Popis knjiga
Staro sucelje
Katekizam
Trazenje pojma

SZ NZ
Trazenje po broju
knjiga glava-od redak-od glava-do redak-do
0Knjiga Izlaska I. OSLOBO?ENJE IZ EGIPTA 1. IZRAEL U EGIPTU Nevolje Hebreja u Egiptu

1

1Ovo su imena Izraelovih sinova koji su s Jakovom sišli u Egipat, svaki sa svojim domom: 2 Ruben, Šimun, Levi i Juda; 3 Jisakar, Zebulun i Benjamin; 4 Dan i Naftali; Gad i Ašer. 5 U svemu Jakovljevih potomaka bijaše sedamdeset duša. A Josip je ve? bio u Egiptu. 6 I umre Josip, a pomru i sva njegova bra?a i sav onaj naraštaj. 7 Ali su Izraelci bili rodni, namnožili se i silno oja?ali, tako da su napu?ili zemlju. 8 Uto u Egiptu zavlada novi kralj koji nije poznavao Josipa. 9 I re?e on svome puku: "Eto, sinovi su Izraelovi postali narod brojan i mo?niji od nas. 10 Hajde, postupimo mudro s njima: sprije?imo im porast, da se u slu?aju rata ne pridruže našim neprijateljima, da ne udare na nas i napokon ne odu iz zemlje." 11 I postaviše nad njima nadglednike da ih tla?e teškim radovima. Tako su faraonu sagradili gradove-skladišta: Pitom i Ramses. 12 Ali što su ih više tla?ili, oni se još više množili, napredovali i širili se, tako da su Egip?ani strahovali od Izraelaca. 13 I Egip?ani se okrutno obore na Izraelce. 14 Ogor?avali su im život teškim radovima: pravljenjem meljte i opeke, razli?itim poljskim poslovima i svakovrsnim naporima koje im nemilosrdno nametahu. 15 Egipatski se kralj obrati i na hebrejske babice, od kojih jednoj bijaše ime Šifra, a drugoj Pua, pa im naredi: 16 "Kad u porodu pomažete Hebrejkama, dobro pogledajte oba kamena sjedala: ako je muško dijete, ubijte ga; ako je žensko, neka živi. 17 Ali su se babice bojale Boga i nisu ?inile kako im je naredio egipatski kralj, nego su ostavljale na životu mušku djecu. 18 Stoga egipatski kralj pozove babice pa im rekne: "Zašto ste tako radile i na životu ostavljale mušku djecu?" 19 Nato babice odgovore faraonu: "Hebrejke nisu kao egipatske žene. One su životne. Prije nego babica do?e k njima, one ve? rode." 20 Bog je to babicama za dobro primio. Narod se množio i silno porastao. 21 A kako su se babice bojale Boga, on ih obdari potomstvom. 22a faraon izda naredbu svemu svome narodu: "Svako muško dijete koje se rod i Hebrejima bacite u Rijeku! Na životu ostavite samo žensku djecu." 2. MOJSIJEVA MLADOST I POZIV Ro?enje Mojsijevo

2

1Neki ?ovjek od Levijeva koljena ode i oženi se djevojkom Levijkom. 2 Žena za?e i rodi sina. Vidjevši kako je krasan, krila ga je tri mjeseca. 3 Kad ga nije mogla više sakrivati, nabavi košaricu od papirusove trstike, oblijepi je smolom i paklinom, u nju stavi dijete i položi ga u trstiku na obali Rijeke. 4 Njegova sestra stane podalje da vidi što ?e s njime biti. 5 Faraonova k?i si?e k Rijeci da se kupa, dok su njezine sluškinje šetale uz obalu Rijeke. Opazi ona košaricu u trstici, pa pošalje sluškinju da je donese. 6 Otvori je i pogleda, a to u njoj dijete! Muško ?edo. Plakalo je. Njoj se sažali na nj. "Bit ?e to hebrejsko dijete", re?e. 7 Onda njegova sestra rekne faraonovoj k?eri: "Ho?eš li da ti potražim dojilju me?u Hebrejkama da ti dijete doji?" 8 "Idi!" - odgovori joj faraonova k?i. Tako djevojka ode i pozove djetetovu majku. 9 "Uzmi ovo dijete", rekne joj faraonova k?i, "i odgoji mi ga, a ja ?u te pla?ati." Tako žena uzme dijete i othrani ga. 10 Kad je dijete odraslo, ona ga odvede faraonovoj k?eri, koja ga posini. Nadjene mu ime Mojsije, "jer sam ga", re?e, "iz vode izvadila". Mojsije bježi u zemlju Midjan 11 Jednog dana, kad je Mojsije ve? odrastao, do?e me?u svoj narod i vidje njegove muke. Spazi tada kako neki Egip?anin tu?e jednoga Hebrejca - brata njegova. 12 Okrene se tamo-amo i, vidjevši da nikoga nema, ubije Egip?anina i zatrpa ga u pijesak. 13 Iza?e on i sutradan te zate?e dva Hebrejca kako se tuku. "Zašto tu?eš svoga druga?" - rekne napada?u. 14 Ovaj odvrati: "Tko te postavi za starješinu i suca našega? Kaniš li ubiti i mene kako si ubio onog Egip?anina?" Mojsije se uplaši pa ?e u sebi: "Tako! Ipak se saznalo." 15 Kad je faraon to do?uo, htjede Mojsija pogubiti. Zato Mojsije pobjegne od faraona i skloni se u midjansku zemlju. Ondje sjedne kraj nekog studenca. 16 Midjanski je sve?enik imao sedam k?eri. Do?u one da zahvate vode i naliju pojila, da napoje stado svoga oca. 17 Ali do?u i pastiri te ih potjeraju. Mojsije ustane, obrani ih i stado im napoji. 18 Kad su se vratile svome ocu Reuelu, on ih zapita: "Kako ste se danas tako brzo vratile?" 19 One odgovore: "Neki Egip?anin obrani nas od pastira i još nam zahvati vode i stado nam napoji." 20 "Gdje je?" - zapita on svoje k?eri. "Zašto ste ostavile toga ?ovjeka? Pozovite ga na objed." 21 Mojsije pristane da ostane kod toga ?ovjeka. On oženi Mojsija svojom k?eri Siporom. 22 A kad ona rodi sina, on mu nadjene ime Geršon, "jer sam", re?e, "stranac u tu?oj zemlji". Bog poziva Mojsija za vo?u hebrejskom narodu 23 Poslije mnogo vremena umre egipatski kralj. Izraelci su još stenjali u ropstvu. Vapili su, a njihov vapaj za pomo? sred ropstva uzlazio je k Bogu. 24 Bog je ?uo njihovo zapomaganje i sjetio se svoga Saveza s Abrahamom, Izakom i Jakovom. 25ogleda Bog na Izraelce i zauze se za njih. Goru?i grm

3

1Mojsije pasao ovce svoga tasta Jitra, midjanskoga sve?enika. Gone?i tako stado po pustari, do?e do Horeba, brda Božjega. 2 An?eo mu se Jahvin ukaže u rasplamtjeloj vatri iz jednog grma. On se zagleda: grm sav u plamenu, a ipak ne izgara. 3 "Hajde da pri?em, " re?e Mojsije, "i promotrim ovaj ?udni prizor: zašto grm ne sagorijeva." 4 Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: "Mojsije! Mojsije!" "Evo me!" - javi se. 5 "Ne prilazi ovamo!" - re?e. "Izuj obu?u s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš sveto je tlo. 6 Ja sam", nastavi, "Bog tvoga oca; Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev." Mojsije zakloni lice: bojao se u Boga gledati. Poziv Mojsijev 7 "Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu", nastavi Jahve, "i ?uo mu tužbu na tla?itelje njegove. Znane su mi muke njegove. 8 Zato sam sišao da ga izbavim iz šaka egipatskih i odvedem ga iz te zemlje u dobru i prostranu zemlju - u zemlju kojom te?e med i mlijeko: u postojbinu Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Perižana, Hivijaca i Jebusejaca. 9 Vapaji sinova Izraelovih dopriješe do mene. I sam vidjeh kako ih Egip?ani tla?e. 10 Zato, hajde! Ja te šaljem faraonu da izbaviš narod moj, Izraelce, iz Egipta." 11 "Tko sam ja da se uputim faraonu", odgovori Mojsije Bogu, "i izvedem Izraelce iz Egipta!" 12 "Ja ?u biti s tobom", nastavi. "I ovo ?e ti biti znak da sam te ja poslao: kad izvedeš narod iz Egipta, Bogu ?ete iskazati štovanje na ovome brdu." Bog objavljuje svoje ime 19 Znam ja da vas egipatski kralj ne?e pustiti ako ne bude natjeran teškom šakom. 20 Zato ?u ja pružiti svoju šaku i pritisnuti Egipat svakovrsnim ?udesima što ?u ih u njemu izvesti. Poslije ?e vas pustiti. 21 Dobro ?u raspoložiti Egip?ane prema ovome narodu, pa kad po?ete, ne?ete po?i praznih ruku. 22ka ?e žena zatražiti od svoje susjede i stanarke u svojoj ku?i nakita srebrnog i zlatnog i odje?e. To stavite na svoje sinove i k?eri. Tako ?ete oplijeniti Egip?ane." ?udesni znaci Mojsijeva poslanstva 2 "Što ti je to u ruci?" - zapita ga Jahve. "Štap", odgovori. 3 "Baci ga na zemlju!" - naredi mu Jahve. On ga baci na zemlju, a štap se pretvori u zmiju. Mojsije pred njom uzma?e. 4 Onda Jahve re?e Mojsiju: "Pruži ruku i uhvati je za rep." I on seže rukom i uhvati je za rep, a ona opet postade štap u njegovoj ruci. 5 "Tako moraju vjerovati da se Jahve, Bog njihovih otaca, Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev, tebi objavio." 6 Još mu Jahve rekne: "Uvuci ruku u njedra." On uvu?e ruku u njedra. Kad ju je izvukao, gle - ruka mu gubava, bijela kao snijeg. 7 "Stavi opet ruku u njedra!" - naredi mu Jahve. On opet ruku u njedra. Kad ju je iz njedara izvukao, gle - opet je bila kao i ostali dio tijela. 8 "Ako ti ne povjeruju i ne prihvate poruku prvoga znamenja, povjerovat ?e poruci drugoga znamenja. 9 A ako ih oba ova znamenja ne uvjere pa ti ne povjeruju, zahvati vode iz Rijeke i prolij je po suhu. Voda što je budeš iz Rijeke uzeo na suhu ?e se u krv pretvoriti." Aron - tuma? Mojsijev 10 "Oprosti, Gospodine!" - nastavi Mojsije Jahvi. "Ja nikad nisam bio ?ovjek rje?it; ni prije ni sada kad govoriš svome sluzi. Ja sam u govoru spor, a na jeziku težak." 11 "Tko je dao ?ovjeku usta?" - re?e mu Jahve. "Tko ga ?ini nijemim i gluhim; tko li mu vid daje ili ga osljepljuje? Zar to nisam ja, Jahve! 12 Idi, dakle! Ja ?u biti s tobom kad budeš govorio i kazivat ?u ti što ?eš govoriti." 13 "Oprosti, Gospodine", opet ?e Mojsije, "ne bi li poslao koga drugoga!" 14 Razljuti se Jahve na Mojsija i re?e: "Zar Aron, Levijevac, nije tvoj brat? Znam da je on vrlo rje?it. Evo, baš ti izlazi u susret. Kad te vidi, obradovat ?e se u srcu. 15 Ti govori njemu i u njegova usta stavljaj rije?i. Ja ?u biti i s tobom i s njime dok budete govorili; kazivat ?u obojici što ?ete raditi. 16 Neka on mjesto tebe govori narodu. Tako, on ?e tebi biti mjesto usta, a ti ?eš njemu biti mjesto Boga. 17 Uzmi ovaj štap u ruku. Njim izvodi znamenja." Mojsijev povratak u Egipat 18 Zatim se Mojsije vrati svome tastu Jitru te mu re?e: "Pusti me da se vratim bra?i u Egipat da vidim jesu li još na životu." "Po?i u miru!" - re?e Jitro Mojsiju. 19 I Jahve re?e Mojsiju u Midjanu: "Vrati se u Egipat, jer su pomrli svi ljudi koji su tražili tvoj život." 20 Tako Mojsije posadi na magarca svoju ženu i sinove i ode u zemlju egipatsku. A u ruku Mojsije uze Božji štap. 21 Jahve opet re?e Mojsiju: "Kad se vratiš u Egipat, pobrini se da pred faraonom izvedeš sva ?udesa za koja sam ti dao mo?, premda ?u ja tvrdim u?initi njegovo srce, tako te ne?e pustiti narod da ode. 24 Kad se na putu Mojsije zaustavi da preno?i, navali na nj Jahve da ga ubije. 25 Ali Sipora pograbi oštar kremen, obreza svoga sina i kožicom se dotakne Mojsijevih nogu: "Zaista si mi ti krvav muž", re?e. 26 I Jahve ga pusti. Ona je to zbog obrezanja rekla "krvav muž". Susret s Aronom 27 Onda rekne Jahve Aronu: "Zaputi se prema pustinji, u susret Mojsiju!" On ode i s njim se sastane na Božjem brdu. Poljubi ga. 28 Mojsije pripovjedi Aronu sve što mu je Jahve povjerio i sva znamenja koja mu je naredio da ih u?ini. 29 Sad odu Mojsije i Aron i skupe sve starješine Izraelaca. 30 Aron izloži sve što je Jahve govorio Mojsiju, a Mojsije izvede znamenja nao?igled naroda. 31od je bio uvjeren, i pošto ?uše da je Jahve pohodio Izraelce i pogledao na njihove jade, popadaše ni?ice i pokloniše se. Prvi susret s faraonom 2 "Tko je taj Jahve da ga ja poslušam", odvrati faraon, "i pustim Izraelce? Ja toga Jahvu ne znam niti ?u pustiti Izraelce." 3 "Bog Hebreja objavio nam se", rekoše. "Zato nas pusti da odemo tri dana hoda u pustinju i prinesemo žrtvu Jahvi, Bogu svome, da se na nas ne obori pomorom ili ma?em." 4 Nato im odvrati egipatski kralj: "Mojsije i Arone, zašto odvra?ate svijet od njegovih dužnosti? Idite na svoj posao. 5 Sad kad se svjetina tako umnožila", nastavi faraon, "vi biste ih od posla odvratili?" Nove nevolje Hebreja 6 Istoga dana izda faraon naredbu nadglednicima i bilježnicima: 7 "Ne pribavljajte više ovome narodu slame kao do sada. Neka idu sami i sebi je skupljaju. 9 Navalite poslove na taj svijet: neka rade, da ne obra?aju pažnje klevetama!" 12 Stoga se narod razi?e po svoj zemlji egipatskoj da skuplja strnjiku namjesto slame. 13 A nadglednici ih gonili: "Morate svakoga dana svršiti jednako posla kao i onda dok ste slamu dobivali." 14 A bilježnike koje faraonovi nadglednici bijahu postavili nad Izraelcima tukli su i korili: "Zašto niste ni ju?er ni danas napravili opeke koliko i prije?" Žalbe hebrejskih bilježnika 15 Onda bilježnici Izraelaca odu i potuže se faraonu: "Zašto ovako postupaš sa svojim slugama? 16 Tvoje sluge više ne dobivaju slame, a ipak se od nas traži: napravite opeku? ?ak i tuku tvoje sluge, a kriv je tvoj narod!" 18 Nosite se na posao! Slama vam se ne?e davati, ali morate praviti odre?ene koli?ine opeke." Narod okrivljuje Mojsija i Arona 19 Bilježnici Izraelaca na?u se na muci zbog naredbe: "Svakodnevnu koli?inu opeke ne smijete smanjiti!" 20 Otišavši od faraona, nai?u na Mojsija i Arona, koji su ih ?ekali. 21 "Neka vas Jahve ima na oku i sudi vam!" - dobace im. "Omrazili ste nas kod faraona i njegovih dvorana; dali ste im ma? u ruke da nas pobiju." 22 Mojsije se vrati Jahvi i re?e: "Zašto, Gospodine, nanosiš štetu svome puku? Zašto si me poslao? 23ad sam ja stupio pred faraona i progovorio mu u tvoje ime, on još gore postupa s ovim narodom. A ti ništa ne poduzimaš da izbaviš svoj narod." Novo obe?anje oslobo?enja

6

1Jahve re?e Mojsiju: "Naskoro ?eš vidjeti kako ?u ja s faraonom! Pod jakom rukom pustit ?e ih da odu; pod jakom rukom sam ?e ih iz svoje zemlje istjerati." 2 Još re?e Bog Mojsiju: "Ja sam Jahve. 3 Abrahamu, Izaku i Jakovu objavljivao sam se kao El Šadaj. Ali njima se nisam o?itovao pod svojim imenom - Jahve. 4 I sklopio sam svoj Savez s njima da ?u im dati kanaansku zemlju, zemlju gdje su živjeli kao pridošlice. 5 A sada, pošto sam ?uo uzdisaje Izraelaca koje Egip?ani drže u ropstvu, sjetih se svoga Saveza. 6 Kaži, dakle, Izraelcima da sam ja Jahve; da ?u vas izbaviti od tereta što su vam ga Egip?ani nametnuli. Oslobodit ?u vas od ropstva u kojem vas drže; izbavit ?u vas udaraju?i jako i kažnjavaju?i strogo. 7 Za svoj ?u vas narod uzeti i bit ?u vašim Bogom. Tada ?ete znati da sam vas ja, Jahve, vaš Bog, izbavio od egipatske tlake. 8 Dovest ?u vas u zemlju za koju sam se zakleo da ?u je dati Abrahamu, Izaku i Jakovu i dat ?u vam je u baštinu, ja, Jahve." 9 Mojsije to kazivaše Izraelcima, ali ga ne htjedoše slušati: duhovi su im bili pomu?eni od teškoga ropstva. 10 Onda Jahve re?e Mojsiju: 11 "Idi i reci faraonu, kralju egipatskome, da otpusti Izraelce iz svoje zemlje." 12 Mojsije prozbori Jahvi: "Kad me Izraelci nisu slušali, kako ?e me, spora u govoru, saslušati faraon!" 13 Ali je Jahve govorio Mojsiju i Aronu i slao ih sad k Izraelcima, a sad k faraonu, kralju egipatskome, da pusti Izraelce iz Egipta. Mojsijevo i Aronovo rodoslovlje 14 Ovo su glave njihovih domova. Sinovi Izraelova prvoro?enca Rubena: Henok, Palu, Hesron i Karmi. To su obitelji potekle od Rubena. 15 A sinovi Šimunovi: Jemuel, Jamin, Ohad, Jakin, Sohar i Šaul, sin Kanaanke. To su obitelji potekle od Šimuna. 16 Ovo su imena Levijevih sinova s njihovim potomstvom: Geršon, Kehat i Merari. Levi je živio sto trideset i sedam godina. 17 Sinovi su Geršonovi: Libni i Šimi sa svojim obiteljima. 18 Sinovi su Kehatovi: Amram, Jishar, Hebron i Uziel. Kehat je živio sto trideset i tri godine. 19 Merarijevi su sinovi: Mahli i Muši. To su Levijeve obitelji s njihovim potomcima. 20 Amram se oženi svojom tetkom Jokebedom, koja mu rodi Arona i Mojsija. Amram je živio sto trideset i sedam godina. 21 Sinovi Jisharovi bijahu: Korah, Nefeg i Zikri. 22 A sinovi su Uzielovi: Mišael, Elsafan i Sitri. 23 Aron se oženi Elišebom, k?erkom Aminadabovom, a sestrom Nahšonovom, koja mu rodi: Nadaba, Abihua, Eleazara i Itamara. 24 Korahovi su sinovi: Asir, Elkana i Abiasaf. To su Korahovi potomci. 25 Aronov sin Eleazar oženi se jednom Putielovom k?eri, koja mu rodi Pinhasa. To su glave Levijevih domova prema njihovim koljenima. 26 To je onaj Aron i Mojsije kojima je Jahve zapovjedio da izvedu Izraelce iz Egipta po njihovim ?etama. 27 To su oni isti, Mojsije i Aron, koji su govorili faraonu, kralju egipatskome, da pusti Izraelce iz Egipta. Nastavak izvještaja o Mojsijevu poslanju 28 U dan kad je Jahve govorio s Mojsijem u egipatskoj zemlji, 29 rekao mu je: "Ja sam Jahve. Izvijesti faraona, egipatskoga kralja, o svemu što ti kažem." 30sije se pred Jahvom ispri?avao: "Spor sam ja u govoru. Kako ?e me faraon poslušati?"

7

1Mojsiju je Jahve odgovorio: "Vidi! Faraonu ?u te nametnuti kao božanstvo; tvoj brat Aron bit ?e tvoj prorok. 2 Ti kazuj sve što ti nare?ujem, a tvoj brat Aron neka faraonu ponovi da pusti Izraelce te odu iz njegove zemlje. 3 Ja ?u u?initi da otvrdne srce faraonu i umnožit ?u znakove i ?udesa u zemlji egipatskoj. 4 Kako vas faraon ne?e poslušati, ja ?u staviti svoju ruku na Egipat: strašno kažnjavaju?i, izbavit ?u svoje ?ete, narod svoj, Izraelce, iz egipatske zemlje. 5 Kad pružim svoju ruku na Egipat i izvedem Izraelce iz njihove sredine, tada ?e Egip?ani spoznati da sam ja Jahve." 6 Mojsije i Aron poslušaše: kako im je Jahve naredio, upravo tako u?iniše. 7 Mojsiju je bilo osamdeset, a Aronu osamdeset i tri godine kad su faraonu postavili svoje zahtjeve. 3. ?UDESNI ZNACI PRED OKORJELIM FARAONOM Štap pretvoren u zmiju 8 Još doda Jahve Mojsiju i Aronu: 9 "Kad faraon zatraži od vas da izvedete kakvo znamenje, ti reci Aronu da uzme svoj štap i baci ga pred faraona, a štap ?e se pretvoriti u zmiju." 10 Do?u Mojsije i Aron pred faraona i u?ine kako im je Jahve naredio. Aron baci pred faraona i njegove službenike svoj štap, koji se pretvori u zmiju. 11 Zovne faraon mudrace i vra?are. I zaista, egipatski vra?ari svojim vra?anjem u?ine isto: 12 svaki baci svoj štap, koji se pretvori u zmiju. Ali Aronov štap proguta njihove štapove. 13 Faraon bijaše tvrdokorna srca: ne htjede poslušati Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao. Voda pretvorena u krv 14 Tada Jahve re?e Mojsiju: "Faraonovo je srce okorjelo; odbija da pusti narod. 15 Ujutro po?i k faraonu. Kad iza?e k vodi, stani preda nj na obali Rijeke. Uzmi u ruku štap što se bio u zmiju pretvorio. 17 Ovako Jahve poru?uje: Ovim ?eš spoznati da sam ja Jahve. Gledaj! Štapom koji imam u ruci mlatnut ?u po vodi u Rijeci i pretvorit ?e se u krv. 19 Još Jahve re?e Mojsiju: "Reci Aronu da uzme svoj štap i pruži svoju ruku povrh egipatskih voda: njihovih rijeka, njihovih prokopa, njihovih jezeraca, svih njihovih vodenih stjecišta, da se pretvore u krv; po svoj zemlji egipatskoj neka je krv, ?ak i u drvenim i kamenim posudama." 20 Mojsije i Aron u?iniše kako im je Jahve naredio. Podiže Aron svoj štap i nao?igled faraona i njegovih službenika mlatnu po vodi u Rijeci. Sva se voda u Rijeci prometnu u krv. 21 Ribe u Rijeci pocrkaše; Rijeka se usmrdje, tako da Egip?ani nisu mogli piti vodu iz Rijeke; krv bijaše po svoj zemlji egipatskoj. 22 Ali egipatski vra?ari svojim vra?anjem u?iniše isto. Tako faraon ostade tvrdokorna srca: nije htio poslušati Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao. 23 Faraon se okrenu i ode u svoj dvor, ne uzimaju?i ni to k srcu. 24 Svi su Egip?ani po?eli kopati oko Rijeke traže?i pitke vode jer nisu mogli piti vode iz Rijeke. Žabe 25 Kad je prošlo sedam dana kako je Jahve udario po Rijeci, 27 Ako odbiješ da ih pustiš, svu ?u ti zemlju kazniti žabama. 28 Rijeka ?e vrvjeti žabama. One ?e izi?i i prodrijeti u tvoj dvor, u ložnicu, u tvoju postelju, u ku?e tvojih službenika i tvoga naroda, pod sa?eve i na?ve tvoje.

8

1Onda Jahve re?e Mojsiju: "Reci Aronu neka ispruži svoju ruku sa štapom povrh rijeka, prokopa i jezeraca i u?ini da žabe navale na egipatsku zemlju." 2 Aron pruži svoju ruku povrh egipatskih voda, i žabe izi?oše i prekriše zemlju egipatsku. 3 Ali i vra?ari u?iniše tako svojim vra?anjem, te žabe navališe na egipatsku zemlju. 4 Zovne sad faraon Mojsija i Arona i rekne: "Molite Jahvu da ukloni žabe od mene i moga puka, a ja ?u pustiti narod da prinese žrtvu Jahvi." 5 Mojsije uzvrati faraonu: "Dostoj se odrediti mi kad ho?eš da molim za te, za tvoje službenike i za tvoj narod da se žabe odstrane od tebe i tvojih domova i ostanu samo u Rijeci." 6 "Sutra", re?e. "Neka bude kako kažeš", odvrati Mojsije, "da znaš kako nitko nije kao Jahve, Bog naš. 7 Žabe ?e oti?i od tebe, od tvojih službenika i tvoga naroda; ostat ?e samo u Rijeci." 8 Mojsije i Aron odu od faraona, a onda Mojsije zazva Jahvu zbog žaba kojima je kaznio faraona. 9 I Jahve usliša Mojsija, te žabe pocrkaju po ku?ama, dvorištima i njivama. 10 Na hrpe su ih zgrtali, zemlja se njima usmrdjela. 11 Kad je faraon vidio da je nastupilo olakšanje, srce mu otvrdnu te ne posluša Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao. Komarci 12 Onda ?e opet Jahve Mojsiju: "Reci Aronu neka zamahne svojim štapom i udari po prahu na tlu neka se pretvori u komarce po svoj zemlji egipatskoj." 13 I u?ine tako: zamahne Aron rukom i štapom te udari po prahu na tlu. Komarci navale na ljude i životinje. Sav prah na tlu pretvori se u komarce po svoj zemlji egipatskoj. 14 Vra?ari pokušaše da svojim vra?anjem stvore komarce, ali nisu mogli. Ljudi i životinje postanu plijenom komaraca. 15 Tada vra?ari reknu faraonu: "To je prst Božji!" Ali je faraonovo srce bilo okorjelo, pa nije poslušao Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao. Obadi 17 Ako ne pustiš moga naroda, pripustit ?u obade na te, na tvoje službenike, na tvoj puk i tvoje domove. Egipatski domovi i samo tlo na kojem stoje vrvjet ?e od obada. 18 Ali ?u toga dana izuzeti gošenski kraj, u kojem živi moj narod, te se ondje obadi ne?e pojaviti, tako da znaš da sam ja Jahve u središtu zemlje. 20 I u?ini Jahve tako. Rojevi obada nalete u faraonov dvor, na domove njegovih službenika i po svoj zemlji egipatskoj. Zemlja nastrada od obada. 21 Sad faraon pozove Mojsija i Arona pa im rekne: "Idite, prinesite žrtvu svome Bogu, ali u ovoj zemlji." 22 "Ne dolikuje da tako u?inimo", odgovori Mojsije. "Žrtve koje mi prinosimo Jahvi, Bogu svome, za Egip?ane su svetogr?e. Kad bismo, dakle, na njihove o?i prinosili žrtve koje su Egip?anima svetogrdne, zar nas ne bi kamenovali? 23 Zato moramo u pustinju tri dana hoda te prinijeti žrtvu Jahvi, Bogu svome, kako nam je zapovjedio." 24 "Pustit ?u vas da odete u pustinju", odgovori faraon, "i prinesete žrtvu Jahvi, svome Bogu, ali ne odlazite predaleko. Molite za me!" 25 Nato odvrati Mojsije: "?im odem od tebe, zazvat ?u Jahvu da sutra nestane obada s faraona, njegovih službenika i njegova puka. Ali neka faraon više ne vara! Neka pusti narod da ide i prinese žrtvu Jahvi." 26 Tako Mojsije ode od faraona i pomoli se Jahvi. 27 I Jahve u?ini kako je Mojsije tražio: s faraona, s njegovih službenika i s njegova puka nestane obada - ni jedan jedini nije ostao. 28 opet ukruti faraon srce svoje i ne dopusti narodu da ode. Pomor stoke 2 Ako ga ne pustiš, nego ga i dalje budeš zadržavao, 3 ruka Jahvina udarit ?e strašnim pomorom po tvome blagu što je u polju: po konjima, magaradi, devama, krupnoj i sitnoj stoci. 5 Jahve je odredio i vrijeme, rekavši: "Sutra ?e Jahve izvesti ovo u zemlji." 6 Sutradan Jahve tako i u?ini. Sva stoka Egip?ana ugine, a od stoke Izraelaca nije uginulo ni jedno grlo. 7 Faraon je istraživao i uvjerio se da od izraelske stoke nije uginulo ni jedno grlo. Ali je srce faraonovo ipak otvrdlo i nije pustio naroda. ?irevi 8 Re?e Jahve Mojsiju i Aronu: "Zagrabite pune pregršti pepela iz pe?i, pa neka ga Mojsije pred faraonovim o?ima baci prema nebu. 9 Od toga ?e nastati sitna prašina po svoj zemlji egipatskoj, i na ljudima ?e i na životinjama izazivati otekline i stvarati ?ireve s kraja na kraj Egipta." 10 Tako oni uzeše pepela iz pe?i i do?oše pred faraona. Onda Mojsije rasu pepeo prema nebu, a otekline s ?irevima prekriše ljude i životinje. 11 Ni ?arobnjaci se nisu mogli pojaviti pred Mojsijem, jer su i ?arobnjaci, kao i ostali Egip?ani, bili prekriveni ?irevima. 12 Ali je Jahve otvrdnuo srce faraonu, pa on ne posluša Mojsija i Arona, kako je Jahve Mojsiju i rekao. Tu?a 14 Ako ih ne pustiš, sva zla svoja navalit ?u ovaj put na te, na tvoje službenike i tvoj puk, tako da spoznaš da nema nikoga na svoj zemlji kao što sam ja. 15 Da sam ruku svoju spustio i udario tebe i tvoj puk pomorom, nestalo bi te sa zemlje. 16 Poštedio sam te da ti pokažem svoju mo? i da se hvali moje ime po svoj zemlji. 17 Ali se ti previše uzdižeš nad mojim narodom i prije?iš mu da ode. 18 Sutra u ovo doba pustit ?u tu?u tako strašnu kakve u Egiptu još nije bilo otkad je postao do sada. 20 Faraonovi službenici, koji su se pobojali Jahvina govora, utjeraju svoje sluge i svoje blago unutra. 21 Oni koji nisu marili za Jahvinu prijetnju ostave vani i svoje sluge i stoku. 22 Onda rekne Jahve Mojsiju: "Pruži ruku prema nebu da udari tu?a po svoj zemlji egipatskoj: po ljudima, životinjama i svemu bilju u zemlji egipatskoj." 23 Mojsije diže svoj štap prema nebu. Jahve zagrmje i pusti tu?u i munje sastavi sa zemljom. Sipao je Jahve tu?u po zemlji Egip?ana. 24 Tu?a je mlatila, kroz nju munje parale. Strahota se takva nije oborila na zemlju egipatsku otkako su ljudi u njoj. 25 Tu?a pobi po svem Egiptu sve što je ostalo vani, ljude i životinje; uništi sve bilje po poljima i sva stabla poljska polomi. 26 Samo u gošenskom kraju, gdje su živjeli Izraelci, nije bilo tu?e. 27 Faraon posla po Mojsija i Arona pa im re?e: "Ovaj put priznajem da sam kriv. Jahve ima pravo, a ja i moj narod krivo. 28 Molite Jahvu da ustavi gromove i tu?u, a ja ?u vas pustiti da idete. Ne?ete više dugo ostati." 29 "Kad izi?em iz grada", re?e mu Mojsije, "di?i ?u ruke prema Jahvi, pa ?e gromovi prestati, a ni tu?e više ne?e biti, tako da znaš da zemlja pripada Jahvi. 39 0) Ali ni ti ni tvoji dvorani, znam ja, još se ne bojite Boga Jahve." 31 I tako propade lan i je?am: jer je?am bijaše u klasu, a lan u cvatu. 32 Pšenica i raž nisu nastradali jer su ozima žita. 33 Otišavši od faraona, Mojsije izi?e iz grada i podigne ruke prema Jahvi. Prestane grmljavina i tu?a, a ni kiša više nije padala na zemlju. 34 Kad je faraon vidio da je prestala grmljavina, tu?a i kiša, opet padne u grijeh: i on i njegovi službenici opet otvrdnu srcem. 35rdnu srce faraonu i ne pusti on Izraelce, kako je Jahve i prorekao preko Mojsija. Skakavci

10

10Re?e Jahve Mojsiju: "Idi k faraonu. U?inio sam da njemu i njegovim službenicima otvrdne srce da izvedem svoja znamenja me?u njima; 2 da možeš pripovjedati svome sinu i svome unuku što sam u?inio Egip?anima i kakva sam znamenja izvodio me?u njima, kako biste znali da sam ja Jahve." 4 Jer ako ne pustiš moga naroda, sutra ?u navesti skakavce na tvoju zemlju. 5 Tako ?e prekriti površinu da se zemlja od njih ne?e vidjeti. Pojest ?e ono što vam je iza tu?e ostalo; i ogolit ?e vam sva stabla što po polju rastu. 7 "Dokle ?e nam ovaj ?ovjek biti stupica?" - rekoše faraonu njegovi službenici. - "Pusti te ljude neka idu i iskažu štovanje Jahvi, svome Bogu! Zar ne vidiš kako Egipat srlja u propast?" 8 Dovedu Mojsija i Arona natrag k faraonu, a on im re?e: "Idite! Iskažite štovanje Jahvi, svome Bogu! A tko ?e sve i?i?" 9 "Svi idemo", odgovori Mojsije, "i mlado i staro. Odlazimo sa svojim sinovima i svojim k?erima; sa svojom krupnom i sitnom stokom, jer moramo održati sve?anost Jahvi." 10 "Jahve bio s vama isto kao što i ja pustio da s vama po?u i djeca!" - odgovori im. "O?ito se vidi da vam nakana nije ?ista. 11 Ne?emo tako! Nego muškarci neka odu i štovanje iskažu Jahvi. To ste i tražili." I otjeraju ih od faraona. 12 Tada re?e Jahve Mojsiju: "Pruži ruku povrh zemlje egipatske da navale skakavci na egipatsku zemlju i pojedu sve bilje što još ostade nakon tu?e!" 13 Tako Mojsije podigne svoj štap povrh egipatske zemlje, a Jahve navrati isto?ni vjetar po zemlji; puhao je toga cijelog dana i cijele no?i. A kad je jutro svanulo, vjetar nanio skakavce. 14 Oni se razlete po svoj egipatskoj zemlji i padnu po svim krajevima Egipta u silnoj gusto?i: toliko ih mnoštvo nikad prije nije bilo niti ?e kada biti. 15 Pokriju sve tlo, tako da se od njih zacrnjelo. Pojedu sve bilje u polju i sve plodove sa stabala što su bili ostali iza tu?e. Ništa se više nije zelenjelo: ni stabla ni poljska trava u svem Egiptu. 16 Brže-bolje dozva faraon Mojsija i Arona pa im re?e: "Sagriješio sam protiv Jahve, vašega Boga, i vas! 17 Oprostite mi uvredu još samo ovaj put i molite Jahvu, Boga svoga, da samo otkloni od mene ovaj smrtonosni bi?!" 18 Kad je Mojsije otišao od faraona, zazva Jahvu 19 i Jahve promijeni vjetar u veoma jak zapadnjak, koji pothvati skakavce i odnese prema Crvenome moru. Ni jedan jedini skakavac nije ostao ni u kojem kraju Egipta. 20 Ali je Jahve otvrdnuo srce faraonu i ne pusti on Izraelaca. Tama 21 "Pruži ruku prema nebu", rekne Jahve Mojsiju, "pa neka se tmina spusti na egipatsku zemlju, tmina koja ?e se mo?i opipati." 22 Mojsije pruži ruku prema nebu i spusti se gusta tmina na svu zemlju egipatsku: tri je dana trajala. 23 Tri dana nisu ljudi jedan drugoga mogli vidjeti i nitko se sa svoga mjesta nije micao. A u mjestima gdje su Izraelci živjeli sjala svjetlost. 24 Pozva onda faraon Mojsija i re?e: "Idi i štovanje iskaži Jahvi! Ali vaša stoka, krupna i sitna, neka ostane ovdje. Vaša djeca neka idu s vama!" 25 "Ti nas sam moraš opskrbiti prinosima i žrtvama paljenicama koje ?emo prinijeti Jahvi, Bogu svojemu", odgovori Mojsije. 26 "Zato ?emo sa sobom potjerati i svoja stada. Ni papak ne?e ostati ovdje. Od njih nam valja izabrati za žrtvovanje Jahvi, Bogu našemu, a ne znamo, dok onamo ne stignemo, što moramo Jahvi prinijeti." 27 Jahve otvrdne faraonu srce i on ne pristane da odu. 28 "Odlazi!" - vikne faraon na Mojsija. "I da mi više na o?i ne dolaziš! Onoga dana kad mi se opet pojaviš na o?i, zaglavit ?eš!" 29bro si kazao!" - uzvrati Mojsije. "Lica tvoga više ne?u vidjeti!" 4. IZLAZAK IZ EGIPTA Najava smrti prvoro?enaca

11

11"Još ?u samo jednom neda?om udariti faraona i Egipat", re?e Jahve Mojsiju. "Poslije toga pustit ?e vas odavde. I više: sam ?e vas odavde potjerati. 2 Kaži svijetu neka svaki ?ovjek ište od svoga susjeda i svaka žena od svoje susjede srebrnih i zlatnih dragocjenosti." 3 Jahve u?ini te Egip?ani bijahu naklonjeni narodu. Sam Mojsije postane vrlo uvažen u egipatskoj zemlji, u o?ima faraonovih službenika i u o?ima naroda. 5 Svaki ?e prvoro?enac u egipatskoj zemlji umrijeti, od prvoro?enca faraonova, koji bi imao sjediti na njegovu prijestolju, do prvoro?enca ropkinje koja se nalazi uz mlinski kamen; a uginut ?e i sve prvine od stoke. 6 U svoj ?e zemlji egipatskoj nastati veliki jauk, kakva nije bilo niti ?e kad poslije biti. 8 Onda ?e svi ovi tvoji dvorani k meni do?i, preda me se baciti i vikati: Nosi se i ti i sav puk koji za tobom ide! Poslije toga ?u oti?i." I gnjevan ode od faraona. 9 "Ne?e vas faraon poslušati", re?e Jahve Mojsiju, "a to da bi se umnožila moja znamenja u zemlji egipatskoj." 10sije i Aron izveli su sva ta znamenja pred faraonom, ali je Jahve okorio srce faraonu, tako te on nije puštao Izraelaca da odu iz njegove zemlje. Pasha

12

12Jahve re?e Mojsiju i Aronu u zemlji egipatskoj: 2 "Ovaj mjesec neka vam bude po?etak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini. 3 Ovo objavite svoj zajednici izraelskoj: Desetog dana ovoga mjeseca neka svatko za obitelj pribavi jedno živin?e. Tako, jedno na obitelj. 4 Ako je obitelj premalena da ga potroši, neka se ona priklju?i svome susjedu, najbližoj ku?i, prema broju osoba. Podijelite živin?e prema tome koliko koja osoba može pojesti. 5 Živin?e neka bude bez mane, od jedne godine i muško. Možete izabrati bilo janje bilo kozle. 6 ?uvajte ga do ?etrnaestoga dana ovoga mjeseca. A onda neka ga sva izraelska zajednica zakolje kad se spusti suton. 7 Neka uzmu krvi i poškrope oba dovratnika i nadvratnik ku?e u kojoj se bude blagovalo. 8 Meso, pe?eno na vatri, neka se pojede te iste no?i sa beskvasnim kruhom i gorkim zeljem. 9 Da ništa sirovo ili na vodi skuhano od njega niste jeli, nego na vatri pe?eno: s glavom, nogama i ponutricom. 10 Ništa od njega ne smijete ostaviti za sutradan: što bi god do jutra ostalo, morate na vatri spaliti. 11 A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obu?om na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je Jahvina pasha. 12 Te ?u, naime, no?i ja pro?i egipatskom zemljom i pobiti sve prvoro?ence u zemlji egipatskoj - i ?ovjeka i životinju. Ja, Jahve, kaznit ?u i sva egipatska božanstva. 13 Krv neka ozna?uje ku?e u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, pro?i ?u vas; tako ?ete vi izbje?i bi?u zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku." Blagdan beskvasnih kruhova 14 "Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u ?ast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena. 15 Sedam dana jedite beskvasan kruh. Prvoga ve? dana uklonite kvasac iz svojih ku?a. Jer, tko bi god od prvoga do sedmoga dana jeo ukvasan kruh, taj se ima iskorijeniti izme?u Izraelaca. 16 Prvoga dana držite sveto zborovanje, a tako i sedmoga dana. Nikakva posla tih dana nemojte raditi. Jedino jelo, što kome treba, možete pripraviti. 17 Držite blagdan beskvasnog kruha! Toga sam, naime, dana izveo vaše ?ete iz zemlje egipatske. Držite zato taj dan kao blagdan od koljena do koljena: to je vje?na naredba. 18 Od ve?eri ?etrnaestoga dana prvoga mjeseca pa do ve?eri dvadeset prvoga dana toga mjeseca jedite beskvasan kruh. 19 Sedam dana ne smije biti kvasca u vašim domovima. Tko bi god jeo bilo što ukvasano, taj neka se ukloni iz izraelske zajednice, bio stranac ili domorodac. 20 Ništa ukvasano ne smijete jesti: u svim svojim prebivalištima jedite nekvasan kruh." Propisi o Pashi 21 Zatim sazva Mojsije sve starješine Izraelaca te im re?e: "Idite i pribavite janje za svoje obitelji i žrtvujte Pashu. 22 Onda uzmite kitu izopa, zamo?ite je u krv što je u zdjeli i poškropite krvlju iz zdjele nadvratnik i oba dovratnika. Neka nitko ne izlazi preko ku?nih vrata do jutra. 23 Kad Jahve bude prolazio da pobije Egip?ane, zapazit ?e krv na nadvratniku i na oba dovratnika, pa ?e mimoi?i ta vrata i ne?e dopustiti da Zatornik u?e u vaše ku?e da hara. 24 Ovu uredbu držite u svim vremenima kao zakon za se i djecu svoju. 25 I kad do?ete u zemlju koju ?e vam Jahve dati kako je obe?ao, vršite ovaj obred. 26 Kad vas vaša djeca zapitaju: Što vam taj obred ozna?uje? 27 odgovorite im: Ovo je pashalna žrtva u ?ast Jahvi koji je prolazio mimo ku?e Izraelaca kad je usmr?ivao Egip?ane, a naše ku?e pošte?ivao." Tada narod popada ni?ice i pokloni se. 28 Potom Izraelci odu i poslušaju: kako je Jahve Mojsiju i Aronu naredio, tako i u?ine. Smrt prvoro?enaca 29 U pono?i Jahve pobije sve prvoro?ence po zemlji egipatskoj: od prvoro?enca faraonova, koji je imao sjediti na prijestolju, do prvoro?enca sužnja u tamnici, a tako i sve prvine od stoke. 30 No?u ustane faraon, on pa svi njegovi dvorani i svi Egip?ani, jer se strašan jauk razlijegao Egiptom: ne bijaše ku?e u kojoj nije ležao mrtvac. 31 Faraon pozva u no?i Mojsija i Arona te im re?e: "Ustajte i odlazite od moga naroda i vi i vaši Izraelci! Idite! Odajte štovanje Jahvi, kako ste tražili. 32 Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite pa i mene blagoslovite!" 33 Egip?ani nagonili narod da brže ide iz zemlje, "jer izgibosmo svi", govorahu oni. 34 Tako narod ponese svoje još neukislo tijesto; na?ve, uvijene u ogrta?e, ponesoše na ramenima. 35 I u?iniše Izraelci kako im je Mojsije bio rekao: zatražiše od Egip?ana srebrnine, i zlatnine, i odje?e. 36 Jahve je u?inio te Egip?ani bijahu naklonjeni narodu pa davahu. Tako su Egip?ane oplijenili. Izlazak Izraelaca 37 Po?u tako Izraelci iz Ramsesa prema Sukotu. Bilo je oko šest stotina tisu?a pješaka, osim žena i djece. 38 A mnogo i drugoga svijeta po?e s njima, i mnoga stoka, krupna i sitna. 39 Ispeku beskvasne prevrte od tijesta što su ga iz Egipta ponijeli: nije se bilo ukvasalo. A kako su bili tjerani iz Egipta, nisu mogli odga?ati, i tako nisu sebi spremili poputninu. 40 Vrijeme što su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je ?etiri stotine i trideset godina. 41 I kad se navrši ?etiri stotine i trideset godina - to?no onoga dana - sve ?ete Jahvine izi?oše iz zemlje egipatske. 42 Ona no? koju je Jahve probdio da njih izbavi iz Egipta, odonda je svima Izraelcima, u sve naraštaje njihove, no? bdjenja u ?ast Jahvi. Propisi o Pashi 43 Re?e Jahve Mojsiju i Aronu: "Neka je ovo pravilo za pashalnu žrtvu: ni jedan stranac ne smije od nje jesti! 44 Svaki rob, kupljen novcem i obrezan, može je jesti. 45 Ni gost ni najamnik ne smiju je jesti! 46 Blagujte je u jednoj te istoj ku?i; iz ku?e ne smijete iznositi mesa niti na žrtvi smijete koju kost slomiti. 47 Sva zajednica Izraelaca neka je prikazuje! 48 Ako bi stranac koji me?u vama boravi htio svetkovati Pashu u ?ast Jahvi, svi se njegovi muški moraju obrezati. Tek tada neka pristupi i slavi je, jer je tada kao i domorodac zemlje. Ali neobrezani ne smije od nje jesti. 49 Neka vrijedi isto pravilo za domoroca i pridošlicu koji me?u vama boravi." 50 Svi Izraelci poslušaju: kako je Jahve naredio Mojsiju i Aronu, tako su i u?inili. 51a istog dana izbavio je Jahve Izraelce u njihovim ?etama iz zemlje egipatske. Zakon o prvoro?encima

13

13Jahve re?e Mojsiju: 2 "Meni posvetite svakoga prvoro?enca! Prvenci materina krila kod Izraelaca, i od ljudi i od životinja, meni pripadaju!" Propis o beskvasnim hljebovima 3 A onda Mojsije re?e narodu: "Sje?ajte se ovoga dana u koji ste izbavljeni iz Egipta, iz ku?e ropstva, jer vas Jahve izbavi odande svojom jakom mišicom. Ukvasani kruh neka se ne jede! 4 Ovoga dana mjeseca Abiba vaše je izbavljenje. 5 Stoga: kad te Jahve uvede u zemlju Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Hivijaca i Jebusejaca, za koju se zakleo tvojim precima da ?e ti je dati - zemlju kojom te?e med i mlijeko - ovoga mjeseca obavi ovakav obred: 6 sedam dana jedi nekvasan kruh, a sedmoga dana neka se slavi svetkovina u ?ast Jahvi. 7 Sedam dana neka se jede nekvasan kruh; ukvasanog kruha neka ne bude kod tebe; i neka se nigdje ne vidi kvasac na tvome podru?ju. 8 Svome sinu toga dana objasni: to je za ono što mi je Jahve u?inio kad sam se iz Egipta izbavio. 9 Neka ti bude kao znak na tvojoj ruci i kao opomena na tvome ?elu: da Jahvin zakon bude uvijek na tvojim ustima. Jer te rukom jakom Jahve izbavio iz Egipta. 10 Ovaj propis vršite svake godine u odre?eno vrijeme." Prvoro?enci 11 "A kada te Jahve dovede u zemlju Kanaanaca - kako vam se zakle, tebi i tvojim ocima - i kada ti je preda, 12 ustupajte Jahvi prvoro?ence materinjega krila, a tako i sve prvine što ih tvoja stoka dade - svako muško pripada Jahvi! 13 Svaku prvinu magaradi otkupi janjetom ili jaretom. Ako je ne otkupiš, slomi joj vrat. A svakoga prvoro?enca izme?u svoje djece otkupi. 14 Kad te sin tvoj sutra zapita: Što zna?i to? - odgovori mu: Rukom jakom izvede nas Jahve iz Egipta, iz ku?e ropstva. 15 Kako je faraon postao tvrdokoran pa nas nije htio pustiti, Jahve je poubijao sve prvoro?ence u zemlji egipatskoj: prvoro?ence ljudi i prvine stoke. Eto zato Jahvi žrtvujem svaku mušku prvinu materinjega krila, a svakoga prvoro?enca od svojih sinova otkupljujem. 16 Neka ti to bude kao znak na tvojoj ruci i kao znamenje posred ?ela da nas je rukom jakom Jahve izbavio iz Egipta." 5. PREKO CRVENOGA MORA Polazak Izraelaca 17 Kad je faraon dopustio da narod ode, Bog ih nije poveo prema filistejskoj zemlji, iako je onuda bilo najbliže. Bog je, naime, rekao: "Mogao bi se narod predomisliti i vratiti u Egipat kad vidi ratovanje." 18 Stoga Bog povede narod zaobilaznim putem, kroz pustinju prema Crvenome moru. Izraelci su napustili zemlju egipatsku naoružani od glave do pete. 19 Mojsije ponese sa sobom Josipove kosti. Jer Josip bijaše zakleo Izraelce rije?ima: "Bog ?e se zacijelo za vas zauzeti. Tada i moje kosti odavde ponesite sa sobom!" 20 Krenuvši iz Sukota, utabore se u Etamu, na kraju pustinje. 21 Jahve je išao pred njima, danju u stupu od oblaka da im put pokazuje, a no?u u stupu od ognja da im svijetli. Tako su mogli putovati i danju i no?u. 22ije ispred naroda nestajao stup od oblaka danju ni stup od ognja no?u. Od Etama do Crvenoga mora

14

14Jahve re?e Mojsiju: 2 "Reci Izraelcima da se vrate i utabore pred Pi-Hahirotom, izme?u Migdola i mora, nasuprot Baal-Sefonu. Utaborite se nasuprot ovome mjestu, uz more. 4 Ja ?u otvrdnuti faraonu srce, i on ?e za njima po?i u potjeru. Ali ja ?u se proslaviti nad faraonom i svom njegovom vojskom. Tako ?e Egip?ani spoznati da sam ja Jahve." Izraelci tako u?ine. Egip?ani u potjeri za Izraelcima 5 Kad su egipatskom kralju kazali da je narod pobjegao, faraon i njegovi dvorani predomisliše se o narodu. "Što ovo u?inismo!" - rekoše. "Pustismo Izraelce i više nam ne?e služiti." 6 Zato opremi faraon svoja kola i povede svoju vojsku. 7 Uze šest stotina svojih kola sve poizbor i ostala kola po Egiptu. I u svima bijahu štitonoše. 8 Jahve otvrdnu srce faraonu, kralju egipatskom, te on krenu u potjeru za Izraelcima, koji su otišli uzdignute pesnice. 9 Egip?ani, dakle, po?u za njima u potjeru. I dok su Izraelci taborovali uz more, blizu Pi-Hahirota nasuprot Baal-Sefonu, stignu ih svi faraonovi konji pod kolima, njegovi konjanici i njegovi ratnici. 10 Kako se faraon približavao, Izraelci pogledaju i opaze da su Egip?ani za njima u potjeri, pa ih obuzme velik strah. I povi?u Izraelci Jahvi: 11 "Zar nije bilo grobova u Egiptu", reknu Mojsiju, "pa si nas izveo da pomremo u pustinji? Kakvu si nam uslugu u?inio što si nas izveo iz Egipta! 12 Zar ti nismo rekli baš ovo u Egiptu: Pusti nas! Služit ?emo Egip?ane! Bolje nam je i njih služiti nego u pustinji poginuti." 13 "Ne bojte se!" - re?e Mojsije narodu. "Stojte ?vrsto pa ?ete vidjeti što ?e vam Jahve u?initi da vas danas spasi: Egip?ane koje danas vidite nikad više ne?ete vidjeti. 14 Jahve ?e se boriti za vas. Budite mirni!" Prijelaz preko Crvenoga mora 15 "Zašto zapomažete prema meni?" - re?e Jahve Mojsiju. "Reci Izraelcima da krenu na put. 16 A ti podigni svoj štap, ispruži svoju ruku nad morem i razdijeli ga nadvoje da Izraelci mogu pro?i posred mora po suhu. 17 Ja ?u otvrdnuti srce Egip?ana, i oni ?e po?i za njima, a ja ?u se onda proslaviti nad faraonom i njegovim ratnicima, njegovim kolima i konjanicima. 18 Neka znaju Egip?ani da sam ja Jahve kad se proslavim nad faraonom, njegovim kolima i njegovim konjanicima." 19 An?eo Božji, koji je išao na ?elu izraelskih ?eta, promijeni mjesto i stupi im za le?a. A i stup od oblaka pomakne se ispred njih i stade im za le?a. 20 Smjesti se izme?u vojske egipatske i vojske izraelske te postade onima oblak taman, a ovima rasvjetljivaše no?, tako te ne mogoše jedni drugima pri?i cijele no?i. 21 Mojsije je držao ruku ispruženu nad morem dok je Jahve svu no? na stranu valjao vode jakim isto?nim vjetrom i more posušio. Kad su se vode razdvojile, 22 Izraelci si?oše u more na osušeno dno, a vode stajahu kao bedem njima nadesno i nalijevo. 23 Egip?ani: svi faraonovi konji, kola i konjanici, nagnu za njima u more, u potjeru. 24 Za jutarnje straže pogleda Jahve iz stupa od ognja i oblaka na egipatsku vojsku i u njoj stvori zbrku. 25 Zako?i to?kove njihovih kola da su se jedva naprijed micali. "Bježimo od Izraelaca!" - povi?u Egip?ani, "jer Jahve se za njih bori protiv Egip?ana!" Tada ?e Jahve Mojsiju: 26 "Pruži ruku nad more da se vode vrate na Egip?ane, na njihova kola i konjanike." 27 Mojsije pruži ruku nad more i u cik zore more se vrati u svoje korito. Kako su Egip?ani, bježe?i, jurili prema moru, Jahve ih strmoglavi usred voda. 28 Tako vode, slijevaju?i se natrag, potope kola, konjanike i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima - u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. 29 A Izraelci išli suhim posred mora, vode im stale kao zid zdesna i slijeva. 30 Tako Jahve u onaj dan izbavi Izraela iz šaka egipatskih, i vidje Izrael pomorene Egip?ane na morskome žalu. 31j edo?i se Izrael i o silnoj mo?i koju Jahve pokaza nad Egip?anima. Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i njegovu sluzi Mojsiju. Zahvala za izbavljenje

15

15Tada Mojsije s Izraelcima zapjeva ovu pjesmu Jahvi u slavu: "U ?ast Jahvi zapjevat ?u, jer se slavom proslavio! Konja s konjanikom u more je survao. 2 Moja je snaga, moja pjesma - Jahve jer je mojim postao izbaviteljem. On je Bog moj, njega ja ?u slaviti, on je Bog oca moga, njega ?u veli?ati. 3 Jahve je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo. 4 Kola faraonova i vojsku mu u more baci; cvijet njegovih štitonoša More crveno proguta. 5 Valovi ih prekriše; poput kamena u morske potonuše dubine. 6 Desnica tvoja, Jahve, snagom se prodi?i; desnica tvoja, Jahve, raskomada dušmana. 8 Od daha iz tvojih nosnica vode narastoše, valovi se u bedem uzdigoše, u srcu mora dubine se stvrdnuše. 11 Tko je kao ti, Jahve me?u bogovima, tko kao ti sija u svetosti, u djelima strašan, divan u ?udima? 12 Desnicu si pružio i zemlja ih proguta! 13 Miloš?u svojom vodio si ovaj narod, tobom otkupljen, k svetom tvom Stanu snagom si ga svojom upravio. 14 Kada to ?uše, prodrhtaše narodi; Filistejce muke spopadoše. 15 Užas je srvao edomske glavare, trepet je obuzeo moapske knezove i tresu se svi koji žive u Kanaanu. 16 Strah i prepast na njih se obaraju; snaga tvoje ruke skamenila ih je dok narod tvoj, Jahve, ne pro?e, dok ne pro?e narod tvoj koji si otkupio. 17 Dovest ?eš ih i posaditi na gori svoje baštine, na mjestu koje ti, Jahve, svojim u?ini Boravištem, Svetištem, o Jahve, tvojom rukom sazidanim. 18 Vazda i dovijeka Jahve ?e kraljevati." 19 Kad su faraonovi konji, njegova kola i konjanici sašli u more, Jahve je na njih povratio morske vode pošto su Izraelci prošli posred mora po suhu. 20 Tada Aronova sestra, proro?ica Mirjam, uze bubanj u ruku, a sve žene pridruže joj se s bubnjem u r uci i plešu?i. 21 Mirjam je za?injala pjesmu: "Zapjevajte Jahvi jer se slavom proslavio! Konja s konjanikom u more je survao." II. PUTOVANJE PUSTINJOM Prva postaja: Mara 22 Pokrene Mojsije Izraelce od Crvenog mora i po?u na put kroz pustinju Šur. Tri su dana putovali pustinjom, a vode nisu našli. 23 Do?u k Mari, ali nisu mogli piti vode kod Mare jer je bila gorka. Stoga se i zove Mara. 24 Narod je mrmljao na Mojsija i govorio: "Što ?emo piti?" 25 A on zazva Jahvu. Jahve mu pokaže neko drvo. Baci on to drvo u vodu i voda postane slatka. Tu im Jahve postavi zakon i pravo i tu ih stavi u kušnju. 26 Zatim re?e: "Budeš li zdušno slušao glas Jahve, Boga svoga, vrše?i što je pravo u njegovim o?ima; budeš li pružao svoje uho njegovim zapovijedima i držao njegove zakone, nikakvih bolesti koje sam pustio na Egip?ane na vas ne?u puštati. Jer ja sam Jahve koji dajem zdravlje." 27im stignu u Elim, gdje je bilo dvanaest izvora i sedamdeset palma. Tu se, uz vodu, utabore. Mana i prepelice

16

16Potom krenu iz Elima, i sva izraelska zajednica do?e u pustinju Sin, koja je izme?u Elima i Sinaja, petnaestoga dana drugoga mjeseca nakon odlaska iz zemlje egipatske. 2 U pustinji sva izraelska zajednica po?ne mrmljati protiv Mojsija i Arona. 3 "Oh, da smo pomrli od ruke Jahvine u zemlji egipatskoj kad smo sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje!" - rekoše im. "Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo mnoštvo gladom pomorite!" 4 Tada re?e Jahve Mojsiju: "U?init ?u da vam daždi kruh s neba. Neka narod ide i skuplja svaki dan koliko mu za dan treba. Tako ?u ih kušati i vidjeti ho?e li se držati moga zakona ili ne?e. 5 A šestoga dana, kad spreme što su nakupili, bit ?e dvaput onoliko koliko su skupljali za svaki dan." 6 Onda Mojsije i Aron progovore svim Izraelcima: "Ve?eras ?ete poznati da vas je Jahve izveo iz zemlje egipatske, 7 a ujutro ?ete vidjeti svojim o?ima Jahvinu slavu, jer vas je ?uo Jahve kako ste protiv njega mrmljali. Što smo mi da protiv nas mrmljate? 8 Ve?eras ?e vam Jahve dati mesa da jedete", nastavi Mojsije, "a ujutro kruha do mile volje, jer je Jahve ?uo vaše mrmljanje protiv njega. Što smo mi? Vi ne mrmljate protiv nas nego protiv Jahve." 10 I dok je Aron svoj izraelskoj zajednici govorio, oni se okrenu prema pustinji, i gle! u oblaku pojavi se Jahvina slava. 11 Onda se Jahve oglasi Mojsiju i re?e mu: 13 I doista! Nave?er se pojave prepelice i prekriju tabor. A ujutro obilna rosa sve orosila oko tabora. 14 Kad se prevlaka rose digla, površinom pustinje ležao tanak sloj, nešto poput pahuljica, kao da se slana uhvatila po zemlji. 15 Kad su Izraelci to vidjeli, pitali su jedan drugoga: "Što je to?" Jer nisu znali što je. Onda im Mojsije re?e: "To je kruh koji vam je Jahve pribavio za hranu. 17 Izraelci tako uradiše. Neki nakupe više, neki manje. 18 Kad su izmjerili na gomer, pokaza se da nije ništa preteklo onome koji bijaše nakupio mnogo, a niti je nedostajalo onome koji bijaše nakupio manje: svatko je nakupio koliko mu je trebalo za jelo. 19 "Neka nitko ne ostavlja ništa za ujutro!" - rekne im Mojsije. 20 Ali oni nisu poslušali Mojsija; neki ostave i za sutra. A to im se ucrva i usmrdje. Mojsije se na njih razljuti. 21 Tako su skupljali svako jutro koliko je kome trebalo za jelo. I kad bi sunce ogrijalo, mÓana bi se rastopila. 22 Onda šestoga dana nakupiše dvostruku koli?inu hrane - po dva gomera na svakoga. Kad su starješine zajednice došle da izvijeste Mojsija, 23 on im re?e: "Ovo je zapovijed Jahvina: Sutra je dan potpunog odmora, subota Jahvi posve?ena. Ispecite što želite pe?i; skuhajte što želite kuhati. Sve što vam prete?e ostavite za sutra." 24 Ostave to oni za sutra, kako je Mojsije naredio, i niti se usmrdjelo niti su se crvi pojavili. 25 "Jedite to danas", re?e im Mojsije, "jer je ovaj dan subota u ?ast Jahve; danas ne?ete na?i mÓane na polju. 26 Šest je dana skupljajte, a sedmoga, u subotu, ne?e je biti." 27 Bijaše nekih koji su i sedmoga dana išli da je nakupe, ali ništa ne na?oše. 28 Zato Jahve re?e Mojsiju: "Dokle ?ete odbijati da se pokorite mojim zapovijedima i mojim zakonima? 29 Pogledajte! Zato što vam je Jahve dao subotu, daje vam hrane šestoga dana za dva dana. Neka svatko stoji gdje jest; neka nitko u sedmi dan ne izlazi iz svoga stana." 30 Tako se sedmoga dana narod odmarao. 31 Dom je Izraelov tu hranu prozvao mÓanom. Bijaše kao zrno korijandra; bijela, a imala je ukus medenog kola?i?a. 32 Onda rekne Mojsije: "Ovo je zapovijed koju je izdao Jahve: Napunite tim jedan gomer i ?uvajte ga za svoje potomke da vide hranu kojom sam vas hranio u pustinji kad sam vas izbavio iz zemlje eg ipatske." 33 I naredi Mojsije Aronu: "Uzmi jednu posudu; stavi u nju cio gomer mane, a onda je položi pred Jahvu da se sa?uva za vaše potomke." 34 Kako je Jahve naredio Mojsiju, Aron je stavi pred Svjedo?anstvo na ?uvanje. 35 Izraelci su se hranili manom ?etrdeset godina, sve dok nisu došli u naseljenu zemlju: jeli su manu do dolaska na granicu zemlje kanaanske. 36er je deseti dio efe. Voda iz pe?ine

17

17Sva izraelska zajednica po Jahvinoj zapovijedi krene dalje iz pustinje Sina. Utabore se kod Refidima. Tu nije bilo vode da narod pije. 2 Zato narod zapodjene prepirku s Mojsijem. Vikali su: "Daj nam vode da pijemo!" A Mojsije im odgovori: "Zašto se sa mnom prepirete? Zašto kušate Jahvu?" 3 Ali je narod že?ao za vodom, pa je mrmljao na Mojsija i govorio: "Zašto si nas iz Egipta izveo? Zar da nas že?om pomoriš, nas, našu djecu i našu stoku?" 4 "Što ?u s ovim narodom!" - zazivao je Mojsije Jahvu. "Još malo pa ?e me kamenovati." 5 "Istupi pred narod!" - rekne Jahve Mojsiju. "Uzmi sa sobom nekoliko izraelskih starješina; uzmi u ruku štap kojim si udario Rijeku i po?i. 6 A ja ?u stajati pred tobom ondje, na pe?ini na Horebu. Udari po pe?ini: iz nje ?e pote?i voda, pa neka se narod napije." Mojsije u?ini tako nao?igled izraelskih starješina. 7 Mjesto prozovu Masa i Meriba, zbog toga što su se Izraelci prepirali i kušali Jahvu govore?i: "Je li Jahve me?u nama ili nije?" Pobjeda nad Amale?anima 8 Uto do?u Amale?ani i zarate s Izraelcima kod Refidima. 9 A Mojsije re?e Jošui: "Odaberi mom?ad pa po?i i zapodjeni borbu s Amale?anima. Ja ?u sutra stati na vrh brda, sa štapom Božjim u ruci." 10 Jošua u?ini kako mu je Mojsije rekao te za?e u borbu s Amale?anima, a Mojsije, Aron i Hur uza?oše na vrh brda. 11 I dok bi Mojsije držao ruke uzdignute, Izraelci bi nadja?avali; a kad bi ruke spustio, nadja?avali bi Amale?ani. 12 Ali Mojsiju ruke napokon klonu. Zato uzeše kamen, staviše ga poda nj i on sjede, dok mu Aron i Hur, jedan s jedne, a drugi s druge strane, držahu ruke, tako da mu izdržaše do sun?anog zalaska. 13 I Jošua oštricom ma?a svlada Amaleka i njegov narod. 14 Onda Jahve re?e Mojsiju: "Zapiši ovo u knjigu na sje?anje i utuvi u uši Jošui da ?u ja spomen na Amale?ane sasvim izbrisati pod nebom!" 15 Podiže zatim Mojsije žrtvenik i nazva ga : Jahve mi je stijeg! 16r", re?e, "Jahvin stijeg u ruku! Jahvin je boj protiv Amale?ana od naraštaja do naraštaja!" Jitro i Mojsije

18

18A Jitro, midjanski sve?enik, tast Mojsijev, ?u sve što u?ini Bog Mojsiju i svemu izraelskom narodu i kako Jahve izbavi Izraelce iz Egipta. 2 Tada tast Mojsijev Jitro povede Siporu, Mojsijevu ženu - koju Mojsije bijaše otpustio - 3 i oba njezina sina. Jednomu je bilo ime Geršon, a to ?e re?i: "Bijah došljak u tu?oj zemlji." 4 Drugi se zvao Eliezer, to jest: "Bog oca moga bio mi je u pomo?i i spasio me od faraonova ma?a." 5 Tako Mojsijev tast Jitro povede k Mojsiju u pustinju, gdje se Mojsije bio utaborio na Božjem brdu, njegove sinove i njegovu ženu. 6 Poru?i on Mojsiju: "Ja, tvoj tast Jitro, dolazim k tebi s tvojom ženom i s oba njezina sina." 7 Iza?e Mojsije u susret svome tastu; duboko mu se nakloni i zagrli ga. Pošto su se upitali za zdravlje, u?u pod šator. 8 Mojsije je onda pripovijedao svome tastu o svemu što je Jahve u?inio faraonu i Egip?anima zbog Izraelaca; o svim nezgodama što su ih snašle na putu, ali ih je Jahve od njih izbavio. 9 Jitro se radovao svemu dobru koje je Jahve u?inio Izraelcima i što ih je oslobodio od egipatskih šaka. 10 "Neka je hvaljen Jahve koji vas je izbavio od egipatskih šaka i od šaka faraonovih", re?e Jitro. 11 "Sada znam da je Jahve ve?i od svih bogova jer je izbavio narod ispod egipatske vlasti kad su s njim okrutno postupali." 12 Zatim Jitro, Mojsijev tast, prinese Bogu žrtvu paljenicu i prinos. Uto do?e Aron i sve izraelske starješine da s Mojsijevim tastom blaguju gozbu pred Bogom. Postavljanje sudaca 13 Sutradan Mojsije sjede da kroji pravdu narodu. Narod je oko njega stajao od jutra do mraka. 14 Vidjevši Mojsijev tast sav trud što ga on za narod ?ini, rekne mu: "Što to imaš toliko s narodom? I zašto ti sam sjediš, a sav narod stoji oko tebe od jutra do mraka?" 15 "Narod dolazi k meni", odgovori Mojsije, "da se s Bogom posavjetuje. 16 Kad za?u u prepirku, do?u k meni. Ja onda rasudim izme?u jednoga i drugoga; izložim im Božje zakone i odredbe." 17 "Nije dobro kako radiš", odgovori Mojsiju tast. 18 "I ti i taj narod s tobom potpuno ?ete se iscrpsti. Taj je posao za te pretežak; sam ga ne možeš obavljati. 19 Poslušaj me. Svjetovat ?u te, i Bog ?e biti s tobom! Ti zastupaj narod pred Bogom; podastiri Bogu njihove razmirice. 20 Pou?avaj ih o zakonima i odredbama; svra?aj ih na put kojim moraju i?i, upu?uj ih na djela koja moraju vršiti. 21 Onda proberi izme?u svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ih postavi za glavare puku: tisu?nike, stotnike, pedesetnike i desetnike. 22 Neka sude narodu u svako doba. Sve ve?e slu?ajeve neka preda te iznose, a u manjima neka sami rasu?uju. Olakšaj sebi breme: neka ga oni s tobom nose. 23 Ako tako uradiš - i Bog ti to odobri - mo?i ?eš izdržati, a sav ovaj narod odlazit ?e ku?i u miru." 24 Mojsije posluša savjet svoga tasta i u?ini sve kako ga svjetova. 25 Probere Mojsije sposobnih ljudi od svih Izraelaca pa ih postavi za glavare narodu: tisu?nike, stotnike, pedesetnike i desetnike. 26 Oni su sudili narodu u svako doba. Teže slu?ajeve iznosili bi Mojsiju, a sve manje rješavali sami. 27im Mojsije otpusti svoga tasta i on ode u svoju zemlju. III. SAVEZ NA SINAJU 1. SAVEZ I DESET ZAPOVIJEDI Dolazak do Sinaja

19

19Tri mjeseca nakon izlaska iz zemlje egipatske, istoga dana, stignu Izraelci u Sinajsku pustinju. 2 Idu?i od Refidima, do?u u Sinajsku pustinju i utabore se u pustinji. Postave Izraelci tabor tu pred brdom, 3 a Mojsije se popne k Bogu. Jahve ga zovne s brda pa mu rekne: Obe?anje Boga Saveznika "Ovako kaži domu Jakovljevu, proglasi djeci Izraelovoj: 5 Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i držali moj Savez, vi ?ete mi biti predraga svojina mimo sve narode - tÓa moj je sav svijet! - 7 Mojsije se vrati i sazva narodne starješine te im izloži sve što mu je Jahve naredio. 8 A sav narod uzvrati jednoglasno: "Vršit ?emo sve što je Jahve naredio." Onda Mojsije prenese odgovor naroda Jahvi. Priprave za Savez 9 Nato Jahve re?e Mojsiju: "Ja ?u, evo, do?i k tebi u gustom oblaku da narod ?uje kad budem s tobom govorio i da ti zauvijek vjeruje." Tako je Mojsije prenio Jahvi odgovor naroda. 10 "Po?i k narodu", re?e Jahve Mojsiju, "i posve?uj ga danas i sutra. Neka opere svoju odje?u; 11 neka bude gotov prekosutra, jer ?e prekosutra si?i Jahve na brdo Sinaj nao?igled svega puka. 14 Mojsije si?e s brda k narodu i po?e posve?ivati narod. Oni operu svoju odje?u. 15 "Budite gotovi za prekosutra!" - rekne Mojsije narodu. "Ne primi?ite se ženi!" Bogojavljenje 16 A prekosutra, u osvit dana, prolomi se grmljavina, munje zasijevaše, a gust se oblak nadvi nad brdo. Gromko zaje?a truba, zadrhta sav puk koji bijaše u taboru. 17 Mojsije povede puk iz tabora u susret Bogu. Stadoše na podnožju brda. 18 Brdo Sinaj zavilo se u dim jer je Jahve u obliku ognja sišao na nj. Dizao se dim kao dim iz pe?i. Sve se brdo silno treslo. 19 Zvuk trube bivao sve ja?i. Mojsije je govorio, a Bog mu grmljavinom odgovarao. 20 Jahve si?e na Sinajsko brdo, na vrhunac, i pozva Jahve Mojsija na vrhunac brda. Mojsije se uspe. 21 Sad Jahve re?e Mojsiju: "Si?i i opomeni narod da ne bi provalio prema Jahvi da ga vidi. Mnogo bi ih poginulo. 22 I sami sve?enici, koji dolaze blizu Jahvi, moraju se o?istiti, da ih Jahve ne uništi." 24 "Si?i pa se opet popni zajedno s Aronom", odgovori mu Jahve. "Ali neka sve?enici i narod ne navaljuju da se popnu prema Jahvi da ne izginu." 25sije si?e k narodu i sve mu kaza. Deset zapovijedi

20

10Onda Bog izgovori sve ove rije?i: 2 "Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz ku?e ropstva. 3 Nemoj imati drugih bogova uz mene. 4 Ne pravi sebi lika ni obli?ja bilo ?ega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. 5 Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca - onih koji me mrze - na djeci do tre?eg i ?etvrtog koljena, 6 a iskazujem milosr?e tisu?ama koji me ljube i vrše moje zapovijedi. 7 Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo. 8 Sjeti se da svetkuješ dan subotni. 9 Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. 10 A sedmoga je dana subota, po?inak posve?en Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni k?i tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se na?e unutar tvojih vrata. 11 Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana po?inuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. 12 Poštuj oca svoga i majku svoju da imadneš dug život na zemlji koju ti da Jahve, Bog tvoj. 13 Ne ubij! 14 Ne u?ini preljuba! 15 Ne ukradi! 16 Ne svjedo?i lažno na bližnjega svoga! 17 Ne poželi ku?e bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga!" 18 Sav je puk bio svjedok grmljavine i sijevanja, svi ?uše zvuk trube i vidješe kako se brdo dimi: gledali su i tresli se i stajali podalje. 19 Onda rekoše Mojsiju: "Ti nam govori, a mi ?emo slušati. Neka nam Bog ne govori, da ne pomremo!" 20 "Ne bojte se", re?e Mojsije narodu. "Bog je došao da vas samo iskuša; da strah pred njim ostane s vama te da ne griješite." 21 Narod ostane podalje, a Mojsije pristupi gustom oblaku gdje se Bog nalazio. 2. KNJIGA SAVEZA Žrtvenik 22 "Ovako reci Izraelcima", progovori Jahve Mojsiju. "Sami ste vidjeli da sam s vama govorio s neba. 23 Ne pravite uza me kumira od srebra niti sebi pravite kumira od zlata. 24 Na?ini mi žrtvenik od zemlje i na njemu mi prinosi svoje žrtve paljenice i žrtve pri?esnice, svoju sitnu i svoju krupnu stoku. Na svakome mjestu koje odredim da se moje ime spominje ja ?u do?i k tebi da te blagoslovim. 25 Ako mi budeš gradio kameni žrtvenik, nemoj ga graditi od klesanoga kamena, jer ?im na nj spustiš svoje dlijeto, oskvrnit ?eš ga. 26uzlazi na moj žrtvenik po stepenicama, da se ne pokaže na njemu golotinja tvoja." Zakon o robovima

21

11"Ovo su propisi koje treba da im izložiš: 2 Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan. 3 Ako do?e sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena. 4 Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo k?eri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam. 6 neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi. 7 Kad ?ovjek proda svoju k?er za ropkinju, neka se ona ne osloba?a kao i muški robovi. 8 Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran. 9 A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa k?eri. 10 Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskra?ivati hrane, odje?e ili njezinih bra?nih prava. 11 Ne bude li joj ?inio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine." Ubojstvo 12 "Tko god udari ?ovjeka pa ga usmrti, neka se smr?u kazni. 13 Ali ako to ne u?ini hotimi?no, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ?u ti mjesto kamo može pobje?i. 14 Tko hotimi?no navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi. 15 Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smr?u. 16 Tko otme ?ovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smr?u. 17 Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smr?u." Tu?njava 18 "Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju, 19 ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlje?enje. 20 Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu. 21 Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo. 22 Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede. 23 Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život, 24 oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu, 25 opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu. 26 Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka. 27 Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba." Odšteta 28 "Kad gove?e ubode ?ovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno. 29 Ali ako je to gove?e i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga ?uvao, pa ono usmrti ?ovjeka ili ženu, neka se to gove?e kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti. 30 Ako se vlasniku ozna?i otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi. 31 Ubode li gove?e dje?aka ili djevoj?icu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu. 32 Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a gove?e neka se kamenuje. 33 Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne gove?e ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu: 34 neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne. 35 Kad ne?ije gove?e ubode gove?e drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo gove?e, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo gove?e neka me?u sebe podijele. 36 Ali ako se zna da je to gove?e i prije bolo, a njegov ga gospodar nije ?uvao, onda mora nadoknaditi gove?e za gove?e, dok ?e uginulo živin?e biti njegovo." Kra?a 37o ukrade gove?e ili marvin?e od sitne stoke, pa bilo da ga zakolje, bilo da ga proda, onda za jedno gove?e neka se vrati petero goveda, a za malo marvin?e ?etvero marvin?adi.

22

12Ako se lopov zate?e gdje probija zid, pa mu se zada smrtan udarac, njegovu krv ne treba osve?ivati. 2 No ako je ve? izišlo sunce, njegovu krv treba osvetiti. Lopov mora štetu nadoknaditi. Ako nema ništa, njega za njegovu kra?u treba prodati. 3 Na?e li se ukradeno živin?e živo u njegovu vlasništvu - gove?e, magare ili koja glava sitne stoke - treba da ga plati dvostruko." Propisi o odšteti 4 "Tko opustoši njivu ili vinograd pustivši svoju stoku da obrsti tu?e, neka nadoknadi onim što najbolje na?e na svojoj njivi i u svome vinogradu. 5 Tko zapali vatru pa ona zahvati dra? te izgori žito u snopu, u klasu ili na njivi, onaj tko je vatru zapalio mora štetu nadoknaditi. 6 Kad tko položi kod znanca novac ili stvari na ?uvanje, pa budu pokradene iz njegove ku?e, ako se lopov prona?e, mora dvostruko platiti. 7 Ako se lopov ne prona?e, vlasnik ku?e neka se primakne k Bogu, da se dokaže kako on nije spustio svoje ruke na dobra svoga bližnjega. 8 Za svaki prekršaj pronevjere - radilo se o gove?etu, magaretu, sitnoj stoci, odje?i ili bilo kojoj izgubljenoj stvari za koju se ustvrdi: to je ono! - treba spor iznijeti pred Boga. Onaj koga Bog proglasi krivim neka plati dvostruko drugome. 9 Kad tko povjeri svome susjedu magare, gove?e, glavu sitne stoke ili bilo kakvo živin?e, pa ono ugine, osakati se ili ga tko odvede a da ne bude svjedoka, 10 zakletva pred Jahvom neka odlu?i me?u obojicom je li ?uvar posegao za dobrom svoga bližnjega ili nije. Neka je vlasniku to dovoljno, a ?uvar nije dužan da nadokna?uje. 11 Na?e li se da je on ukrao, mora štetu nadoknaditi. 12 Ako ga zvijer razdere, neka ga donese za dokaz, tako da za razderano ne daje odštete. 13 Kad tko posudi živinu na izor od svoga susjeda, pa se ona osakati ili ugine dok joj vlasnik nije bio s njom, neka plati odštetu. 14 Je li vlasnik bio s njom, odštete mu ne daje; ali ako je bila unajmljena na izor, neka do?e po svoju nadnicu." ?udoredni zakoni 15 "Ako tko zavede djevojku koja nije zaru?ena i s njom legne, neka za nju dadne ženidbenu procjenu i uzme je za ženu. 16 Ako njezin otac odbije da mu je dadne, zavodnik mora odmjeriti srebra u vrijednosti ženidbene procjene za djevojku. 17 Ne dopuštaj da vra?arica živi! 18 Tko bi god sa živinom legao, treba ga kazniti smr?u. 19 Tko bi prinosio žrtve kojemu kumiru - osim Jahvi jedinom - neka bude izru?en prokletstvu, potpuno uništen. 20 Ne tla?i pridošlicu niti mu nanosi nepravde, jer ste i sami bili pridošlice u zemlji egipatskoj. 21 Ne cvilite udovice i siro?eta! 22 Ako ih ucviliš i oni zavape k meni, sigurno ?u njihove vapaje uslišati. 23 Moj ?e se gnjev raspaliti i ma?em ?u vas pogubiti. Tako ?e vam žene ostati udovice a djeca siro?ad. 24 Ako uzajmiš novca kome od moga naroda, siromahu koji je kod tebe, ne postupaj prema njemu kao lihvar! Ne name?i mu kamata! 25 Uzmeš li svome susjedu ogrta? u zalog, moraš mu ga vratiti prije zalaza sunca. 26 TÓa to mu je jedini pokriva? kojim omata svoje tijelo i u kojem može le?i. Ako k meni zavapi, uslišat ?u ga jer sam ja milostiv! 27 Ne huli Boga i ne psuj glavara svoga naroda. 28 Ne oklijevaj s prinosima od svoga obilja s gumna i od svoga mladog vina! Meni daj prvoro?enca od svojih sinova. 29 Isto u?ini sa svojim govedima i sitnom stokom: sedam dana neka ostane sa svojom majkom, a osmoga dana da si ga meni dao! 30ite narod meni posve?en! Zato nemojte jesti mesa od životinje koju je rastrgala zvjerad nego je bacite paš?adi!" Pravednost prema bližnjemu i prema neprijatelju

23

13"Nemojte davati lažne izjave! Ne pomaži zlikovcu svjedo?e?i krivo! 2 Ne povodi se za mnoštvom da ?iniš zlo; niti svjedo?i u parnici staju?i na stranu ve?ine protiv pravde. 3 Ne smiješ biti pristran prema siromahu u njegovoj parnici. 4 Kad nabasaš na zalutalo gove?e ili magare svoga neprijatelja, moraš mu ga natrag dovesti. 5 Ako opaziš magarca onoga koji te mrzi kako je pao pod svojim tovarom, nemoj ga ostaviti: zajedno s njegovim gospodarom moraš mu pomo?i da se digne. 6 Ne krnji prava svome siromahu u njegovoj parnici. 7 Stoj daleko od lažne optužbe; ne ubijaj nedužna i pravedna, jer ja zlikovcu ne praštam. 8 Ne primaj mita, jer mito zasljepljuje i one koji najjasnije gledaju i upropaš?uje pravo pravednika. 9 Ne ugnjetavaj pridošlicu! TÓa znate kako je pridošlici; i sami ste bili pridošlice u zemlji egipatskoj." Subotna godina i subota 10 "Šest godina zasijavaj svoju zemlju i njezine plodove pobiri, 11 a sedme je godine pusti da po?iva neobra?ena. Neka se s nje hrani sirotinja tvoga naroda, a što njoj ostane, neka pojede poljska živina. Radi tako i sa svojim vinogradom i svojim maslinikom. 12 Šest dana obavljaj svoj posao, ali sedmoga dana od posala odustani, da ti otpo?ine vo i magarac i da odahne sin tvoje sluškinje i pridošlica. 13 Pripazite na sve što sam vam rekao. Ne spominjite imena drugih bogova. Neka se to i ne ?uje iz tvojih usta." Blagdani 14 "Triput na godinu održavaj u moju ?ast svetkovinu. 15 Slavi Blagdan beskvasnoga kruha. U odre?eno vrijeme u mjesecu Abibu - jer si u njemu iz Egipta izišao - sedam dana jedi beskvasan kruh, kako sam ti naredio. Neka nitko ne stupa preda me praznih ruku! 16 Onda slavi Blagdan žetve - prvina što ih donose polja koja zasijavaš. Zatim Blagdan berbe na koncu godine, kad s polja pokupiš plodove svoga truda. 17 Triput na godinu neka svi tvoji muški stupe pred Gospodara Jahvu. 18 Krv žrtve koju u moju ?ast žrtvuješ nemoj prinositi s ukvasanim kruhom; salo od žrtve prinesene na moju svetkovinu ne ostavljaj za sutradan. 19 Donosi u ku?u Jahve, svoga Boga, najbolje prvine sa svoje zemlje. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke." Upute za ulazak u zemlju kanaansku 20 "Šaljem, evo, svog an?ela pred tobom da te ?uva na putu i dovede te u mjesto koje sam priredio. 21 Poštuj ga i slušaj! Ne buni se protiv njega, jer vam ne?e opraštati prekršaje: tÓa moje je ime u njemu. 22 Ako mu se budeš vjerno pokoravao i budeš vršio sve što sam naredio, ja ?u biti neprijatelj tvojim neprijateljima i protivnik tvojim protivnicima. 23 An?eo ?e moj i?i pred tobom i dovesti te do Amorejaca, Hetita, Perižana, Kanaanaca, Hivijaca i Jebusejaca da ih uništim. 24 Nemoj se klanjati njihovim kumirima niti im iskazuj štovanje; ne postupaj kako oni rade nego njihove kumire poruši i stupove im porazbijaj. 25 Iskazujte štovanje Jahvi, Bogu svome, pa ?u blagoslivati tvoj kruh i tvoju vodu i uklanjati od tebe bolest. 26 U tvojoj zemlji ne?e biti pometkinje; ja ?u u?initi punim broj tvojih dana. 27 Pred tobom ?u odaslati stravu svoju; u metež ?u baciti sav svijet me?u koji dospiješ i u?init ?u da svi tvoji neprijatelji bježe pred tobom. 28 Stršljene ?u pred tobom odašiljati da ispred tebe tjeraju u bijeg Hivijce, Kanaance i Hetite. 29 Ne?u ih otjerati ispred tebe u jednoj godini, da zemlja ne opusti i divlje se životinje ne razmnože na tvoju štetu. 30 Tjerat ?u ih ispred tebe malo-pomalo dok ti potomstvo ne odraste, tako da zemlju zaposjedneš. 31 Postavit ?u ti granicu: od Crvenoga do Filistejskoga mora, od pustinje pa do Rijeke. Predat ?u, naime, stanovništvo zemlje u tvoje šake, a ti ga ispred sebe tjeraj. 32 Ne pravi savez ni s njima ni s njihovim kumirima. 33a ne ostanu u tvojoj zemlji da te ne navode na grijeh protiv mene. Ako bi štovao njihove kumire, to bi ti bila stupica." 3. SKLAPANJE SAVEZA

24

14Potom re?e Mojsiju: "Uza?i k Jahvi - ti, Aron, Nadab i Abihu i sedamdeset izraelskih starješina. Poklonite se izdaljega! 2 Neka se sam Mojsije primakne k Jahvi! Oni neka se ne primi?u, a puk neka se s njim ne penje." 3 Do?e Mojsije i kaza narodu sve rije?i Jahvine i sve odredbe. A sav puk odgovori u jedan glas: "Sve rije?i što ih Jahve re?e, vršit ?emo." 4 Tada Mojsije popiše sve rije?i Jahvine. A ujutro podrani te podigne žrtvenik na podnožju brda i dvanaest stupova za dvanaest plemena Izraelovih. 5 Zatim naloži mladim Izraelcima da prinesu žrtve paljenice i da žrtvuju Jahvi junce kao žrtve pri?esnice. 6 Mojsije uhvati krv; polovinu krvi ulije u posude, a polovinu izlije po žrtveniku. 7 Prihvati zatim Knjigu Saveza pa je narodu glasno pro?ita, a narod uzvrati: "Sve što je Jahve rekao, izvršit ?emo i poslušat ?emo." 8 Mojsije potom uzme krvi te poškropi narod govore?i: "Ovo je krv Saveza koji je Jahve s vama uspostavio na temelju svih ovih rije?i." 9 Onda se uspne Mojsije s Aronom, Nadabom i Abihuom i sa sedamdeset starješina Izraelovih. 10 Oni vidješe Boga Izraelova: podnožje njegovim nogama kao da je bilo od dragoga kamena safira, sjajem nalik na samo nebo. 11 Ni ruke svoje nije pružio na izabranike Izraelaca: slobodno su Boga motrili i jeli i pili. 12 Onda Jahve re?e Mojsiju: "Popni se k meni na brdo i pri?ekaj ondje. Dat ?u ti kamene plo?e sa zakonom i zapovijedima koje sam za njihovu pouku napisao." 13 Ustane Mojsije i njegov pomo?nik Jošua te se Mojsije popne na brdo Božje. 14 A starješinama re?e: "?ekajte nas ovdje dok se ne vratimo. Eto je s vama Aron i Hur. Tko imadne kakvu razmiricu, neka se obrati na njih." 15 Zatim Mojsije uza?e na brdo, a onda oblak prekri brdo. 16 Slava se Jahvina nastani na Sinajskom brdu i oblak ga obavijaše šest dana. Sedmoga dana zovne Jahve Mojsija isred oblaka. 17 Slava Jahvina na vrhuncu brda bijaše o?ima Izraelaca kao vatra koja sažiže. Mojsije za?e u oblak i uspne se na brdo. 18rdeset dana i ?etrdeset no?i boravio je Mojsije na brd u. 4. UPUTE O SVETIŠTU I BOGOSLUŽJU Doprinosi za Svetište

25

15Jahve re?e Mojsiju: 2 "Reci Izraelcima da me darivaju, a vi primajte darove u moju ?ast od svakoga koji daje od srca. 3 A primajte ove darove: zlato, srebro i tu?; 4 ljubi?asto, crveno i tamnocrveno predivo i prepredeni lan; 5 u?injene ovnujske kože, pa fine kože; bagremovo drvo; 6 ulje za svjetlo; mirodije za ulje pomazanja i miomirisno ka?enje; 7 oniks i drugo drago kamenje koje ?e se umetnuti u ople?ak i naprsnik. 8 Neka mi sagrade Svetište da mogu boraviti me?u njima. 9 Pri gradnji Prebivališta i svega u njemu postupi to?no prema uzorku koji ti pokažem." Šator i njegov namještaj: Kov?eg 10 "Od bagremova drva neka naprave Kov?eg: dva i po lakta dug, lakat i po širok i lakat i po visok. 11 Okuj ga ?istim zlatom, okuj ga izvana i iznutra; a oko njega stavi naokolo završni pojas od zlata. 12 Salij za nj ?etiri zlatna koluta; prikuj ih za ?etiri njegove noge; dva koluta s jedne strane, a dva s druge. 13 Od bagremova drva napravi i motke te ih u zlato okuj. 14 Onda provuci motke kroz kolutove sa strana Kov?ega da se na njima Kov?eg nosi. 15 Neka motke ostanu u kolutima Kov?ega; neka se iz njih ne izvla?e. 16 Svjedo?anstvo koje ?u ti predati - u Kov?eg položi." Pomirilište 17 "Pomirilište napravi tako?er od ?istoga zlata. Neka bude dugo dva i pol lakta, a široko lakat i pol. 18 Skuj i dva kerubina od zlata za oba kraja Pomirilišta. 19 Napravi jednoga kerubina za jedan kraj, a drugoga kerubina za drugi kraj. Pri?vrsti ih na oba kraja Pomirilišta da s njim sa?injavaju jedan komad. 20 Kerubini neka dignu svoja krila uvis tako da svojim krilima zaklanjaju Pomirilište. Neka budu licem okrenuti jedan prema drugome, ali tako da lica kerubina gledaju u Pomirilište. 21 Stavi na Kov?eg Pomirilište, a u Kov?eg položi plo?e Svjedo?anstva što ?u ti ih dati. 22 Tu ?u se ja s tobom sastajati i ozgo ?u ti, iznad Pomirilišta - izme?u ona dva kerubina što su na Kov?egu plo?a Svjedo?anstva - saop?avati sve zapovijedi namijenjene Izraelcima." Stol za prinesene kruhove 23 "Napravi od bagremova drva stol dva lakta dug, lakat širok, a lakat i pol visok. 24 U ?isto ga zlato obloži i na?ini mu naokolo završni pojas od zlata. 25 Naokolo mu na?ini obrub, podlanicu širok, a onda po obrubu stavi završni pojas od zlata. 26 Nadalje, uspravi mu ?etiri koluta od zlata pa mu ih pri?vrsti na njegova ?etiri nožna ugla. 27 Neka su kolutovi tik pod obrubom da služe kao kvake motkama za nošenje stola. 28 Motke napravi od bagremova drva i u zlato ih okuj. O njima ?e se stol nositi. 29 Za nj onda napravi: zdjele, varja?e, vr?eve i pehare za izlijevanje prinosa. Na?ini ih od ?istoga zlata. 30 Na stol svagda stavljaj pred moje lice prineseni kruh." Svije?njak 31 "Na?ini svije?njak od ?istoga zlata. Svije?njak neka bude skovan. Njegovo podnožje, njegov stalak, njegove ?aše, ?aške i latice - sve neka bude od jednoga komada. 32 Šest krakova neka mu izbija sa strana: tri kraka s jedne strane stalka, a tri kraka s druge strane stalka. 33 Na jednome kraku neka budu tri ?aše u obliku bademova cvijeta, svaka s ?aškom i laticama. Tako za svih šest krakova što budu izbijali iz stalka svije?njaka. 34 Na samome svije?njaku neka budu ?etiri ?aše u obliku bademova cvijeta, svaka s ?aškom i laticama. 35 ?aška ispod dva kraka, sa?injavaju?i jedan komad s njime; onda ?aška ispod druga dva kraka, od jednoga komada s njime, pa ?aška ispod dva posljednja kraka, od jednoga komada s njime. Tako za svih šest krakova što iz stalka budu izbijali. 36 Njihove ?aške i njihovi krakovi sa?injavat ?e jedan komad s njim - sve skovano u jednome komadu od ?istoga zlata. 37 Napravi i sedam svjetiljaka za njih. Svjetiljke neka tako budu postavljene da osvjetljuju prostor sprijeda. 38 Useka?i i pepeljare za njih neka su od ?istoga zlata. 39 Upotrijebi talenat ?istoga zlata za svije?njak i sav njegov pribor. 40i! Na?ini ih prema uzorku koji ti je na brdu pokazan." Šator - Prebivalište

26

16"Prebivalište na?ini od deset zavjesa: od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Na njima neka budu vezeni likovi kerubina - djelo umjetnika. 2 Dužina svake zavjese neka je dvadeset i osam lakata, neka joj je širina ?etiri lakta. Sve zavjese neka su iste mjere. 3 Pet zavjesa neka su sastavljene jedna s drugom, a drugih pet zavjesa opet jedna s drugom. 4 Napravi petlje od ljubi?aste vune pri rubu krajnje zavjese u sastavljenom komadu. 5 Napravi pedeset petlji na rubu jednoga sastavljenog komada od zavjesa, a pedeset pri rubu drugoga. Neka su petlje na?injene jedna spram druge. 6 Onda napravi pedeset kop?a od zlata. Zavjese zatim kop?ama sastavi jednu s drugom. Tako ?e Prebivalište biti jedna cjelina. 7 Na?ini zatim zavjese od kostrijeti za Šator povrh Prebivališta. Na?ini ih jedanaest. 8 Neka duljina svake zavjese bude trideset lakata, a širina svake zavjese ?etiri lakta. Tih jedanaest zavjesa neka bude iste mjere. 9 Sastavi pet zavjesa napose, a onda opet drugih šest zavjesa napose. Šestu zavjesu podvostru?i na pro?elju Šatora. 10 Ušij pedeset petlji na rubu jednoga sastavljenog komada od zavjesa, a pedeset na rubu drugoga. 11 Izradi pedeset kop?a od tu?a, zapni kop?e za petlje da sastaviš Šator u cjelinu. 12 A kako ?e zavjese od Šatora pretjecati, neka se polovina zavjesa što preostane spušta na zadnjem dijelu Prebivališta. 13 Od onoga što prete?e na dužini šatorskih zavjesa neka po jedan lakat visi na obje strane svetoga Šatora da ga zaklanja. 14 Napokon napravi Šatoru pokrov od u?injenih i u crveno obojenih ovnujskih koža, a povrh njega pokrov od finih koža. 15 Trenice što ?e nauzgor stajati za Prebivalište napravi od bagremova drva. 16 Svaka trenica neka bude deset lakata duga, a lakat i pol široka. 17 Svaka trenica neka ima dva klina da je uspravno drže. Tako napravi na svakoj trenici za Prebivalište. 18 Trenice za Prebivalište postavi: dvadeset trenica s juga, prema podnevu; 19 onda pod dvadeset trenica napravi ?etrdeset podnožja od srebra, d va podnožja pod prvu trenicu za njezina dva klina, i tako redom, dva podnožja za dva klina svake slijede?e trenice. 20 Za drugu stranu Prebivališta, sa sjevera: dvadeset trenica 21 i ?etrdeset srebrnih podnožja, dva podnožja za dva klina prve trenice, i tako redom, dva podnožja za svaku trenicu. 22 Na stražnjoj strani Prebivališta, sa zapada, postavi šest trenica. 23 Napravi i dvije trenice za stražnje uglove Prebivališta. 24 Neka budu rastavljene pri dnu, ali na vrhu kod prvoga koluta neka budu sastavljene. Neka tako obadvije prave dva ugla. 25 Neka dakle bude osam trenica s njihovim srebrnim podnožjima: šesnaest podnožja, dva podnožja pod prvom trenicom, a dva opet podnožja pod svakom slijede?om trenicom. 26 Nadalje napravi prije?nice od bagremova drva: pet njih za trenice s jedne strane Prebivališta, 27 a pet prije?nica s druge strane Prebivališta; onda pet prije?nica za trenice Prebivališta straga prema zapadu. 28 Srednja prije?nica neka ide sredinom trenica s jednoga kraja na drugi. 29 Trenice obloži zlatom, a i kolutove za njih, kroz koje ?e se prije?nice provla?iti, na?ini od zlata. Prije?nice onda obloži zlatom. 30 Tako, dakle, podigni Prebivalište prema nacrtu koji ti je pokazan na brdu." Zastor 31 "Napravi zavjesu od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Neka su na njoj izvezeni kerubini. 32 Objesi je na ?etiri stupa od bagremova drva, zlatom obložena, s kop?ama od zlata, a na ?etiri podnožja od srebra. 33 Objesi zavjesu za kvake. Onda unesi Kov?eg svjedo?anstva tu za zavjesu. Neka ti tako zavjesa odjeljuje Svetište od Svetišta nad svetištima. 34 Stavi Pomirilište na Kov?eg svjedo?anstva u Svetinji nad svetinjama. 35 Postavi zatim stol van pred zavjesu, a svije?njak na južnu stranu Prebivališta, prema stolu. Stol stavi na sjevernu stranu. 36 A na ulazu u Šator napravi zastorak od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana - vezom izvezen. 37zastorak isteši pet stup?i?a od bagrenova drva pa ih obloži zlatom. Kop?e za njih neka budu od zlata. Salij za njih pet podnožja od tu?a." Žrtvenik za paljenice

27

17"Na?ini žrtvenik od bagremova drva, pet lakata dug, pet lakata širok - prava ?etvorina - i tri lakta visok. 2 Na njegova ?etiri ugla na?ini rogove. Neka mu rogovi budu u jednome komadu s njim. I tu?em ga okuj. 3 Dalje, na?ini za žrtvenik posude za zgrtanje otpadaka: struga?e, kotli?e, viljuške i kadionike. Sve potrepštine za žrtvenik na?ini od tu?a. 4 Onda na?ini za nj rešetku od tu?a, u obliku mrežice, 5 a na ?etiri ugla mrežicu ispod izbo?ine žrtvenika, tako da zahvati do sredine žrtvenika. 6 Napravi zatim motke za žrtvenik, motke od bagremova drva, pa ih tu?em okuj. 7 Neka se motke provuku kroz kolutove, tako da do?u na obje strane žrtvenika kad se nosi. 8 Na?ini ga šuplja, od dasaka: kako ti je pokazano na brdu, onako neka je i napravljen." Dvorište 9 "Napravi i dvorište Prebivališta. Na južnoj strani napravi zavjese od prepredenog lana, sto lakata u dužinu s te strane. 10 Njihovih dvadeset stupova neka stoji na dvadeset podnožja od tu?a i neka imaju kop?e i šipke od srebra. 11 Isto tako za sjevernu stranu na?ini plahte sto lakata duge. Njihovih dvadeset stupova i dvadeset podnožja od tu?a, ali kop?e i šipke neka su od srebra. 12 Širini dvorišta sa zapadne strane trebat ?e zavjese pedeset lakata duge, sa deset stupova i deset podnožja. 13 Širina dvorišta prema isto?noj strani neka bude pedeset lakata. 14 Nadalje, zavjese s jedne strane vrata neka su petnaest lakata duge, sa svoja tri stupa i njihova tri podnožja. 15 A s druge strane neka su zavjese opet petnaest lakata, sa svoja tri stupa i njihova tri podnožja. 16 Za dvorišni ulaz: vezen zastor od dvadeset lakata, od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana; i sa svoja ?etiri stupa i njihova ?etiri podnožja. 17 Svi stupovi naokolo dvorišta neka su povezani srebrnim šipkama. Neka su im kop?e od srebra, a podnožja od tu?a. 18 Neka je dvorište u duljinu sto lakata, u širinu pedeset, a u visinu pet lakata. Neka su mu plahte od prepredenog lana, podnožja od tu?a. 19 Sve potrepštine u Prebivalištu za op?u upotrebu i svi njegovi ko?i?i, a tako i ko?i?i u dvorištu, neka su od tu?a." Ulje za svije?e 20 "Nadalje, naredi Izraelcima da ti za svjetlo donose ?istoga ulja od istupanih maslina, tako da svjetlo neprestano gori. 21n i njegovi sinovi neka ga postavljaju u Šator sastanka izvan zavjese što zaklanja Svjedo?anstvo da gori pred Jahvom od ve?eri do jutra. Neka je to neopoziva naredba za izraelske naraštaje." Sve?eni?ko ruho

28

18"A onda dovedi k sebi izme?u Izraelaca svoga brata Arona zajedno s njegovim sinovima: Nadabom, Abihuom, Eleazarom i Itamarom da mi služe kao sve?enici. 2 Napravi svome bratu Aronu sveto ruho na ?ast i ukras. 3 Obrati se svim vještacima koje sam obdario mudroš?u neka naprave haljine Aronu da bi se posvetio i vršio sve?eni?ku službu u moju ?ast. 4 Neka ovu odje?u naprave: naprsnik, ople?ak, ogrta?, košulju resama obrubljenu, mitru i pas; neka naprave svetu odje?u za tvoga brata Arona i njegove sinove da mi služe kao sve?enici. 5 Stoga neka oni primaju zlato, ljubi?asto, crveno i tamnocrveno predivo i prepredeni lan." Ople?ak - "efod" 6 "Ople?ak neka naprave od zlata, od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i od prepredenog lana - vješto izra?en. 7 Neka na njemu budu dvije poramenice, pri?vrš?ene za njegove krajeve. 8 Tkanica što bude na njemu neka je napravljena kao i on: od zlata, od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i od prepredenog lana, a neka s njim sa?injava jedan komad. 9 Zatim uzmi dva draga kamena oniksa i u njih ureži imena Izraelovih sinova: 10 šest njihovih imena na jednome dragom kamenu, a preostalih šest imena na drugome dragom kamenu, prema njihovu ro?enju. 11 Kao što rezbar dragulja urezuje pe?ate na prstene, tako ti ureži imena Izraelovih sinova. Oko njih navezi zlatan obrub, 12 pa pri?vrsti oba draga kamena za poramenice ople?ka da budu spomen-dragulji na Izraelove sinove. Tako neka Aron nosi njihova imena o svoja dva ramena pred Jahvom da ih se sje?a. 13 Na?ini zlatne okvire 14 i dva lan?i?a od ?istoga zlata. Na?ini ih kao zasukane uzice i onda zasukane lan?i?e pri?vrsti za okvire." Naprsnik za presu?ivanje 15 "Naprsnik za presu?ivanje izradi umjetni?ki; izvedi to kao i posao na ople?ku: od zlata, od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i od prepredenog lana. 16 Neka bude ?etvorinast i dvostruk; jedan pedalj neka mu je duljina, a pedalj širina. 17 Na njemu poredaj ?etiri reda dragulja. U prvome redu neka bude: rubin, topaz i alem; 18 u drugome redu: smaragd, safir i ametist; 19 u tre?em redu: hijacint, ahat i ledac; 20 a u ?etvrtom redu: krizolit, oniks i jaspis. Neka budu ukovani u zlatne okvire. 21 Tih dragulja neka bude dvanaest, koliko i imena Izraelovih sinova. Neka budu urezani kao i pe?ati na prstenju, svaki s imenom jednoga od dvanaest plemena. 22 Napravi za naprsnik lan?i?e od ?istoga zlata, zasukane kao uzice. 23 Zatim napravi za naprsnik dva koluti?a od zlata i pri?vrsti ih na dva gornja ugla naprsnika. 24 Onda priveži dvije zlatne uzice za ta dva koluti?a koja budu pri?vrš?ena za uglove naprsnika. 25 Druga dva kraja uzica priveži za dva okvira. Sad ih tako pri?vrsti za poramenice ople?ka sprijeda. 26 Napravi dva koluti?a od zlata pa ih pri?vrsti za dva donja ugla naprsnika, uz rub iznutra koji je okrenut prema ople?ku. 27 Napravi još dva koluti?a od zlata i pri?vrsti ih za donji, prednji kraj poramenice ople?ka, uz njegov šav povrh tkanice ople?ka. 28 Neka se naprsnik sveže za svoje koluti?e s koluti?ima ople?ka vrpcom od modroga grimiza, tako da naprsnik stoji iznad tkanice i da se ne može odvajati od ople?ka. 29 Neka tako Aron, kada god ulazi u Svetište, na svome srcu nosi imena sinova Izraelovih na naprsniku za presu?ivanje da ih uvijek doziva u sje?anje pred Jahvom. 31 "Ogrta? za ople?ak sav napravi od ljubi?astog prediva. 32 Prorez za glavu na njemu neka bude na sredini. Rub naokolo proreza neka bude opšiven kao ovratnik na oklopu, tako da se ogrta? ne podere. 33 Na njegovu rubu sve naokolo na?ini šipke od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva, a izme?u njih zvonca od zlata naokolo; 34 zlatno zvonce pa šipak, zlatno zvonce pa šipak naokolo ogrta?a uz rub. 35 Neka budu na Aronu dok vrši službu, da se ?uje kad ulazi u Svetište pred Jahvu i kad izlazi; tako ne?e umrijeti." "Jahvi posve?en" 37 Za mitru je priveži modrom vrpcom da stoji s pro?elja mitre. 38 Neka stoji na Aronovu ?elu. Tako neka Aron na se preuzme nedostatke koji bi mogli okaljati sve svete prinose što ih Izraelci posve?uju. Neka uvijek stoji na njegovu ?elu da za njih stje?e blagonaklonost Jahvinu. 39 Košulju s resama napravi od lana, od lana napravi i mitru, a pas vezom izvezi. 40 I za Aronove sinove napravi haljine, pasove i turbane, njima na ?ast i ukras. 41 U njih odjeni svoga brata Arona i njegove sinove; onda ih pomaži, ispuni im ruke vlaš?u i posveti ih da mi služe kao sve?enici. 42 Napravi za njih ga?ice od lana da im pokriju golo tijelo. Neka sežu od bedara do stegna. 43a ih nosi Aron i njegovi sinovi kad ulaze u Šator sastanka ili kad se primi?u žrtveniku za službu u Svetištu da ne navuku na se krivnju i umru. To neka bude vje?na naredba za nj i za njegovo potomstvo poslije njega." Posve?enje Arona i njegovih sinova Pripreme

29

19"Ovo je obred koji ?eš obaviti na njima da ih posvetiš za moje sve?enike: Uzmi jednog junca i dva ovna bez mane; 2 onda beskvasnoga kruha, beskvasnih kola?a zamiješenih u ulju i beskvasnih prevrta uljem namazanih. Napravi ih od bijeloga pšeni?nog brašna. 3 Naslaži ih u košaricu i u košarici prinesi ih s juncem i oba ovna." ?iš?enje, obla?enje i pomazanje 4 "Dovedi Arona i njegove sinove k ulazu u Šator sastanka i operi ih u vodi. 5 Zatim uzmi odijelo i obuci Arona u košulju; stavi na nj ogrta? ople?ka, ople?ak i naprsnik i opaši ga tkanicom ople?ka. 6 Ustakni mu mitru na glavu; na mitru stavi sveti vijenac. 7 Uzmi zatim ulja za pomazanje; izlij na njegovu glavu i pomaži ga. 8 Onda dovedi njegove sinove; obuci ih u košulje; 9 opaši ih u pasove i obvij im turbane. Sve?eništvo neka im pripada vje?nom uredbom. Tako posveti Arona i njegove sinove!" Žrtva 10 "Dovedi zatim junca pred Šator sastanka, pa neka Aron i njegovi sinovi stave ruke juncu na glavu. 11 Onda pred Jahvom, na ulazu u Šator sastanka, junca zakolji. 12 Uzmi jun?eve krvi i svojim je prstom stavi na rogove žrtvenika. Ostatak krvi izlij podno žrtvenika. 13 Uzmi sav loj oko droba, privjesak na jetri i oba bubrega s lojem oko njih, pa spali na žrtveniku. 14 Meso od junca, njegovu kožu i njegovu ne?ist spali na vatri izvan taborišta. To je žrtva okajnica. 15 Poslije toga uzmi jednoga ovna, pa neka Aron i njegovi sinovi stave na njegovu glavu svoje ruke. 16 Onda ovna zakolji, uhvati mu krvi i zapljusni njome žrtvenik sa svih strana. 17 Isijeci zatim ovna u komade, operi mu drobinu i noge i položi ih na njegove ostale dijelove i glavu. 18 I onda cijeloga ovna spali na žrtveniku. Žrtva je to paljenica u ?ast Jahvi, miris ugodan, žrtva ognjena. 19 Uzmi onda drugoga ovna, pa neka Aron i njegovi sinovi stave svoje ruke ovnu na glavu. 20 Sad ovna zakolji; uzmi mu krvi i njome namaži resicu desnoga Aronova uha, resicu desnog uha njegovim sinovima, palac na njihovoj desnoj ruci pa palac na njihovoj desnoj nozi. Ostatkom krvi zapljusni žrtvenik naokolo. 21 Uzmi onda krvi što je ostala na žrtveniku i ulja za pomazanje i poškropi Arona i njegovo odijelo, njegove sinove i njihova odijela. Tako ?e biti posve?en on i njegovo odijelo, njegovi sinovi i odijela njegovih sinova." Uvo?enje sve?enika 22 "Poslije toga uzmi s ovna loj, pretili rep, loj oko droba, privjesak s jetre, oba bubrega i loj oko njih; desno ple?e - jer je to ovan prinesen za sve?eni?ko posve?enje - 23 zatim jedan okrugli kruh, jedan kola? na ulju i jednu prevrtu iz košarice beskvasnoga kruha što je pred Jahvom. 24 Sve to stavi na ruke Arona i njegovih sinova i prinesi žrtvu prikaznicu pred Jahvom. 25 Uzmi ih onda s njihovih ruku i spali na žrtveniku, povrh žrtve paljenice, da bude Jahvi na ugodan miris. To je paljena žrtva u ?ast Jahvi. 26 Zatim uzmi grudi ovna prinesena za Aronovo posve?enje i prinesi ih kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom. Neka to bude tvoj dio. 27 Posveti grudi što su bile prinesene kao žrtva prikaznica i ple?e što je bilo prineseno kao žrtva podizanica od ovna prinesena za posve?enje Arona i njegovih sinova. 28 Neka to bude pristojba Aronu i njegovim potomcima od Izraelaca za sva vremena. TÓa to je ujam koji ?e Izraelci davati od svojih pri?esnica - ujam koji Jahvi pripada. 29 Aronova posve?ena odijela neka pripadnu njegovim sinovima poslije njega da u njima budu pomazani i posve?eni. 30 Sin koji postane sve?enikom mjesto njega, kad u?e u Šator sastanka da vrši službu u Svetištu, neka ih nosi sedam dana." Sveto blagovanje 31 "Uzmi onda ovna za posve?enje i skuhaj njegovo meso na posve?enome mjestu. 32 Aron i njegovi sinovi neka blaguju meso od toga ovna i kruh iz košarice na ulazu u Šator sastanka. 33 Neka jedu od onoga što je poslužilo za njihovo o?iš?enje, da im se ruke ispune vlaš?u i da budu posve?eni. Nijedan svjetovnjak neka ne jede od toga jer je posve?eno. 34 Ako bi ostalo što mesa od sve?eni?kog posve?enja ili što od onoga kruha do ujutro, spali na vatri. Ne smije se pojesti jer je posve?eno." Posveta žrtvenika za paljenice 35 "To?no tako u?ini Aronu i njegovim sinovima kako sam ti naredio. Posve?uj ih sedam dana. 36 Svakoga dana prinesi jednoga junca kao žrtvu okajnicu - za pomirenje. I prinesi žrtvu okajnicu za pomirenje oltara, zatim ga pomaži da bude posve?en. 37 Sedam dana prinosi žrtvu pomirnicu za žrtvenik i posve?uj ga. Tako ?e žrtvenik postati presvet, i sve što se žrtvenika dotakne bit ?e posve?eno." Svakodnevna žrtva paljenica 38 "A ovo treba da prinosiš na žrtveniku: dva janjca godinu dana stara, svaki dan bez prijekida. 39 Jedno janje žrtvuj ujutro, a drugo uve?er. 40 Prinesi s prvim janjetom jednu desetinu efe bijeloga brašna zamiješena u ?etvrtini hina istupanog ulja i žrtvu ljevanicu od ?etvrtine hina vina. 41 Drugo janje prinesi u suton. S njim prinesi žrtvu prinosnicu s njezinom žrtvom ljevanicom kao i izjutra - na ugodan miris, žrtvu u ?ast Jahvi paljenu. 42 Neka to bude trajna žrtva paljenica od koljena do koljena - na ulazu u Šator sastanka, pred Jahvom. Tu ?u se ja s tobom sastajati da ti govorim. 43 I s Izraelcima ?u se tu sastajati, i moja ?e ih slava posve?ivati. 44 Ja ?u posvetiti Šator sastanka i žrtvenik; posvetit ?u Arona i njegove sinove da mi služe kao sve?enici. 45 Ja ?u prebivati me?u Izraelcima i biti njihov Bog. 46znat ?e oni tada da sam to ja, Jahve, Bog njihov koji ih je izbavio iz zemlje egipatske da prebivam me?u njima - ja, Jahve, Bog njihov." Kadioni žrtvenik

30

10"Napravi i žrtvenik za paljenje tamjana; napravi ga od bagremova drva. 2 Neka bude lakat dug, lakat širok, u pravokut, i dva lakta visok. Neka mu roš?i?i budu od jednoga komada s njim. 3 Obloži mu u ?isto zlato: njegovu gornju plohu, njegove strane naokolo i njegove roš?i?e. Na?ini mu zlatan završni pojas naokolo. 4 Na?ini mu dva zlatna koluta. Pri?vrsti mu ih s dviju suprotnih strana ispod završnog pojasa. Kroz njih ?e se provla?iti motke za nošenje. 5 Motke na?ini od bagremova drva i zlatom ih obloži. 6 Postavi žrtvenik pred zavjesu što zastire Kov?eg Svjedo?anstva - nasuprot Pomirilištu nad Svjedo?anstvom - gdje ?u se ja s tobom sastajati. 7 Neka na njemu Aron pali miomirisni tamjan svako jutro kad priprema svjetla; 8 neka ga Aron opet pali u suton kad svjetla zapaljuje, da to bude svagdašnje kadiono prinošenje pred Jahvom u sve vaše naraštaje. 9 Ne prinosi na njemu ni neposve?enoga tamjana, ni paljenice, ni prinosnice, ni ljevanice! 10 Jednom u godini neka Aron obavi obred pomirenja na njegovim roš?i?ima. Krvlju žrtve koja se prinosi za grijeh, jednom na godinu, neka obavi obred pomirenja za žrtvenik. Tako ?inite u sve naraštaje. Jer oltar je presveta svetinja Jahvina." Porez 11 Nadalje Jahve re?e Mojsiju: 12 "Kad budeš pravio popis Izraelaca prilikom nova?enja, neka svatko da Jahvi otkupninu za se kad se upiše, da ih kakvo zlo ne sna?e zbog nova?enja. 13 Tko god potpada pod nova?enje, ovoliko neka dadne: pola šekela - prema hramskom šekelu, gdje je dvadeset gera u šekelu. To pola šekela neka bude kao prinos Jahvi. 14 Tko god potpada pod nova?enje, od dvadeset godina starosti pa naviše, neka dadne prinos Jahvi. 15 Bogataš neka ne pla?a više niti siromah manje od pola šekela kad daju prinos Jahvi kao otkup za se. 16 Uzimaj otkupni novac od Izraelaca i odre?uj ga za potrebe Šatora sastanka. Neka to bude Jahvi na spomen da se sje?a Izraelaca i da im bude milostiv." Umivaonik 17 Re?e Jahve Mojsiju: 18 "Napravi umivaonik od tu?a i podnožje od tu?a za umivanje. Postavi ga izme?u Šatora sastanka i žrtvenika. Nalij u nj vode 19 pa neka Aron i njegovi sinovi peru svoje ruke i noge vodom iz njega. 20 Kad moradnu ulaziti u Šator sastanka, ili kad se moradnu primicati žrtveniku za službu da spaljuju žrtve u ?ast Jahvi paljene, neka se vodom operu da ne poginu. 21 Neka operu ruke svoje i noge svoje da izbjegnu smrti: to je trajna naredba Aronu i njegovim potomcima u sve naraštaje." Ulje za pomazanje 22 Još re?e Jahve Mojsiju: 23 "Nabavi najboljih mirodija: pet stotina šekela smirne samotoka, pola te težine - dvjesta pedeset - mirisavog cimeta, dvjesta pedeset mirisave trstike, 24 pet stotina - prema hramskom šekelu - lovorike i jedan hin maslinova ulja. 25 Od toga napravi posve?eno ulje za pomazanje; da bude smjesa kao da ju je pravio pomastar. Neka to bude posve?eno ulje za pomazanje. 26 Time onda pomaži: Šator sastanka i Kov?eg Svjedo?anstva; 27 stol i sav njegov pribor; svije?njak i sav njegov pribor; žrtvenik kadioni; 28 žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak: 29 posveti ih, i oni ?e tako postati posve?eni; i što god ih se dotakne, posve?eno ?e postati. 30 Pomaži Arona i njegove sinove i posveti ih meni za sve?enike. 32 Ne smije se polijevati po tijelu obi?noga ?ovjeka; ne smijete praviti drugoga ovakva sastava! To je posve?eno i neka vam bude sveto! 34 Jahve još re?e Mojsiju: "Nabavi mirodija: natafe, šeheleta i helebene. Od ovih mirodija i ?istoga tamjana, 35 sve u jednakim dijelovima, napravi tamjan za ka?enje, smjesu mirodija kakvu pravi pomastar, opranu, ?istu, svetu. 36 Od toga nešto smrvi u prah i jedan dio stavi pred Svjedo?anstvo, u Šator sastanka, gdje ?u se ja s tobom sastajati. Držite ovu mirodiju presvetom! 37 A miomiris koji napraviš prema ovome sastavu za svoju upotrebu ne smijete praviti. To drži za svetinju Jahvi! 38 sebi napravi što takvo da mu miriše, neka se iskorijeni iz svoga naroda." Graditelji Svetišta

31

11Jahve re?e Mojsiju: 2 "Pozvao sam, gledaj, po imenu Besalela, sina Urijeva, od koljena Hurova iz plemena Judina. 3 Napunio sam ga duhom Božjim koji mu je dao umješnost, razumijevanje i sposobnost za svakovrsne poslove: 4 da zamišlja nacrte za radove od zlata, srebra i tu?a; 5 za rezanje dragulja, za umetanje; za rezbarije u drvu i poslove svakakve. 6 Dodao sam još Oholiaba, sina Ahisamakova iz Danova plemena; vještinom sam obdario sve sposobne ljude da mognu napraviti sve što sam ti naredio: 7 Šator sastanka, Kov?eg Svjedo?anstva, povrh njega Pomirilište i sav namještaj Šatora; 8 stol i sav njegov pribor, ?isti svije?njak sa svim njegovim priborom; 9 kadioni žrtvenik, žrtvenik za žrtve paljenice i njegov pribor, onda umivaonik i njegovo podnožje; 10 odijela za službu, posve?ena odijela za sve?enika Arona i odijela za njegove sinove, za njihovu sve?eni?ku službu; 11 pa ulje za pomazanje i miomirisni tamjan za Svetište. Sve neka na?ine kako sam ti naredio." Propis o suboti 12 Jahve opet re?e Mojsiju: 13 "Reci Izraelcima: Subote moje morate održavati, jer subota je znak izme?u mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posve?ujem. 14 Držite, dakle, subotu, jer je ona za vas sveta. Tko je oskvrne neka se pogubi; tko bude u njoj radio ikakav posao neka se odstrani iz svoga naroda. 15 Šest dana neka se vrše poslovi, ali sedmi dan neka bude dan posvemašnjeg odmora, Jahvi posve?en. Tko bi u dan subotni obavljao kakav posao neka se pogubi. 16 Stoga neka Izraelci drže subotu - svetkuju?i je od naraštaja do naraštaja - kao vje?ni savez. 17 Neka je ona znak, zauvijek, izme?u mene i Izraelaca. TÓa Jahve je za šest dana sazdao nebo i zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo." Mojsije prima plo?e Saveza 18 Jahve svrši svoj razgovor s Mojsijem na Sinajskom brdu, dade mu dvije plo?e Svjedo?anstva, plo?e kamene, ispisane prstom Božjim. 5. OTPAD IZRAELACA I OBNOVA SAVEZA Zlatno tele

32

12A narod, vide?i gdje Mojsije dugo ne silazi s brda, okupi se oko Arona pa mu rekne: "Ustaj! Napravi nam boga, pa neka on pred nama ide! Ne znamo što se dogodi s tim ?ovjekom Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske." 2 "Poskidajte zlatne naušnice što vise o ušima vaših žena, vaših sinova i vaših k?eri", odgovori im Aron, "pa ih meni donesite." 3 Sav svijet skine zlatne naušnice što ih je o ušima imao i donese Aronu. 4 Primivši zlato iz njihovih ruku, rastopi kovinu u kalupu i na?ini saliveno tele. A oni povi?u: "Ovo je tvoj bog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske." 5 Vidjevši to Aron, sagradi pred njim žrtvenik a onda najavi: "Sutra neka se priredi sve?anost u ?ast Jahvi!" 6 Sutradan rano ustanu i prinesu žrtve paljenice i donesu žrtve pri?esnice. Onda svijet posjeda da jede i pije. Poslije toga ustade da se zabavlja. Prijetnja Jahvina 7 "Požuri se dolje!" - progovori Jahve Mojsiju. "Narod tvoj, koji si izveo iz zemlje egipatske, pošao je naopako. 9 Dobro vidim", re?e dalje Jahve Mojsiju, "da je ovaj narod tvrde šije. 10 Pusti sada neka se moj gnjev na njih raspali da ih istrijebim. Onda ?u od tebe razviti velik narod." Zagovor Mojsijev 11 Mojsije pak zapomagao pred Jahvom, Bogom svojim, i govorio: "O Jahve! ?emu da gnjevom plamtiš na svoj narod koji si izbavio iz zemlje egipatske silom velikom i rukom jakom! 14 I Jahve odustane da na svoj narod svali nesre?u kojom mu bijaše zaprijetio. Savez raskinut - razbijene plo?e 15 Mojsije se okrene i si?e s brda. U rukama su mu bile dvije plo?e Svjedo?anstva, plo?e ispisane na objema plohama; ispisane i s jedne i s druge strane. 16 Plo?e su bile djelo Božje; pismo je bilo pismo Božje u plo?ama urezano. 17 A Jošua ?u viku naroda koji je bu?io pa re?e Mojsiju: "Bojna vika u taboru!" 18 Mojsije mu odgovori: "Niti vi?u pobjednici, niti tuže pobije?eni: tu ja samo pjesmu ?ujem." 19 ?im se približi taboru te opazi tele i kako igraju, razgnjevi se Mojsije. Baci iz ruku plo?e i razbije ih na podnožju brda. 20 Pograbi tele koje bijahu napravili, spali ga ognjem i u prah satre. Onda prah razbaca po vodi i natjera Izraelce da je piju. 21 "Što ti je ovaj puk u?inio", re?e Mojsije Aronu, "da si tako velik grijeh na nj svalio?" 22 "Neka se moj gospodar srdžbom ne raspaljuje", odgovori Aron. "Sam dobro znaš kako je ovaj narod na zlo sklon. 25 Kad je Mojsije vidio kako je narod postao razuzdan - tÓa Aron ih je pustio da padnu u idolopoklonstvo me?u svojim neprijateljima - 26 stade na taborskim vratima i povika: "Tko je za Jahvu, k meni!" Svi se sinovi Levijevi okupe oko njega. 28 Sinovi Levijevi izvršiše Mojsijev nalog, i toga dana pade naroda oko tri tisu?e ljudi. 29 "Danas ste se posvetili Jahvi za službu", re?e Mojsije, "tko uz cijenu svoga sina, tko uz cijenu svoga brata, tako da vam danas daje blagoslov." Mojsije ponovo zagovara 30 Sutradan re?e Mojsije narodu: "Težak ste grijeh po?inili. Ipak ?u se Jahvi popeti. Možda za vaš grijeh oproštenje pribavim." 31 Mojsije se vrati Jahvi pa re?e: "Jao! Narod onaj težak je grijeh po?inio napravivši sebi boga od zlata. 32 Ipak im taj grijeh oprosti... Ako ne?eš, onda i mene izbriši iz svoje knjige koju si napisao." 33 Nato Jahve odgovori Mojsiju: "Onoga koji je protiv mene sagriješio izbrisat ?u iz svoje knjige. 34 Nego, idi sad! Povedi narod kamo sam ti rekao. An?eo ?e moj pred tobom i?i. Ali u dan kad ih pohodim, zbog njihova ?u ih grijeha kazniti." 35ri Jahve po narodu pomorom zbog teleta što im ga Aron na?ini. Nastavlja se put u obe?anu zemlju

33

13Jahve re?e Mojsiju: "Idi! Putuj odavde, ti i narod koji si izveo iz zemlje egipatske, u zemlju za koju sam se zakleo Abrahamu, Izaku i Jakovu da ?u je dati njihovim potomcima. 2 Pred tobom ?u poslati an?ela; istjerat ?u Kanaance, Amorejce, Hetite, Perižane, Hivijce i Jebusejce. 3 Idite u zemlju kojom te?e mlijeko i med. Ja s vama ne?u po?i - jer ste narod tvrde šije - da vas putem ne istrijebim." 4 Kad narod ?u ove oštre rije?i, po?e tugovati. I nitko više ne stavi na se svoga nakita. 6 Tako su od brda Horeba Izraelci bili bez nakita. Šator sastanka 7 Mojsije uze Šator i razape ga izvan tabora, daleko od tabora. I nazva ga Šator sastanka. Tko bi se god htio obratiti Jahvi, pošao bi k Šatoru sastanka, koji se nalazio izvan tabora. 8 Kad bi god Mojsije pošao u Šator, sav bi se narod digao; svatko bi stajao kod ulaza u svoj šator i gledao za Mojsijem dok ne bi ušao u Šator. 9 A kad bi Mojsije ušao u Šator, stup bi se oblaka spustio i ostajao na ulazu u Šator dok je Jahve s Mojsijem razgovarao. 10 Vide?i kako stup oblaka stoji na ulazu Šatora, sav bi se narod tada dizao i svatko bi se duboko klanjao na vratima svoga šatora. 11 Tako bi Jahve razgovarao s Mojsijem licem u lice, kao što ?ovjek govori s prijateljem. Mojsije bi se poslije vratio u tabor, ali se njegov pomo?nik Jošua, sin Nunov, mla?arac, iz Šatora ne bi micao. Jahve - Suputnik Izraelov 13 Stoga, ako uživam tvoju blagonaklonost, objavi mi svoje putove da te shvatim i da dalje uživam tvoju blagonaklonost. Promisli tako?er da je ova svjetina tvoj narod." 14 "Ja ?u osobno s tobom po?i", odgovori Jahve, "i po?inak ti priuštiti." 15 "Ako ti ne po?eš", nadoda Mojsije, "odavde nas i ne izvodi. 16 TÓa kako ?e se znati da uživamo tvoju naklonost, ja i tvoj narod? Po tome što ideš s nama. Time ?emo se samo razlikovati ja i tvoj narod me?u svim narodima koji su na licu zemlje." 17 "I ovo što si zatražio, u?init ?u", odgovori Jahve Mojsiju. "TÓa ti uživaš moju blagonaklonost jer te po imenu poznajem." Slava Jahvina 18 "Pokaži mi svoju slavu", zamoli Mojsije. 19 "Dopustit ?u da ispred tebe pro?e sav moj sjaj", odgovori, "i pred tobom ?u izustiti svoje ime Jahve. Bit ?u milostiv kome ho?u da milostiv budem; smilovat ?u se komu ho?u da se smilujem. 20 A ti", doda, "moga lica ne možeš vidjeti, jer ne može ?ovjek mene vidjeti i na životu ostati. 21 Evo mjesta ovdje uza me", nastavi Jahve. "Stani na pe?inu! 22 Dok moja slava bude prolazila, stavit ?u te u pukotinu pe?ine i svojom te rukom zakloniti dok ne pro?em. 23a ?u ja svoju ruku maknuti, pa ?eš me s le?a vidjeti. Ali se lice moje ne može vidjeti." Obnova saveza - nove plo?e

34

14Re?e Jahve Mojsiju: "Okleši dvije kamene plo?e kao i prijašnje pa ?u ja na plo?e napisati rije?i koje su bile na prvim plo?ama što si ih razbio. 2 Budi gotov do jutra. Onda, ujutro, popni se na brdo Sinaj i ondje ?eš, navrh brda, stupiti preda me. 3 Nitko drugi neka se s tobom ne penje; neka se nitko nigdje na brdu ne pokaže. Neka ni ovce ni goveda ne pasu podno brda." 4 Mojsije okleše dvije kamene plo?e kao i prijašnje; rano jutrom ustane i popne se na Sinajsko brdo, uzevši u ruke dvije kamene plo?e, kako mu je Jahve naredio. Bogojavljenje 5 Jahve se spusti u liku oblaka, a on stade preda nj i zazva Ime: "Jahve!" 6 Jahve pro?e ispred njega te se javi: "Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernoš?u, 7 iskazuje milost tisu?ama, podnosi opa?inu, grijeh i prijestup, ali krivca nekažnjena ne ostavlja nego kažnjava opa?inu otaca na djeci - ?ak na unu?adi do tre?ega i ?etvrtog koljena." 8 Mojsije smjesta pade na zemlju i pokloni se. 9 Onda re?e: "Gospodine moj! Ako sam stekao blagonaklonost u tvojim o?ima, onda, o Gospodine, po?i s nama! Premda je narod tvrde šije, oprosti naše grijehe i naše opa?ine i primi nas za svoju baštinu!" Savez 10 "Dobro", odgovori, "sklapam Savez. Pred cijelim tvojim pukom ?init ?u ?udesa kakva se nisu doga?ala ni u kojoj zemlji, ni u kojem narodu. Sav narod koji te okružuje vidjet ?e što može Jahve, jer ono što ?u s tobom u?initi bit ?e strašno. 11 Vrši, dakle, što ti danas nalažem! Gle, protjerat ?e ispred tebe Amorejce, Kanaance, Hetite, Perižane, Hivijce i Jebusejce. 12 ?uvaj se da ne praviš saveza sa stanovnicima zemlje u koju ideš; da ne budu zamkom u tvojoj sredini. 13 Nego porušite njihove žrtvenike, oborite njihove stupove, po?upajte im ašere! 14 Jer ne smiješ se klanjati drugome bogu. TÓa Jahve - ime mu je Ljubomorni - Bog je ljubomoran. 15 Ne pravi saveza sa stanovnicima one zemlje da te oni, kad se odaju bludnosti sa svojim bogovima i žrtve im budu prinosili, ne bi pozivali, a ti pristao da jedeš od prinesene žrtve; 16 da ne bi uzimao njihove djevojke za žene svojim sinovima, da one - odaju?i se bludništvu sa svojim bogovima - ne bi za sobom povele i tvoje sinove. 17 Ne pravi sebi livenih bogova! 18 Drži Blagdan beskvasnoga kruha - jedu?i beskvasni kruh sedam dana, kako sam ti naredio - u odre?eno vrijeme u mjesecu Abibu, jer si u mjesecu Abibu izišao iz Egipta. 19 Svako prvoro?en?e materinjega krila meni pripada: svako muško, svaki prvenac tvoga i sitnoga i krupnoga blaga. 20 Prvenca od magarice otkupi jednim grlom sitne stoke. Ako ga ne otkupiš, moraš mu šijom zavrnuti. A sve prvoro?ence od svojih sinova otkupljuj. Neka nitko preda me ne stupa praznih ruku! 21 Šest dana radi, a sedmoga od poslova odustani, sve ako je u doba oranja ili u vrijeme žetve. 22 Svetkuj Blagdan sedmica - prvine pšeni?ne žetve - i Blagdan berbe na prekretu godine. 23 Triput na godinu neka se svi muškarci pojave pred Gospodinom Jahvom, Bogom Izraelovim. 24 Jer ?u protjerati narode ispred tebe i proširiti tvoje me?e te nitko ne?e hlepiti za tvojom zemljom kad triput u godini budeš uzlazio da se pokažeš pred Jahvom, Bogom svojim. 25 Od žrtve koju mi namjenjuješ ne prinosi krvi ni s ?im ukvasanim; nit i ostavljaj žrtve prinesene na blagdan Pashe da preno?i do jutra. 26 U ku?u Jahve, Boga svoga, donosi najbolje prvine plodova sa svoje zemlje. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke. 27 Zapiši ove rije?i", re?e Jahve Mojsiju, "jer su one temelji na kojima sam s tobom i s Izraelom sklopio Savez." 28 Mojsije ostade ondje s Jahvom ?etrdeset dana i ?etrdeset no?i. Niti je kruha jeo niti je vode pio. Tada je na plo?e ispisao rije?i Saveza - Deset zapovijedi. Mojsije silazi sa Sinaja 29 Napokon Mojsije si?e sa Sinajskog brda. Silaze?i s brda, nosio je u rukama plo?e Svjedo?anstva. Nije ni znao da iz njegova lica, zbog razgovora s Jahvom, izbija svjetlost. 30 Kad su Aron i svi Izraelci vidjeli kako iz Mojsijeva lica izbija svjetlost, ne usudiše se k njemu pristupiti. 31 Onda ih Mojsije zovnu. Tada k njemu do?oše Aron i sve starješine zajednice. I Mojsije razgovaraše s njima. 32 Poslije k njemu do?oše i svi Izraelci, pa im on priop?i sve što mu je naložio Jahve na Sinajskom brdu. 33 Kad je Mojsije završio razgovor s njima, prevu?e preko svoga lica koprenu. 34 Kad bi god Mojsije ulazio pred Jahvu da s njim razgovara, koprenu bi skinuo dok opet ne bi izišao. Kad bi izlazio da Izraelcima kaže što mu je nare?eno, 35aelci bi vidjeli kako iz Mojsijeva lica izbija svjetlost. Tada bi Mojsije opet prevukao koprenu preko lica dok ne u?e da s Jahvom govori. 6. PODIZANJE SVETIŠTA Zakon subotnjeg po?inka

35

15Mojsije sazva svu zajednicu sinova Izraelovih pa im re?e: "Ovo vam je Jahve naložio da ?inite: 2 Neka se posao obavlja šest dana. Sedmi dan neka vam bude sveti dan, dan potpunog po?inka u ?ast Jahvi. Tko bi radio u taj dan neka se kazni smr?u. 3 Na subotnji dan ni vatre ne ložite po svojim stanovima." Prikupljanje gra?e 4 Nadalje Mojsije re?e svoj zajednici izraelskoj: "Ovo je Jahve naredio: 5 Me?u sobom pokupite prinos Jahvi! Tko god je plemenita srca neka Jahvi donese prinos: zlata, srebra i tu?a; 6 ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana; 7 u?injenih ovnujskih koža, onda finih koža, bagremova drva, 8 ulja za svjetlo, mirodija za ulje pomazanja i miomirisni tamjan; 9 oniksa i drugoga dragog kamenja za umetanje u ople?ak i naprsnik. 10 A svi koji su me?u vama vješti neka do?u praviti što je Jahve naredio: 11 Prebivalište, njegov Šator i pokrov; njegove kuke i trenice, njegove prije?nice i stupce; njegova podnožja; 12 njegov Kov?eg i motke; Pomirilište pa zavjesu za zaklon; 13 stol s njegovim motkama i sve njegove potrepštine; prinesene hljebove; 14 svije?njak za svjetlo, njegov pribor i njegove svije?e, onda ulje za svjetlo; 15 kadioni žrtvenik i njegove motke; ulje za pomazanje i miomirisni tamjan; zastorak na ulazu u Prebivalište; 16 žrtvenik za žrtve paljenice s njegovom rešetkom od tu?a; motke za nj i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak; 17 zastore za dvorište; stupce i njihova podnožja, pa zastor na ulazu u dvorište; 18 ko?i?e za Prebivalište i ko?i?e za dvorište s njihovim uzicama; 19 sve?ano ruho za vršenje službe u Svetištu - posve?ena odijela za sve?enika Arona i odijela za sve?eni?ku službu njegovih sinova." 20 Nato se sva izraelska zajednica povu?e ispred Mojsija. 21 A onda svatko koga je srce vuklo i duša poticala do?e nose?i svoj prinos u ?ast Jahvi za gradnju Šatora sastanka, za svaku službu u njemu i za posve?ena odijela. 22 Str?aše se muževi i žene: svi koje je srce vuklo donesoše zapinja?a, naušnica, prstenja, narukvica, ogrlica i svakovrsna zlatnog nakita; svi koji bijahu zavjetovali kakvu zlatninu u ?ast Jahvi. 23 Svi kod kojih se našlo ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, u?injenih ovnujskih koža ili finih koža donesoše svoje. 24 Nadalje, svatko tko je mogao dati kakav dar u srebru ili tu?u donese to kao pr inos u ?ast Jahvi. Svatko u koga se našlo bagremova drva za upotrebu u bilo kojem poslu, donese ga. 25 Sve žene koje su bile vješte prele su svojim rukama i donosile što bijahu oprele: ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. 26 Sve opet žene koje je njihovo srce poticalo zbog njihove vještine prele su kostrijet. 27 Glavari su donosili oniksa i drugoga dragog kamenja za umetanje u ople?ak i naprsnik; 28 pa mirodije i ulje za svjetlo, ulje za pomazanje i miomirisni tamjan. 29 I tako Izraelci - svi ljudi i sve žene koje je srce poticalo da pridonesu bilo što poslu koji je Jahve po Mojsiju naredio da se izvrši - donesoše to kao dragovoljan prinos u ?ast Jahvi. Graditelji Svetišta 30 Potom re?e Mojsije Izraelcima: "Vidite! Jahve je po imenu pozvao Besalela, sina Urijeva, od koljena Hurova a iz plemena Judina. 31 Njega je napunio duhom Božjim, dao mu umješnost, sposobnost i razumijevanje u svim poslovima: 32 da zamišlja nacrte i da radove izvodi od zlata, srebra i tu?a; 33 da reže dragulje za umetanje; da urezuje u drvetu i da umješno radi svaki posao. 34 Njemu i Oholiabu, sinu Ahisamakovu, od plemena Danova, udijeli i sposobnost da pou?avaju druge. 35ari ih umještvom u svakom poslu rezbarskom, kroja?kom, veziljskom i tkala?kom; oni tkaju tkanine od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, sposobni su u svakom poslu i vješti u nacrtima.

36

16Stoga neka Besalel, Oholiab i svi vještaci koje je Jahve obdario vještinom i sposobnoš?u da vješto izvedu sve poslove oko podizanja Svetišta obave sve kako je Jahve naredio." Više ne treba sabirati 2 Mojsije onda pozva Besalela, Oholiaba i sve one što ih je Jahve obdario vještinom; sve koje je srce poticalo da se prihvate posla i izvedu ga. 3 Oni preuzmu od Mojsija sve prinose koje Izraelci bijahu donijeli da se izvedu poslovi oko podizanja Svetišta. Ali kako su oni i dalje donosili prinose jutro za jutrom, 4 svi majstori koji su gradili Svetište do?u - svaki s posla na kojem je radio - 5 i reknu Mojsiju: "Svijet donosi mnogo više nego što je potrebno za izvo?enje posla koji nam je Jahve naredio da izvedemo." 6 Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase: "Neka više nijedan ?ovjek ni žena ne donosi nikakva priloga za Svetište!" Tako ustave narod te nije donosio novih darova. 7 Što imahu bijaše dosta da se izvede sve djelo; i još je pretjecalo. Prebivalište Jahvino 8 I tako najvještiji ljudi me?u radnicima naprave Prebivalište. Na?ine ga od deset zavjesa od prepredenog lana i ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva. Na njima bijahu izvezeni likovi kerubina. 9 Dužina je svake zavjese iznosila dvadeset osam lakata, a širina svake zavjese ?etiri lakta. Sve su zavjese bile iste mjere. 10 Pet zavjesa sastave jednu s drugom, a pet drugih zavjesa sastave opet jednu s drugom. 11 Na rubu posljednje od zavjesa sastavljenih u jedno na?ine petlje od modre vune; jednako ih na?ine i na rubu posljednje zavjese drugoga dijela; 12 na?ine pedeset petlji na jednome komadu, a pedeset na rubu zavjese drugoga komada. Petlje su stajale jedna spram druge. 13 Onda naprave pedeset zlatnih kop?a pa sastave zavjese kop?ama jednu s drugom. Tako je Prebivalište bilo kao jedna cjelina. 14 Zatim za Šator povrh Prebivališta na?ine zavjese od kostrijeti; na?ine ih jedanaest. 15 Dužina svake zavjese bila je trideset lakata, a širina ?etiri lakta. Tih jedanaest zavjesa bilo je iste mjere. 16 Sastave pet zavjesa za se, a šest drugih opet za se. 17 Naprave pedeset petlji na rubu zavjese jednoga komada, a pedeset na?ine na rubu drugoga komada. 18 Na?ine i pedeset kop?a od tu?a da sastave Šator zajedno, tako da bude jedna cjelina. 19 Zatim naprave pokrov za Šator od u?injenih ovnujskih koža, a povrh njega drugi, od finih koža. 20 Trenice nauzgor za Prebivalište izrade od bagremova drva. 21 Duljina je svake trenice bila deset lakata, a širina lakat i pol. 22 Svaka je trenica imala dva klina da je drže uspravno. To su napravili na svakoj trenici za Šator. 23 Trenice za Prebivalište napravili su ovako: dvadeset trenica za južnu stranu; 24 napravili su ?etrdeset podnožja od srebra pod dvadeset trenica - dva podnožja pod prvu trenicu za njezina dva klina i dva podnožja pod svaku slijede?u trenicu za njezina dva klina. 25 Za drugu, sjevernu, stranu Prebivališta naprave dvadeset trenica 26 i za njih ?etrdeset podnožja od srebra - dva podnožja pod prvu trenicu, a po dva podnožj a pod svaku slijede?u trenicu. 27 Prebivalištu straga, prema zapadu, napraviše šest trenica. 28 Naprave i dvije trenice za uglove Prebivališta straga. 29 Pri dnu su bile rastavljene, ali su se pri vrhu, kod prvoga koluta, sastajale. Tako su ih obje postavili za dva ugla. 30 Bilo je osam trenica s njihovim podnožjima od srebra: šesnaest podnožja, pod svakom trenicom dva. 31 Na?ine prije?nice od bagremova drva: pet njih za trenice s jedne strane Prebivališta, 32 a pet opet prije?nica za trenice s druge strane Prebivališta te pet prije?nica za trenice Prebivalištu straga, prema zapadu. 33 Onda na?ine središnju prije?nicu što je prolazila sredinom trenica s kraja na kraj. 34 Trenice oblože zlatom, a njihove kolutove, kroz koje su prije?nice bile provu?ene, na?ine od zlata. I prije?nice oblože zlatom. Zavjesa 35 Naprave zavjesu od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana; na?ine je s izvezenim kerubinima. 36 Za nju naprave ?etiri stupa od bagremova drva i oblože ih zlatom. Kuke su im bile od zlata, a saliju im i ?etiri podnožja od srebra. 37ulazu u Šator naprave zavjesu od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, umjetni?ki protkanu, i za nju pet stup?i?a s njihovim kukama. Vrhove stup?i?a i njihove šipke oblože zlatom, dok im pet podnožja naprave od tu?a. Kov?eg

37

17Besalel napravi Kov?eg od bagremova drva, dug dva i pol lakta, širok lakat i pol, a lakat i pol visok. 2 Iznutra ga i izvana okuje ?istim zlatom. Naokolo mu napravi zlatan završni pojas. 3 I salije mu ?etiri koluta na njegova ?etiri ugla: dva koluta s jedne strane, a dva koluta s njegove druge strane. 4 Napravi i motke od bagremova drva i u zlato ih okuje; 5 onda provu?e motke kroz kolutove Kov?egu sa strane za nošenje Kov?ega. 6 Zatim napravi Pomirilište od ?istoga zlata, dva i pol lakta dugo, a lakat i pol široko. 7 Napravi i dva kerubina od kovanoga zlata, na dva kraja Pomirilišta: 8 jednoga kerubina na jednome kraju, a drugoga kerubina na drugome kraju. Kerubine na oba kraja na?ini u jednome komadu s Pomirilištem. 9 Kerubini imali uzdignuta i raširena krila, zaklanjali njima Pomirilište. Bili su licem okrenuti jedan prema drugome, tako da su im lica gledala u Pomirilište. Stol s prinesenim hljebovima 10 Od bagremova drva na?ini stol, dva lakta dug, lakat širok, a lakat i pol visok. 11 Obloži ga ?istim zlatom i od zlata mu naokolo na?ini završni pojas. 12 I na?ini mu obrub unaokolo, podlanicu širok. A za obrub naokolo na?ini zlatan završni pojas. 13 Salije mu ?etiri zlatna koluta. Kolutove onda pri?vrsti za njegova ?etiri nožna ugla. 14 Kolutovi su bili tik pod obrubom, kao kvake za motke, da se stol može nositi. 15 Motke za nošenje stola na?inio je od bagremova drva i zlatom ih obložio. 16 A pribor što se držao na stolu - njegove zdjele, varja?e, vr?eve i pehare za izlijevanje prinosa - napravio je od ?istoga zlata. Svije?njak 17 Od ?istoga zlata na?ini i svije?njak. Svije?njak - njegovo podnožje i stalak - skova. Njegove ?aše - ?aške i latice - bile su u jednome komadu s njim. 18 Šest je krakova izbijalo s njegovih strana: tri kraka svije?njaka s jedne strane, a tri kraka svije?njaka s druge strane. 19 Na jednome kraku bile su tri ?aše u obliku bademova cvijeta, svaka sa svojom ?aškom i laticama. Na drugome opet kraku bile su tri ?aše u obliku bademova cvijeta, svaka s ?aškom i laticama. Tako je bilo na svih šest krakova što izbijahu iz svije?njaka. 20 Na samome svije?njaku bile su ?etiri ?aše u obliku bademova cvijeta, svaka s ?aškom i laticama: 21 ?aška, u jednom komadu s njim, pod prva dva kraka; pa kona?no ?aška, u jednom komadu s njim, pod zadnja dva kraka. Tako na svih šest krakova što su iz njega izbijali. 22 Njihove ?aške i njihove peteljke bile su u jednom komadu s njim; sve to od ?istoga kovanog zlata. 23 A od ?istoga zlata napravi mu i sedam svjetiljaka, useka?e i pepeljare. 24 Svije?njak i sav njegov pribor na?ini od jednoga talenta ?istoga zlata. Kadioni žrtvenik 25 Kadioni je žrtvenik napravio od bagremova drva, lakat dug, lakat širok - u ?etvorinu - a dva lakta visok. Roš?i?i su mu bili u jednom komadu s njim. 26 Obloži mu ?istim zlatom plohu, strane naokolo i njegove roš?i?e. Na?ini mu naokolo završni pojas od zlata. 27 Na njemu na?ini i dva zlatna koluta na opre?nim stranama, ispod završnog pojasa, da služe motkama za kvake kad se na njima nosi. 28 Motke na?ini od bagremova drva pa ih obloži zlatom. 29a pripravi posve?eno ulje za pomazanje i ?isti kad mirisni, onako kako ga pravi pomastar. Žrtvenik za paljenice

38

18Od bagremova drva napravi žrtvenik za žrtve paljenice, pet lakata dug, pet lakata širok - u ?etvorinu - a tri lakta visok. 2 Na njegova ?etiri ugla na?ini mu ?etiri roga. Rogovi su bili u jednom komadu s njim. Onda ga obloži tu?em. 3 A na?ini i sav pribor za žrtvenik: lonce, struga?e, kotli?e, viljuške i kadionike; sav mu je ovaj pribor na?inio od tu?a. 4 Za žrtvenik zatim na?ini rešetku u obliku mrežice od tu?a ispod izbo?ine; zahva?ala mu je do sredine. 5 Salije ?etiri koluta na ?etiri ugla tu?ane rešetke da služe kao kvake za motke. 6 Motke na?ini od bagremova drva pa ih obloži tu?em. 7 Onda provu?e motke kroz kolutove na objema stranama žrtvenika da se na njima nosi. Napravio ga je šuplja - od dasaka. Umivaonik 8 A zatim, od zrcala žena koje su posluživale na vratima Šatora sastanka, na?ini tu?ani umivaonik i tu?ani stalak za nj. Dvorište 9 Onda na?ini dvorište. Na južnoj strani dvorišta bijahu zavjese od prepredenog lana, stotinu lakata duge. 10 Njihovih dvadeset stupova sa dvadeset podnožja bilo je od tu?a, dok su kuke na stupovima i njihove šipke bile od srebra. 11 Od stotinu lakata bile su zavjese i sa sjeverne strane. Njihovih dvadeset stupova sa dvadeset podnožja bilo je od tu?a, dok su kuke na stupovima i njihove šipke bile od srebra. 12 Sa zapadne strane bijahu zavjese od pedeset lakata, sa deset stupova i deset njihovih podnožja. Kuke su na stupovima i njihove šipke bile od srebra. 13 Sprijeda, s istoka, zavjese od pedeset lakata. 14 S jedne strane vrata zavjese su bile petnaest lakata, sa tri stupca i njihova tri podnožja. 15 Tako i s druge strane - dakle, na obje strane dvorišnih vrata - bile su zavjese od petnaest lakata, sa tri stupca i njihova tri podnožja. 16 Sve su zavjese oko dvorišta bile od prepredenog lana. 17 Podnožja za stupove bila su od tu?a, a kuke na stupovima i njihove šipke od srebra. Vrhovi stupova bili su srebrom obloženi. Sve šipke na dvorišnim stupovima bijahu od srebra. 18 Zavjesa na dvorišnim vratima - izvezena - bila je od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Dvadeset je lakata bila duga; visoka, po širini, pet lakata kao i dvorišne zavjese. 19 Bila su ?etiri njihova stupa sa ?etiri podnožja od tu?a. Kuke na stupovima bile su od srebra. Vrhovi stupova bili su srebrom obloženi, a njihove šipke bile su srebrne. 20 Svi ko?i?i unutar Prebivališta bili su od tu?a. Popis utrošenih stvari 21 To je popis stvari za Prebivalište - Prebivalište Svjedo?anstva, koji je sastavljen na zapovijed Mojsijevu trudom levita pod vodstvom Itamara, sina sve?enika Arona. 22 Besalel, Urijev sin, iz koljena Hurova od plemena Judina napravio je sve što je Jahve Mojsiju naredio. 23 S njim je bio Oholiab, sin Ahisamakov, iz plemena Danova, rezbar, kroja? i vezilac za ljubi?asto, crveno i tamnocrveno predivo i prepredeni lan. 24 Sve zlato što je utrošeno u radove oko Svetišta - zlato posve?eno prinosom - iznosilo je: dvadeset i devet talenata i sedam stotina trideset šekela u hramskim šekelima. 25 A srebro, sabrano prigodom upisivanja zajednice - 26 to jest beku po glavi, odnosno pola šekela prema hramskom šekelu, od svakoga koji je bio upisan, od dvadeset godina pa naprijed - iznosilo je: stotinu talenata i tisu?u sedam stotina sedamdeset i pet šekela u hramskim šekelima. Bilo je upisanih: šest stotina tri tisu?e i petsto pedeset. 27 Stotinu talenata srebra otišlo je za salijevanje podnožja Svetištu i zavjesi: sto podnožja od sto talenata - talenat za podnožje. 28 A od tisu?u sedam stotina sedamdeset i pet šekela na?inio je kuke za stupove, obložio njihove vrhove i napravio šipke za njih. 29 Tu? od žrtve prikaznice iznosio je sedamdeset talenata i dvije tisu?e ?etiri stotine šekela. 30 Od njega je na?inio: podnožja za ulaz u Šator sastanka, žrtvenik od tu?a s njegovom tu?anom rešetkom i sav pribor za žrtvenik; 31je, podnožja oko dvorišta, podnožja za dvorišni ulaz; sve ko?i?e za Prebivalište i sve ko?i?e oko dvorišta. Odijelo velikog sve?enika i ostalih sve?enika

39

19Od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva naprave lijepo izra?eno ruho za službu u Svetištu; naprave svetu odje?u Aronu, kako je Jahve naredio Mojsiju. Ople?ak 2 Ople?ak naprave od zlata, ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. 3 Skuju zlatne plo?ice, a onda ih na niti izrežu da ih vješta?ki uvezu u ljubi?asto, crveno i tamnocrveno predivo i prepredeni lan. 4 Za ople?ak naprave poramenice koje su bile s njim sastavljene na svoja dva kraja; 5 tkanica što je na njemu stajala bila je napravljena od zlata, ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana kao i on, i u jednome komadu s njim, kako je Jahve naredio Mojsiju. 6 Kamenje oniksa opto?e obrubom od zlata. Na njima su, kao što se režu pe?ati, bila urezana imena Izraelovih sinova. 7 Njih stave na poramenice ople?ka da budu spomen-kamenje sinovima Izraelovim, kako je Jahve naredio Mojsiju. Naprsnik 8 I naprsnik izrade radovima vještaka kao i ople?ak: od zlata, ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. 9 Naprsnik na?iniše ?etverouglast, dvostruk; bio je pedalj dug, pedalj širok, a predvostru?en. 10 Umetnu u nj ?etiri reda dragulja. Prvi red bijaše od rubina, topaza i alema; 11 drugi red od smaragda, safira i ametista; 12 tre?i red od hijacinta, ahata i leca; 13 a ?etvrti red od krizolita, oniksa i jaspisa. Sve je bilo zlatom obrubljeno. 14 Na kamenima su bila imena Izraelovih sinova. Na broj ih je bilo dvanaest, kao i njihovih imena. Bila su urezana kao i pe?ati - svaki kamen s imenom jednoga od dvanaest plemena. 15 Za naprsnik naprave lan?i?e od ?istoga zlata kao zasukane uzice. 16 Naprave zatim dva zlatna okvira i dva zlatna koluti?a pa pri?vrste oba koluti?a za dva gornja ugla naprsnika. 17 Sad privežu ovdje zasukane uzice od zlata za dva koluti?a što su bila pri?vš?ena za uglove naprsnika. 18 Druga dva kraja zasukanih uzica pri?vrste za dva okvira. Tako ih povežu za poramenice ople?ka sprijeda. 19 Potom na?ine dva zlatna koluti?a pa ih pri?vrste za dva kraja naprsnika uz nutarnji rub, okrenut prema ople?ku. 20 Još naprave dva zlatna koluti?a te ih pri?vrste za donji, prednji kraj poramenice ople?ka, pokraj mjesta gdje se veže, povrh tkanice ople?ka. 21 Svežu koluti?e naprsnika s koluti?ima ople?ka modrom vrpcom, tako da naprsnik stoji nad tkanicom ople?ka i da se s ople?ka ne mogne odvojiti, kako je Jahve Mojsiju naredio. Ogrta? 22 Naprave i ogrta? za ople?ak, sav satkan od ljubi?astog prediva. 23 U sredini je ogrta?a bio prorez kao otvor na oklopu, prorez naokolo opšiven, da se ogrta? ne podere. 24 O donjem rubu ogrta?a na?ine šipke od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. 25 A na?ine i zvonca od ?istog zlata, pa zvonca privežu me?u šipke; sve naokolo donjeg ruba ogrta?a izme?u šipaka: 26 zvonce pa šipak, zvonce pa šipak okolo donjeg ruba ogrta?a za vršenje službe, kako je Jahve naredio Mojsiju. Sve?eni?ko odijelo 27 Zatim od otkanog lana na?ine košulje Aronu i njegovim sinovima; 28 a naprave i mitru od lana i kape od lana; platnene ga?e na?ine od prepredenog lana. 29 I pasovi su bili od prepredenog lana i od ljubi?astog, crvenog i tamnocrvenog prediva, iglama izvezeni, kako je Jahve Mojsiju naredio. Vijenac 30 Na?ine i plo?u, sveti vijenac, od ?istoga zlata i na njoj urežu natpis kako se urezuje na pe?atnome prstenu: "Posve?en Jahvi." 31 Za nju privežu modru vrpcu da je mogu svezati na vrhu mitre, kako je Jahve naredio Mojsiju. 32 Tako su bili završeni svi radovi na Prebivalištu, Šatoru sastanka. Izraelci su sve na?inili onako kako je Jahve Mojsiju naredio da na?ine. Predaja napravljenih stvari Mojsiju 33 Onda donesu Mojsiju Prebivalište, Šator i sav njegov pribor: njegove kuke, njegove trenice, njegove prije?nice, njegove stupove i njegova podnožja; 34 pokrov od u?injenih ovnujskih koža, pokrov od finih koža, zavjesu za zaklon; 35 Kov?eg svjedo?anstva s njegovim motkama i Pomirilištem; 36 stol i sav njegov pribor, prinesene hljebove, 37 svije?njak od ?istoga zlata s njegovim svije?ama - svije?e ve? u red stavljene - i sav njegov pribor i ulje za svjetlo; 38 zlatni žrtvenik, ulje za pomazanje, miomirisni tamjan i zavjesu za ulaz Šatora; 39 žrtvenik od tu?a s tu?anom rešetkom; njegove motke i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak; 40 zavjese za dvorište; njihove stupove i njihova podnožja, zavjesu za dvorišni ulaz, njegova užeta i njihove ko?i?e - sav pribor za službu u Prebivalištu, za Šator sastanka; 41 lijepo izra?eno ruho za službu u Svetištu - svetu odje?u za sve?enika Arona i odijela za sve?eni?ku službu njegovih sinova. 42 Upravo kako je Jahve Mojsiju naredio, tako su Izraelci sav posao obavili. 43sije pregleda sve radove i utvrdi da su ih dovršili: kako je Jahve naredio, onako su ih i napravili. I Mojsije ih blagoslovi. Postavljanje i posveta Svetišta

40

10Re?e Jahve Mojsiju: 2 "Na prvi dan prvoga mjeseca podigni Prebivalište, Šator sastanka. 3 Ondje postavi Kov?eg svjedo?anstva, onda Kov?eg zakloni zavjesom. 4 Potom unesi stol i što na nj spada poredaj; unesi i svije?njak i svije?e mu pripremi. 5 A zlatni žrtvenik za ka?enje postavi pred Kov?eg svjedo?anstva. Onda objesi zastor nad ulazom u Prebivalište. 6 Stavi žrtvenik za žrtve paljenice pred ulaz Prebivališta, Šatora sastanka. 7 Izme?u Šatora sastanka i žrtvenika smjesti umivaonik i u nj nalij vode. 8 Naokolo napravi dvorište i objesi zastor nad dvorišnim ulazom. 9 Zatim uzmi ulja za pomazanje pa pomaži Prebivalište i sve što je u njemu; posveti ga i sav njegov pribor, pa ?e svetim postati. 10 Pomaži potom žrtvenik za žrtve paljenice i sav njegov pribor; posveti žrtvenik i presvetim ?e žrtvenik postati. 11 Pomaži umivaonik s njegovim stalkom: posveti ga! 12 Dovedi zatim Arona i njegove sinove na ulaz Šatora sastanka pa ih operi vodom. 13 Stavi onda na Arona posve?enu odje?u; pomaži ga i posveti da mi služi kao sve?enik. 14 Dovedi i njegove sinove, na njih stavi košulje 15 i pomaži ih, kako si pomazao i njihova oca, da mi služe kao sve?enici. Njihovo pomazanje neka ih uvede u vje?no sve?enstvo u sve njihove naraštaje." Izvršenje Jahvinih naloga 16 Tako Mojsije u?ini. Kako mu je Jahve naredio, sve je tako i u?inio. 17 Prvoga dana prvoga mjeseca druge godine Prebivalište bi podignuto. 18 Ovako Mojsije namjesti Prebivalište: razmjesti njegova podnožja, onda uspravi njegove trenice, zatim postavi prije?nice i podiže stupove. 19 Zatim raspne Šator nad Prebivalište, a povrh njega stavi pokrov Šatora, kako je Jahve Mojsiju naredio. 20 Uze onda Svjedo?anstvo i stavi ga u Kov?eg; na Kov?eg postavi motke; onda stavi Pomirilište ozgo na Kov?eg. 21 Potom unese Kov?eg u Prebivalište; objesi zavjesu za zaklon. Tako zastre Kov?eg svjedo?anstva, kako je Jahve i naredio Mojsiju. 22 Zatim postavi stol u Šator sastanka, Prebivalištu sa sjeverne strane, ali izvan zavjese. 23 Po njemu poreda kruhove pred Jahvom, kako je Jahve naredio Mojsiju. 24 Onda smjesti svije?njak u Šator sastanka naprama stolu, na južnoj strani Prebivališta. 25 I postavi svjetiljke pred Jahvom, kako je Jahve naredio Mojsiju. 26 Zlatni žrtvenik smjesti u Šator sastanka, pred zavjesu. 27 Na njemu zapali miomirisnog tamjana, kako je Jahve naredio Mojsiju. 28 Poslije toga stavi zavjesu na ulaz u Prebivalište. 29 Kod ulaza u Prebivalište, u Šator sastanka, postavi žrtvenik za žrtve paljenice. Na njemu prinese žrtvu paljenicu i žrtvu od žita, kako je Jahve naredio Mojsiju. 30 Izme?u Šatora sastanka i žrtvenika smjesti umivaonik pa u nj ulije vode za pranje. 31 Iz njega su Mojsije, Aron i njegovi sinovi prali svoje ruke i svoje noge. 32 A prali su se kad su ulazili u Šator sastanka i kad su pristupali k žrtveniku, kako je Jahve naredio Mojsiju. 33 Napokon Mojsije napravi dvorište oko Prebivališta i žrtvenika i postavi zavjesu na dvorišnim vratima. Tako Mojsije završi taj posao. Jahve prebiva posred Izraela 34 A onda oblak prekri Šator sastanka i slava Jahvina ispuni Prebivalište. 35 Mojsije nije mogao u?i u Šator sastanka zbog oblaka koji je na njemu stajao i slave Jahvine koja je ispunjala Prebivalište. 36 Sve vrijeme njihova putovanja, kad god bi se oblak digao s Prebivališta, Izraelci bi krenuli; 37 ali ako se oblak ne bi digao, ni oni ne bi na put polazili sve do dana dok se ne bi digao.