NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Govor nadbiskupa Puljića na početku 52. plenarnog zasjedanja HBK

1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima

U vazmenom smo vremenu pa svima vama nazočnima na ovom pedesetom i drugom zasjedanju HBK, želim blagoslovljene pouskrsne dane. Srdačno vas sve pozdravljam, uzoriti kardinale, gospodo nadbiskupi i biskupi, i želim plodan rad na ovom plenarnom proljetnom zasjedanju. Posebice pozdravljam novozaređenog vojnog biskupa mons. Juru Bogdana. Još su svježe uspomene s ređenja u konkatedrali sv. Petra u Splitu s lijepom liturgijom i glazbom katedralnog zbora. Primjetno je, međutim, da ste vrlo kratko obnašali „čast Benjamina" u zboru biskupa; jedva mjesec i koji dan više. Sutra će nam se, naime, pridružiti novoimenovani gospićko-senjski biskup, mons. Zdenko Križić, koji također dolazi iz Rima, sa službe rektora karmelićanskog zavoda „Teresianum". Već danas mu izražavam srdačnu dobrodošlicu u kolegij hrvatskih biskupa. Sutra prije podne pridružit će nam se i Apostolski Nuncij mons. Alessandro D'Errico. Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija:

Mons. Tomu Vukšića, vojnog ordinarija u BiH i delegata BK BiH;

Mons. Andreja Glavana (SLO), predsjednika Slovenske BK;

Mons. Giuseppea Pellegrinija, biskupa Concordia-Pordenonea, delegata talijanske BK;

Mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, delegata Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda;

Mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog;

Predsjednik Poljske Biskupske konferencije, mons. Stanislaw Gadecki, ispričava se što ne može nazočiti ovom zasjedanju. Ali, obećava svoju molitvenu potporu po zagovoru BDM, te u ime poljskih biskupa šalje iskrene pozdrave svima. Isto tako piše i predsjednik austrijske BK uzoriti gospodin kard. Schoenborn, pa sve pozdravlja.

Drago mi je pozdraviti biskupa u miru, mons. Ivana Milovana, a preko njega i sve naše umirovljene biskupe koji su spriječeni nazočiti ovom zasjedanju. Uz Generalnog tajnika, njegovog zamjenika i glasnogovornika, pozdravljam i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava koji imaju važnu ulogu, ne samo u prenošenju informacija, već i u stvaranju javnog mnijenja i mentaliteta. Dva su crkvena dokumenta koja o tomu zbore: Koncilski dekret Inter mirifica" iz 1963., te dokument Communio et progressio" od prije 45 godina (1971.). Ovi dokumenti polaze od činjenice da je „društvo izloženo devijacijama podjele i netrpeljivosti, kao i porocima nemorala", pa je potrebno trajno pružati terapiju liječenja i ozdravljenja. Ta terapija, međutim, ne može biti uspješna ako nema suradnje svih onih kojima je opće dobro na srcu (CP 22). A među glavnim zadatcima obavijesnih sredstava jest stvarati zajedništvo u obitelji, narodu i među narodima, te promicati svekoliki napredak u svijetu. Zbog toga Crkva poklanja osobitu pozornost tim sredstvima, jer je uvjerena ako se postigne napredak i zajedništvo, brže će se ostvariti „pravda, mir i sloboda, dostojanstvo, solidarnost i ljubav" o čemu posebice govori dokument „Communio et progressio" (br. 12). Dok vam zahvaljujem, poštovani djelatnici obavijesnih sredstava, na praćenju crkvenih događaja, poželio bih da u svom radu ostvarujete spomenute ciljeve zajedništva i napretka.

Od prošlogodišnjeg redovitog jesenjeg zasjedanja, 10.-12. studenoga 2015. u Zagrebu, imali smo u međuvremenu dva susreta: Izvanredno zasjedanje HBK 25. siječnja 2016. ovdje, i redovito zajedničko zasjedanje BK BiH i HBK, 26. veljače 2016. u Potocima kraj Mostara.

2. Što je na programu za ovo proljetno zasjedanju?

Prošle godine zbog održavanja dviju sinoda o obitelji u Vatikanu obiteljska tematika bila je u središtu važnijih skupova: Pastoralni tjedan u siječnju, Pastoralni kolokvij u ožujku, kao i brojni katehetski sastanci i svećeničke rekolekcije, te na dva zasjedanja HBK. Radujemo se pobudnici o obitelji „Radost ljubavi" (Amoris Laetitia) koja će biti objavljena u petak, što će nam dati opet prigodu pozabaviti se obiteljskim temama. A to znači da je obitelj trajno i stvarno u središtu naših pastoralnih planova. I ne samo među katolicima, već i među kršćanima općenito, što pokazuje i Izjava Pape Franje i moskovskog patrijarha Kirilla od 30 točaka koju su potpisali na susretu u Havani, 12. veljače 2016. godine. Dvije su osobite teme koje ta Izjava obrađuje, a to je obitelj i stradanje kršćana.

Što se tiče obitelj kao „prirodnog središte ljudskog života i društva" Papa i Patrijarh su izrazili zabrinutost „zbog njezine krize u mnogim zemljama" pa pozivaju katolike i pravoslavne neka u suvremenom svijetu „svjedoče vjernost supružnika, otvorenost rađanju i odgajanju djece, te međugeneracijsku solidarnost i poštivanje najslabijih" (br. 19). Polazeći od činjenice da je „obitelj čin slobodne i vjerne ljubavi između muškarca i žene" oni žale što su „drugi oblici suživota postavljeni na istu razinu obitelji", a „ideja očinstva i majčinstva, protjeruje se iz javne svijesti" (br. 20). Osvrćući se zatim na brojne „manipulacije ljudskim životom koji predstavljaju napad na temelje ljudskog postojanja", Papa i Patrijarh „smatraju svojom dužnošću podsjetiti na nepromjenjivost kršćanskih moralnih načela, utemeljenih na poštivanju dostojanstva čovjeka" (br. 21)

U nekoliko brojeva ove Izjave potpisnici su se dotakli i teme progona i stradanja kršćana u svijetu za koje talijanski novinar Antonio Socci piše da su prema istraživanjima bili „najprogonjenija i najviše ubijana vjerska skupina u XX. stoljeću". Brojevi su neumoljivi i zastrašujući. On tvrdi da i danas u 21. stoljeću „zbog vjere u Isusa Krista u svijetu godišnje strada oko 160 000 kršćana". I dodaje kako se oko 200 milijuna kršćana „svakodnevno progoni i ograničava im se ili osporava vjerskih sloboda". Razumljiv je stoga i vrlo aktualan  zajednički apel Pape Franje i Patrijarha Kirilla upućen vjernicima i svjetskoj javnosti. Ponekad se teško se oteti dojmu i sumnji, veli Socci, kako je „posrijedi medijska blokada prikrivanja činjenica. Kako inače protumačiti da se u svijetu naglašene slobode govora i obrane ljudskog dostojanstva i njegovih prava ne primijeti ugrozba kršćana kojima se zabranjuje kult, kateheza i molitva. Ne samo javno već i privatno, u vlastitim kućama gdje ih se kontrolira i brani držati evanđelje ili nositi kršćanske simbole".

Zbog toga Papa i Patrijarh „prigibaju glavu pred mučeništvom onih koji su uz cijenu života dali svjedočanstvo za istinu evanđelja, te birali radije smrt, nego se odreći Krista". I dodaju kako „ti mučenici našeg doba iz različitih crkava, ujedinjeni zajedničkom patnjom, zalog su jedinstva kršćana" (br. 11). A njihova krv i stradanje bili su i bit će uvijek plodno „sjeme kršćana", kako je u trećem stoljeću pisao starokršćanski pisac Tertulijan (Sanguis martyrum semen Christianorum).

Uz redovita izvješća Predsjednika pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK, te mandata u njezinim tijelima i razno, čut ćemo pozdrav Apostolskog Nuncija i nazočnih delegata pojedinih biskupskih konferencija. Raspravljat će se o nacrtu Pravilnika HBK, kao i o nacrtu dokumenta „Odgoj u vjeri. Kateheza u kontekstu nove evangelizacije". Biskupi će biti informirani i nekim katehetskim pitanjima, te predložiti kandidate za Ravnatelja Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj koje imenuje Kongregacija za evangelizaciju naroda. Planirano je završiti zasjedanje u četvrtak, a o radu i zaključcima predviđena je konferencija za tisak u četvrtak u 11 sati. Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan i blagoslovljen rad 52. plenarnog zasjedanja HBK. 

Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Zagreb, 5. travnja 2016.

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured