u bogosloviju. Ta bi priprava uključivala razdoblje od jedne godine. U nju bi bili uključeni svi oni koji žele postati svećenicima, a završili su srednju školu. Nositelj programa bila bi bogoslovija u suradnji s drugim crkvenim ustanovama i stručnjacima s različitih područja. Formacija bi uključivala ljudsku (psihosomatsku), intelektualnu i duhovnu dimenziju kandidata. Biskupi su istaknuli važnost promišljanja o toj temi i nužnost uvođenja propedeutskog razdoblja u bogoslovijama uzimajući u obzir posebnosti krajevnih Crkava.

Biskupi su usvojili završni tekst dokumenta "Ratio fundamentalis nationalis Croatiae" nakon što su u njega uvršteni prijedlozi s prethodnih zasjedanja. Radi se o temeljnom dokumentu za odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata na području Hrvatske biskupske konferencije. Dokument se upućuje Kongregaciji za katolički odgoj na odobrenje.

Biskupi su razmotrili i uputili na daljnju doradu Smjernice i odredbe Kongregacije za nauk vjere.

Na tragu razmišljanja i prijedloga s prošlog zasjedanja biskupi su donijeli i neke upute, pojašnjenja i odredbe o misnome slavlju. Istaknuli su da su ispravno postupanje svećenika u služenju svetih misa i ophođenju s prilozima za nju, kao i ispravno poučeni vjernici koji u svetoj misi aktivno i djelatno sudjeluju, najbolje jamstvo da će Crkva i danas izvršiti svoje poslanje koje joj Gospodin povjerava i biti njegova djelotvorna prisutnost u svijetu.

Biskupi su razmotrili i prijedlog novoga statuta Hrvatskoga Caritasa uputivši ga na daljnju doradu. Uz to su Fabijana Svalinu, dosadašnjeg vršitelja dužnosti ravnatelja Hrvatskoga Caritasa, imenovali ravnateljem te ustanove HBK-a.

Posebna je pozornost bila posvećena najavama promjena zakona koje se odnose na temeljna pitanja života i obitelji. U duhu svoje pastirske službe i odgovornosti biskupi su s tim u vezi uputili apel nositeljima vlasti i hrvatskoj javnosti da se ti zakoni ozbiljno pripreme, da se omogući široka javna rasprava te da svi odgovorno pristupe traženju najboljih zakonskih rješenja koja se odnose na te temeljne vrijednosti svakoga društva.

  Osvrnuvši se na 20. obljetnicu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, biskupi su vrednovali prijeđeni put. Istaknuli su da je vjeronauk u školi pridonio da generacije učenika, sada već odgovornih članova Crkve i društva, dobiju cjelovitiji odgoj i obrazovanje te da postanu otvorenije za istinski i hrabri dijalog u demokratskom i pluralnom društvu. Zbog svoga prvotnog poziva na naviještanje, Crkva u Hrvatskoj osjeća se pozvanom i dalje kročiti tim putem. Nada se i nadalje dobroj i iskrenoj suradnji s državnim institucijama mjerodavnim za školski sustav koja će, s obzirom na vjeronauk u školi, pokazati zrelost poštovanja svakoga čovjeka i njegovih prava na slobodu vjeroispovijesti, što uključuje i pohađanje vjeronauka u školi, sa svim pripadajućim pravima i obvezama.

Predsjednik Vijeća HBK-a za kulturu i crkvena kulturna dobra nadbiskup Želimir Puljić podnio je izvješće o uređenju i korištenju crkvenih arhiva, o povratu crkvenih matica sukladno Sporazumu između HBK-a i Vlade RH od 31. listopada 2005. kao i o pristupu državnim arhivima. Nadbiskup Puljić je biskupe upoznao i s novim tijelom koje je Papa utemeljio u okviru Papinskoga vijeća za kulturu pod nazivom "Predvorje naroda". Istaknuo je da se radi o iznimno važnom tijelu u ovom povijesnom trenutku, a glavna mu je zadaća dijalog između vjernika i nevjernika o pitanjima vjere i velikim egzistencijalnim pitanjima.

Jedna od tema bilo je i pitanje statusa Vojnog ordinarijata na temelju nove Uredbe Vlade RH o ustroju Ministarstva obrane.

Biskupi su uputili apel da se Uredu za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata omogući daljnji rad po još uvijek važećem Zakonu o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata, po kojemu je i ustanovljen.

Potvrđeno je da će zahvalno hodočašće u Rim u "Godini vjere" biti od 5. do 9. studenoga 2012.

Posljednjega dana zasjedanja, 19. travnja, biskupi su obilježili sedmu obljetnicu pontifikata pape Benedikta XVI. svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici, koje je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Mario Roberto Cassari. To je ujedno bila zahvalna i oproštajna misa nuncija Cassarija kojega je Papa imenovao za nuncija u Južnoafričkoj Republici, Namibiji, Bocvani, Svaziju i Lesotu. Biskupi su uputili i prigodnu čestitku Svetome Ocu u kojoj su mu na osobit način zahvalili na prošlogodišnjem nezaboravnom posjetu Hrvatskoj.

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije

 

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured