NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost
U zaključcima se pozivaju vlasti u Republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da hitno pristupe popisu svih žrtava iz II. svjetskog rata i poraća kako bi se onemogućile manipulacije žrtvama, kao i da odlučnije djeluju u osudi zločinačke komunističke ideologije te promiču demokraciju i slobodu svake osobe.

Međunarodni znanstveni skup "Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost" u organizaciji Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij održan je u četvrtak 13. ožujka u zgradi HBK u Zagrebu.

U pozdravnoj riječi uime hrvatskog episkopata zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudionicima je posvijestio značaj znaka križa od prvih vremena Crkve do naših dana. Podsjetio je i na poticaj pape Ivana Pavla II. da se ne zaborave mučenici, "što je poziv i nama da popunimo martirologij, da oni ne padnu u zaborav". "Ovo je vrijeme opterećeno zaboravom, zato je pohvalna ova inicijativa da se osvježi sjećanje, jer ako se zaboravlja onda se zaboravlja da je dobro ono koje pobjeđuje", rekao je kardinal. Spomen na mučenike potreban nam je kako bi naše kršćanstvo, naše svjedočenje i naše evanđeosko življenje bilo odvažan i jasan način života, a ne moda, poručio je sudionicima skupa kardinal Bozanić.

Pozdravljajući skup uime BK BiH, njezin predsjednik banjolučki biskup Franjo Komarica izrekao je zahvalu posebno predavačima, jer je njihov trud "dragocjeni doprinos zajedničkom naporu Crkve u hrvatskom narodu oko što jasnijeg osvjetljavanja i stavljanja na odgovarajuće mjesto vrednovanja našega crkvenog i ujedno nacionalnog identiteta na životnom horizontu sadašnje i budućih generacija kad je u pitanju mučeništvo i mučenički tragovi kroz povijest hrvatskog naroda".

Skupu se obratio i predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimir Šeparović, koji je istaknuo dobru suradnju na istraživanju i pripremama žrtvoslovnih kongresa, na kojima se obrađuju i teme o stradanju Crkve, a kao aktivni sudionici su i pojedini biskupi, odnosno profesori s katoličkih učilišta.

Pozdravnu riječ uputili su i dekani KBF-a u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić i KBF-a u Splitu prof. dr. Ante Mateljan, koji su važnim istaknuli suradnju, tj. suorganizaciju skupa, dok je prorektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Gordan Ćrpić nazočne obavijestio o pokretanju pri HKS-u Centra za istraživanje totalitarnih sustava.

Predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij gospićko-senjski biskup Mile Bogović istaknuo je važnost toga skupa, odnosno njegova kontinuiteta s obzirom na skup održan prije dvije godine s kojega je objavljen i zbornik radova.

U radnom dijelu skupa predavanja su održana u dva bloka "Mučeništvo općenito" i "Mučenički tragovi u hrvatskoj prošlosti".

U predavanju "Mučeništvo kao općenita pojava (univerzalnost mučeništva)" dr. Ivica Raguž istaknuo je kako se mučeništvo kao kategorija ljudskoga života moglo pojaviti samo u religijskoj slici u kojoj postoje bogovi, božanstvo, Bog, a gdje je to sve nestalo ili nestaje kao što je vrijeme u kojem sada živimo, mučeništvo je postalo neshvatljiva i neprihvatljiva kategorija za razumijevanje ljudskog života. Govoreći u kontekstu kršćanskog mučeništva, rekao je kako se ono razlikuje od svih ostalih ne samo u odnosu prema Kristu, nego po odnosu i ljubavi prema Kristu. Kršćanski mučenik je mučenik ljubavi, on ne daje život za Krista da bi pokazao svoju hrabrost. Kršćanstvo je vrlo kritički raspoloženo za pojam herojstva, stoga govor o mučeništvu treba biti lišen dokazivanja, treba biti poticaj na nasljedovanje mučenika, tj. nasljedovanja ljubavi prema Kristu.

U predavanju "Razvoj kulta mučenika u Crkvi (povijesno-liturgijski vid)" zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško dao je kraći povijesni presjek od prvih oblika čašćenja mučenika koji potječu iz 354. godine, a s pomoću kojih podataka sežemo dublje u povijest do pape Kalista i skupine od sedam đakona mučenih zajedno s papom Sikstom II. tijekom progona 258. Također je ukazao na povezanost krvi mučenika s euharistijom, što je vidljivo u oltaru u kojem su od starine trebale biti relikvije svečano nošene u procesiji i položene pri posveti oltara.
"Teološko poimanje mučeništva" bila je tema predavanja dr. Nele Gašpar. Istaknula je kako je svjedočanstvo mučenika uspijevalo kroz čitavu povijest, a često uspijeva i danas dodatno odškrinuti vrata Božjega otajstva, a time i osvijetliti srž kršćanske, ali i ljudske egzistencije poput Isusa, kako čitamo u Gaudium et spes, koji otkrivajući misterij Oca i njegove ljubavi potpuno otkriva i čovjeka njemu samome i objašnjava mu uzvišenost poziva. Teologija mučeništva je neodvojiva od teologije žrtve, obje mogu biti promišljane u svjetlu Isusova svjedočanstva njegove žrtve. Kršćanska kultura spomena može se razumjeti samo u otajstvu Isusova svjedočenja. Događaj Isusove žrtve na križu ima nesumnjivo značenje za kršćansku praksu i danas.

Govoreći iz perspektive kanonskoga prava, vojni biskup u BiH Tomo Vukšić u predavanju "Crkveno-pravni aspekt mučeništva i kanonizacija (pravni vid)" upozorio kako je definicija kršćanskoga mučeništva vrlo složena, jer "crkveno pravo poznaje različite elemente mučeništva: osobu mučenika, osobu progonitelja, fizičku smrt i razloge nasilno nanesene smrti: mržnju prema vjeri sa strane progonitelja (odium fidei) i ljubav prema vjeri sa strane mučenika (amor fidei), koje treba dokazati tijekom zakonitog istraživanja u kauzi sluge Božjega. Postupak, koji se vodi najprije u biskupiji, u kojoj je sluga Božji umro, a zatim u Rimu pri Kongregaciji za kauze svetaca, završava papinom odlukom, ako je ishod istraživanja pozitivan, o proglašenju mučenika (sveca). Ta odluka je izraz crkvenog učiteljstva i ima dogmatski karakter". U predavanju je mons. Vukšić podsjetio na različite načine proglašavanja blaženim i svetim kroz povijest Crkve te dao prikaz suvremenoga crkvenog zakonodavstva, objavljenoga nakon 1983. godine, koje uređuje ta pitanja.
U prvom dijelu predavanja "Teologija mučeništva u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora i učenja Ivana Pavla II." dr. Ivan Bodrožić ukazao je na mjesta u saborskim dokumentima gdje se spominju mučenici i mučeništvo. Naime, predavač je mišljenja kako je Sabor želio skrenuti pozornost na mučeništvo u Crkvi, pa tako o tome čitamo u Lumen gentium, Dignitatis humanae, Gaudium et spes. Na tom tragu, Ivan Pavao II. je tumač Sabora. Predavač je ilustrirao "politiku" glede beatifikacija i kanonizacija za njegova pontifikata. Za njegova pontifikata od 1345 proglašenih blaženika njih 1032 su mučenici, što čini 76%, a od 483 kanonizirana sveca 402 mučenici, tj. 83%. Oni koji to analiziraju tu pronalaze i pastoralnu inicijativu te ukazuju kako on želi ponovno kršćanima posvijestiti i pozvati ih na spremnost svjedočenja i spremnost nasljedovanja.

Dr. Jure Krišto u predavanju "Kršćanski mučenici u totalitarnim režimima XX. stoljeća" govorio je općenito o mučenicima, a potom se usredotočio na mučenike komunizma. Posebno se koncentrirao na problem nepriznavanja, nijekanja mučenika. U tom kontekstu istaknuo je kako se danas u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini susrećemo s činjenicom nijekanja da su žrtve komunističkog sustava tijekom II. svjetskog rata i nakon njega uopće žrtve, a kamoli mučenici. Kad je pak riječ o prepoznavanju mučenika u totalitarnim režimima, npr. komunizmu, istaknuo je važnim podsjetiti kako je Crkva već proglasila brojne mučenike koji su pali od ruke sustava koji se inspirirao komunističkom doktrinom i praksom.
U odsutnosti mostarsko-duvanjskoga biskupa Ratka Perića pročitano je predavanje "Mučeništvo u pravoslavnoj i protestantskoj tradiciji". U predavanju se pojašnjava proces kanonizacije u Pravoslavnoj Crkvi, odnos prema toj problematici kod raznih denominacija protestanata te naposljetku kod starokatolika.

Drugi blok predavanja dao je pregled povijest mučeništva na hrvatskom tlu. O temi "Mučenički tragovi od Dioklecijana do 15. stoljeća" govorio je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, koji je ukazao na niz svetaca kojima se diče drugi narodi, a koji su bili rodom s hrvatskog tla. Don Miljenko Krešić govorio je o temi "Prodor islama i vjernost kršćanstvu" te iznio niz zornih povijesnih činjenica razdoblja 16.-18.st.

Na nezamareno vrednovanje mučeništva od "kršćanske ruke" u predavanju "Borci protiv nepravde u kršćanskoj državi" ukazao je dr. Stjepan Razum koji je u tom kontekstu podsjetio na povijesne ličnosti poput Matije Gupca, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Dva posljednja predavanja tematski su bila vezana uz stradanja na području Splitsko-makarske biskupije u vrijeme II. svjetskog rata. O svjedočanstvu vjere osoba stradalih od pripadnika njemačke i partizansko-komunističke vojske govorio je dr. Josip Dukić. Mr. Ivan Kozlica govorio je o svjedočanstvu vjere osoba stradalih od pripadnika talijanske i četničke vojske. Oba izlaganja bila su ilustrirana i pisanim svjedočenjima iz kojih je razvidna odanost Crkvi.
U završnom dijelu, nakon rasprave uslijedilo je prihvaćanje zaključaka skupa. Između ostaloga istaknuta je potreba nastavka postupaka za proglašenje svetim i blaženima istaknutih pojedinaca, ali i provođenje postupaka proglašenja mučenicima i skupina stradalnika u istim uvjetima. U tom kontekstu naveden je primjer stradanja drvarskog župnika i skupine župljana. Također je naglašeno da se više pozornosti u budućnosti posveti istraživanju mučeništva laika, a župnike se potiče na prikupljanje svjedočanstva živućih svjedoka. Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij potiče sve znanstvene ustanove za povijest, a poglavito Hrvatsko katoličko sveučilište da sustavno proučavaju nasilje i žrtve totalitarnih sustava 20. st.

U zaključcima se pozivaju i vlasti u Republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da hitno pristupe popisu svih žrtava iz II. svjetskog rata i poraća kako bi se onemogućile manipulacije žrtvama, kao i da odlučnije djeluju u osudi zločinačke komunističke ideologije te promiču demokraciju i slobodu svake osobe.

Na kraju se izražava potpora izgradnji groblja na Krbavskom polju nedaleko Crkve hrvatskih mučenika za zemne ostatke stradalnika koji ne pripadaju nijednom obilježenom groblju.

Uz dvadesetak predavača, skupu su nazočili i drugi zainteresirani povjesničari s crkvenih i svjetovnih učilišta, kao i profesori katoličkih učilišta u Republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Uz kardinala Bozanića i biskupa Komaricu na skupu su bili nazočni vojni biskupi u Republici Hrvatskoj mons. Juraj Jezerinac i u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić, sisački biskup Vlado Košić, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica dr. o. Vinko Mamić, OCD, provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Anto Gavrić i provincijal Provincije franjevaca trećoredaca fra Nikola Barun.(IKA)

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured