NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Peti susret hrvatskih i slovenskih katolika
Hrvatski i slovenski katolici nakon susreta u Mariji Bistrici (2003.), Brezju (2005.), Trsatu (2007.) i Ptujskoj gori (2011.) zajednički su hodočastili u svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Idući susret održat će se u slovenskom marijanskom svetištu Stična

Peti hrvatsko-slovenski susret, koji već tradicionalno okuplja hodočasnike iz dviju susjednih zemalja, održan je u subotu 6. rujna u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Ovogodišnje hrvatsko-slovensko hodočašće priređeno je na Svetu subotu u sklopu središnjih godišnjih slavlja u čast Presvete Krvi koja se u Ludbregu na poseban način štuje već više od 600 godina. Euharistijsko slavlje okupilo je oko zavjetne kapele više od 20 tisuća hodočasnika, a predvodio ga je zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom Alessandrom D'Erricom, desetak hrvatskih i slovenskih biskupa te 200-njak svećenika iz više od 160 župa iz svih krajeva Hrvatske i Slovenije.

Hodočasnicima su pozdravne riječi uputili varaždinski biskup Josip Mrzljak, ludbreški župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Đurkan i gradonačelnik Dubravko Bilić, homiliju je izrekao celjski biskup i apostolski administrator Mariborske nadbiskupije Stanislav Lipovšek, a završnu riječ zahvale predsjednik Slovenske biskupske konferencije biskup Novog Mesta i apostolski administrator Ljubljanske nadbiskupije Andrej Glavan. Pri kraju mise, koja je slavljena na hrvatskom i slovenskom jeziku, izmoljena je posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu, kao što je na prethodnim susretima izmoljena Blaženoj Djevici Mariji.

Euharistijskom slavlju prethodio je duhovni program koji je hodočasnike pripremao za središnji događaj susreta. Svečana procesija, u kojoj je pokaznica s relikvijom Presvete Krvi iz župne crkve Presvetog Trojstva prenesena u zavjetnu kapelu, prošla je središnjim ulicama grada vodeći mnoštvo hodočasnika do prostora slavlja.

U pozdravnoj riječi biskup Mrzljak podsjetio je kako su prethodna četiri susreta održana u Mariji Bistrici, Brezju, Trsatu i Ptujskoj gori, dodavši da su kroz četiri marijanska svetišta došli u svetište Krvi Kristove, što potvrđuje staru uzrečicu 'Po Mariji k Isusu'. Marija, prva vjernica, uistinu nas vodi do najvećeg otajstva naše vjere – križa Isusa Krista i Njegove prolivene krvi za čovjeka, rekao je biskup. Biskup Mrzljak posebne pozdrave uputio je predvoditelju slavlja kardinalu Bozaniću, nunciju D'Erricu, slovenskim biskupima Andreju Glavanu iz Novog Mesta, Stanislavu Lipovšeku iz Celja, Peteru Štumfu iz Murske Sobote, Juriju Bizjaku iz Kopra i Metodu Pirihu, biskupu u miru, kao i hrvatskim biskupima: đakovačko-osječkom nadbiskupu u miru Marinu Srakiću, zagrebačkim pomoćnim biskupima Ivanu Šašku i Miji Gorskom, križevačkom vladiki Nikoli Kekiću, sisačkom biskupu Vladi Košiću, bjelovarsko-križevačkom biskupu Vjekoslavu Huzjaku te svim svećenicima koji su pozvali i doveli vjernike na ovaj susret.

U uvodu mise kardinal Bozanić rekao je da su se sabrali u Ludbregu, gdje je Kristova Krv progovorila svojom snagom na čudesan način. "Ostavljen nam je ne samo tvarni znak, koji je ovdje čuvan više stoljeća, nego u prvom redu znak žive vjere koja stoljećima živi u ljudima, u našoj krvi, u našem tijelu, u našim narodima – hrvatskom i slovenskom. U ovom vjerničkom zajedništvu, koje nas povezuje kao pripadnike jedne svete katoličke i apostolske Crkve, na ovom hodočašću jače osjećamo kako nas zemljovidna blizina, srodna povijesna sudbina i katolička kultura potiču i danas na suradnju i uzajamno uvažavanje. Preobraženi smo Kristovom Krvlju da živimo kao nova stvorenja. Mi ljudi podložni smo grijehu ali smo i spašeni krvlju Krista raspetoga. Stoga nam je potrebna Božja blizina, milosrđe i blagost. Snaga kršćanskog života je u euharistiji, u sakramentu u kojem susrećemo Isusa Krista, živog i prisutnog. Taj nas susret mijenja i pomaže nam da ponovno nađemo povjerenje, nadu i snagu za život. Povjerimo se stoga u ovoj euharistiji Božjem milosrđu", rekao je kardinal. Liturgijsko pjevanje uzveličao je domaći župni zbor pod ravnanjem Antuna Kranjčeca, a u čitanjima su sudjelovali hodočasnici oba naroda, dok je molitva vjernika pročitana, uz hrvatski i slovenski, i na romskom jeziku.

U homiliji je biskup Lipovšek podsjetio kako su ovi susreti nastali na želju hrvatskih i slovenskih biskupa da se dva susjedna naroda susreću na zajedničkim hodočašćima, po mogućnosti svake dvije godine, kako bi učvršćivali svoju vjeru, međusobnu povezanost i bratsku suradnju. Napomenuo je da su se nakon Marije Bistrice (2003.), Brezja (2005.), Trsata (2007.) i Ptujske gore (2011.), okupili u Ludbregu da zajednički ispovijede svoju ljubav i vjeru u otajstvo Kristove Krvi, koje se na poseban način ovdje stoljećima slavi. Hodočasnicima je istaknuo kako je njihovo zajedničko hodočašće prilika da se u svjetlu Isusova evanđelja priupitaju kako vrše Božju volju, kao pojedinci, ali i kao pripadnici dvaju susjednih naroda koje snažno povezuje vjera, ali i duboke veze slavenske kulture i duhovnih vrednota. U nastavku se osvrnuo na nekoliko činjenica koje pokazuju kako su duboke i životno važne njihove duhovne veze. Među Drinskim mučenicama bile su dvije Slovenke, u Sloveniji rođeni su također Božji sluge fra Vendelin Vošnjak i krčki biskup Antun Mahnič, kao i dugogodišnji krčki biskup Josip Srebrnič. Biskup Lipovšek istaknuo je kako u Sloveniji, a osobito u Mariborskoj metropoliji neće nikad zaboraviti iznimne znakove bratske povezanosti, suosjećanja i dobrote koje su primili njihovi svećenici i redovnici, njih oko 350, koje su Nijemci 1941. godine prognali iz njihovih župa te ih odveli u Zagreb i Požegu gdje se za njih posebno zauzeo tadašnji zagrebački nadbiskup, a kasnije kardinal Alojzije Stepinac, koji se sa svojim suradnicima pobrinuo da prognani svećenici budu bratski primljeni, sa svime opskrbljeni i razmješteni po župama Zagrebačke nadbiskupije, gdje su pomagali u pastoralu te se nakon rata vratili u svoje župe. Podsjetio je kako su svoju zahvalnost izrazili godine 2002. zahvalnim hodočašćem svećenika Mariborske nadbiskupije u zagrebačku katedralu te dodao da će Crkva u Sloveniji, a osobito u Mariborskoj metropoliji, uvijek biti zahvalna Crkvi u Hrvatskoj što je pomogla u odgoju i obrazovanju njihovih sjemeništaraca i bogoslova. Napomenuo je kako ih povezuje i Hrvatska dominikanska provincija koja u Celjskoj biskupiji vodi dvije župe, samostan i svetište s duhovnim centrom koje okuplja hodočasnike i iz Hrvatske. Na kraju homilije pozvao je sve okupljene da izraze radost i nadu ovog hodočašća upravo sa svima dragom hodočasničkom pjesmom 'Majko Božja Bistrička'.

Pri kraju slavlja, nakon što je izmoljena posvetna molitva te otpjevan zahvalni himan 'Tebe Boga hvalimo', biskup Glavan uime Slovenske biskupske konferencije zahvalio je za veličanstveno zajedničko slavlje i gostoljubivost svim domaćinima i organizatorima te pozvao hodočasnike na idući susret koji će se održati 2016. godine u slovenskom marijanskom svetištu Stična. Potom su predstavnici slovenskih i hrvatskih hodočasnika prinijeli prigodne simbolične darove u sjećanje i zahvalu za ludbreški susret. Biskup Mrzljak također se pridružio pozivu na idući susret, dok je kardinal Bozanić u završnoj riječi uoči zaziva Božjeg blagoslova istaknuo kako je svima za život potreban Božji blagoslov, a osobito je potreban djeci i mladima.

Brojni hodočasnici tijekom dana sudjelovali su i u drugim duhovnim sadržajima susreta i Svete subote te se poklonili izloženoj Presvetoj Krvi moleći na različite nakane. (IKA)

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured