NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Govor nadbiskupa Puljića na početku 47. plenarnog zasjedanja HBK
Plenarno zasjedanje HBK održava se u Zagrebu od 16. do 18. listopada 2013. u Zagrebu. Mimo napisanog teksta, nadbiskup Puljić podsjetio je da je upravo na dan kad započinje zasjedanje, 16. listopada 1978., za poglavara Katoličke Crkve izabran papa Ivan Pavao II koji je tri puta pohodio Hrvatsku i dva puta Bosnu i Hercegovinu. Naglasio je kako ne možemo dovoljno zahvaliti tome papi za ljubav i zauzimanje koje je iskazao prema nama u danima nevolje i na svemu što je učinio da se zaustavi ruka koja ubija. Ujedno je izrazio radost što će iduće godine Ivan Pavao II. biti proglašen svetim.
1. Preuzvišena gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani Generalni Tajniče i zamjeniče Generalnog Tajnika, uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 47. plenarnom zasjedanju HBK. Uz aktivne članove Hrvatske biskupske konferencije pozdravljam dvojicu naših časnih umirovljenika: Nadbiskupa Marina Srakića komu zahvaljujemo na daru 'opera omnia', te mons. Ivana Milovana kome čestitamo na radu oko beatifikacije Miroslava Bulešića o čemu će nas na ovom zasjedanju izvijestiti njegov nasljednik mons. Kutleša. Uzoriti gospodin kard. Josip Bozanić ispričao se da neće moći nazočiti ovog prvog dana jer kao član Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije sudjeluje na redovnom zasjedanju u Vatikanu. Priključit će nam se u četvrtak prije podne. Na zasjedanju neće biti nazočan i mons. Vlado Košić zbog bolesti, a mons. Nikola Kekić će sutra poći na susret grkokatoličkih biskupa Europe u Košicama, a zadnji dan napustit će nas i mons. Antun Škvorčević zbog ranije planiranih obveza. Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija: mons. Tomu Vukšića, Vojnog ordinarija u BiH, delegata BK BiH; mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog; mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog. Pozdravljam glasnogovornika gospodina Zvonimira Ancića kao i predstavnike medija kojima upućujem riječ zahvale i za izvješće koje će učiniti s ovoga zasjedanja. Od redovitog proljetnog, 46. plenarnog zasjedanja, koje je bilo u travnju, imali smo 5. lipnja 2013. prije podne godišnji susret s redovničkim provincijalima, kad smo razgovarali o zajednicama i pokretima u Crkvi, te uz pozitivne strane analizirali i otvorena pitanja glede njihova djelovanja unutar pastorala. Naime, Kongregacija za nauk vjere svojim "Naputakom o molitvama" (2000.) upozorava neka "voditelji molitvenih susreta izbjegavaju svaki oblik teatralnosti i senzacionalizma". A biskupima nalaže neka bdiju i odlučno reagiraju kad su posrijedi zloporabe i odstupanja od liturgijskih i drugih crkvenih norma i propisa. Nova evangelizacija o kojoj je govorio bl. Ivan Pavao II., a o kojoj zbori i papa Franjo treba poniznu duhovnost koja nije na sebe usredotočena, nego ide na periferije, prihvaća volju Božju i uzda se u njegovu Providnost. Kršćanstvu, dakle, ne trebaju "duhovnici koji vežu duše na sebe i praktički ih zarobljavaju", nego "istinski pastiri koji su vjerni Crkvi i koji dijele sudbinu siromaha", jer "traže izgubljene, tješe ucviljene i s Bogom pomiruju grešnike". 2. U poslijepodnevnom radu istoga dana usvojene su Smjernice za postupanje u slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika. Smjernice kao pomoć u traženju istine i pravde, kažnjavanju počinitelja te liječenju nanesenih rana, vidljivi su znak brige koju Crkva pokazuje prema žrtvama svakog oblika nasilja i iskorištavanja. One su poslane mjerodavnoj Kongregaciji na odobrenje. Gledom na prijedlog o Obiteljskom zakonu Vijeće HBK za život i obitelj pripremilo je osvrt na nacrt zakona kao doprinos javnoj raspravi o čemu ćemo imati prigode čuti i na ovom zasjedanju. Što je na programu za ovo 47. Plenarno zasjedanje koje će trajati do petka? Još uvijek pod dojmom veličanstvenog događaju u Puli, čut ćemo najprije osvrt, poruke i odjeke s beatifikacije blaženoga Miroslava Bulešića. Uz redovita izvješća naših Komisija, Vijeća i Odbora, te izvješća sa zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija iz Bratislave, čut ćemo što naše Vijeće za život i obitelj planira gledom na Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Papa u miru Benedikt XVI. objavio je Motu Proprij 'Intima Ecclesiae Natura' (11. XI. 2012.) u kojem je dao smjernice za karitativno djelovanje Crkve. Jer, intimna je narav Crkve ne samo naviještati Riječ, dijeliti svete sakramente, nego i služiti braći u nevolji. To su: siromašni, stari, bolesni, žalosni i napušteni, rubni i prezreni, očajni, tužni zbog gubitka radnog mjesta, ljudi u duhovnim krizama, psihičkim poteškoćama, djeca bez roditelja, invalidi i udovice, osamljenici i ovisnici, žrtve ljudske nepravde, ljudi i djeca fizički zlostavljani, djeca sa smetnjama u rastu, prognanici i izbjeglice. Silno područje suvremenih potrebnika jesu periferija kamo nas papa Franjo šalje kako bismo bili blizu ljudima. A to je najizvrsnije naviještanje evanđelja jer po karitativnoj dimenziji Crkva na vidljiv način svjedoči kako je ona zajednica braće i sestara koju Otac ljubi. Vjernici pak svjedoče ljubav, ne samo riječima već solidarnošću prema svima koji su potrebni naše pažnje i ljubavi. Motu Proprij je preveden na hrvatski i bit će predstavljen na ovom zasjedanju, na čemu zahvaljujemo Direktoru Caritasa mons. Fabijanu Svalini. 3. Na plenumu će biti predstavljene Opće odredbe HBK o Katoličkim školama u RH. Bit će govora o nekim pitanjima gledom na funkcioniranje vjeronauka u školama. Budući da je HBK pokrovitelj Hrvatskog katoličkog sveučilišta biskupi će biti izviješćeni i o radu te visokoškolske crkvene ustanove. Katoličke škole, vjeronauk u školama, katoličko sveučilište nameću pitanja o svrsi i namjeni odgojno-obrazovnih institucije, te o naravi njihovog poslanja. Ne bih vas sada htio opterećivati tim pitanjima. Ali, čini mi se prikladnim reći kako je u temelju tih odgojno-obrazovnih institucije žudnja za spoznajom koja je vlastita čovjeku. Čovjek, naime, želi doći do istine. On je biće koje žudi za spoznajom i za istinom. A svrha istine je spoznati dobro. Istina nas, dakle, vodi k dobru, a dobrota polučuje istinu. Stoga je istinski smisao i stvarna zadaća svih odgojno-obrazovnih institucija: biti čuvarom osjetljivosti za istinom i dobrotom. I ne dopustiti da se čovjek odvrati od traganja za njima. Uvijek sa sviješću kako ne počinjemo od nulte točke. Mi pripadamo narodu u kojem se ta odgojno-obrazovna interakcija događa već 14. stoljeća. Ustav RH osigurava roditeljima "pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece", a kršćanski roditelji po prirodnom pravu i krsnom poslanju trebaju osigurati katolički odgoj svoje djece. U tom vidu dijecezanski biskup ima zadaću i pravo "osnivati i voditi škole bilo kojeg smjera, vrste i stupnja". Pravno pak pitanje osnivanja i djelovanja katoličkih škola kod nas je uređeno Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (čl. 8 i 9). Ono pak što je u navedenom dokumentu ugovoreno, provedbeno je definirano u Ugovoru o katoličkim osnovnim i srednjim školama između Vlade RH i HBK. A da bi promicala dobro kojemu služe katoličke škole, HBK u skladu s onim što određuje Zakonik kanonskog prava (kan. 804 § 1) namjerava izdati Odredbe o katoličkim školama u RH kojima se uređuje cilj i struktura obrazovanje u njima, kao i njihov identitet u vjernosti crkvenom poslanju u današnjem svijetu. 4. Istina, svijet u kojem živimo ima često naznake 'laicizma i netrpeljivog sekularizma' koji u Crkvi ne vidi 'partnera i suradnika', nego suparnika. To međutim nikako ne znači da Crkva nema prostora u demokratskim okvirima izraziti svoj stav, mišljenje i naučavanje. Iskustvo totalitarnih režima od kojih su u dvadesetom stoljeću patili mnogi narodi i zemlje ovog starog kontinenta, potiče vjernike da u novim okolnostima slobode i demokracije ne budu ponovno 'Crkva šutnje'. Zato se Crkva uključuju u raspravu; ne da bi branila povlastice ili svoj prostor u društvu, nego da se zauzima za zajedničko dobro pojedinca i naroda. Na ovom zasjedanju bit će uz to i riječi o Hrvatskoj inozemnoj pastvi, o Papinskom Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, o nacrtu i temeljnim propisima za formaciju trajnih đakona, o žrtvama drugog svjetskog rata i poraća, s posebnim naglaskom na one koji poput blaženog Miroslava Bulešića uživaju 'glas svetosti' (fama sanctitatis). Na ovom zasjedanju odredit će se delegati HBK na zasjedanjima drugih BK, kao i kalendar termina za 2014. Jednu večer posvetit ćemo molitvi i duhovnom razmišljanju uz zemne ostatke našeg blaženog mučenika Alojzija Stepinca. Njemu ćemo preporučiti sebe, naše svećenike, Bogu posvećene osobe, bogoslove i sjemeništarce. Posebice preporučit ćemo mu naš narod i zemlju koju je on toliko volio da se u toj ljubavi nije dao ni od koga nadmašiti. Dakle, dosta je posla i radnih zadataka. Radnika također ne fali. Može nam samo vremena ustrebati. Ali, nadam se kako ćemo do petka oko ručka završiti. O zaključcima i radu na ovom zasjedanje predviđena je konferencija za tisak u petak u 11 sati. Dok vas sve još jednom pozdravljam, želim plodno, radno i ugodno druženje. † Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured