Popis knjiga
Staro sucelje
Katekizam
Trazenje pojma

SZ NZ
Trazenje po broju
knjiga glava-od redak-od glava-do redak-do
0Mudre izreke Uvodni natpis

1

1Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog: 2 da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne rije?i; 3 da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost; 4 da se dade pamet neiskusnima, mladi?u znanje i umije?e; 5 kad mudar ?uje, da umnoži znanje, a razuman ste?e mudrije misli; 6 da razumije izreke i prispodobe, rije?i mudraca i njihove zagonetke. 7 Strah je Gospodnji po?etak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku. I. PROSLOV PREPORUKA MUDROSTI Kloniti se loša društva 8 Poslušaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke! 9 Jer ?e ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata. 10 Sine moj, ako te grešnici mame, ne pristaj; 11 ako bi rekli: "Hodi s nama, da vrebamo krv, ?ekamo u zasjedi nevina ni za što; 12 da ih progutamo žive kao carstvo smrti i cijele kao one koji silaze u grob; 13 naplijenit ?emo svakojaka blaga, napuniti svoje ku?e plijenom; 14 bacat ?eš s nama svoj ždrijeb, svi ?emo zajedno imati jednu kesu." 15 Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze. 16 Jer na zlo tr?e svojim nogama i hite prolijevati krv. 17 Jer uzalud je razapinjati mrežu pred o?ima svima pticama. 18 A oni vrebaju vlastitu krv, postavljaju zasjedu svojemu životu. 19 Takva je sudba svih lakomih na ružan dobitak: on ih života stane. Opomena nemarnima 20 Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas; 21 propovijeda po bu?nim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje rije?i: 22 "Dokle ?ete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle ?e podsmjeva?ima biti milo podsmijevanje, i dokle ?e bezumnici mrziti znanje? 23 Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, ho?u vas pou?iti svojim rije?ima. 24 Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi. 25 Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene; 26 zato ?u se i ja smijati vašoj propasti, rugat ?u se kad vas obuzme tjeskoba: 27 kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka. 28 Tada ?e me zvati, ali se ja ne?u odazvati; tražit ?e me, ali me ne?e na?i. 29 Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha 30 niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu. 31 Zato ?e jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta. 32 Jer glupe ?e ubiti njihovo odbijanje, a nemar ?e upropastiti bezumne. 33ko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla." Zaštita od loša društva

2

1Sine moj, ako primiš moje rije?i i pohraniš u sebi moje zapovijedi, 2 i uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru; 3 jest, ako prizoveš razum i zavapiš za razborom; 4 ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom - 5 tada ?eš shvatiti strah Gospodnji i na?i ?eš Božje znanje. 6 Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost. 7 On pravednicima pruža svoju pomo?, štit je onih koji hode u bezazlenosti. 8 Jer on štiti staze pravde i ?uva pute svojih pobožnika. 9 Tada ?eš shvatiti pravdu, pravicu, pravednost i sve staze dobra, 10 jer ?e mudrost u?i u tvoje srce i spoznaja ?e obradovati tvoju dušu. 11 Oprez ?e paziti na te i razboritost ?e te ?uvati: 12 da te izbavi od zla puta, od varava ?ovjeka, 13 od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mra?nim putovima; 14 koji se vesele ?ine?i zlo i likuju u opa?inama zlo?e; 15 kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima; 16 da te izbavi od preljubnice i od tu?inke koja laska rije?ima; 17 koja ostavlja prijatelja svoje mladosti i zaboravlja zavjet svoga Boga 18 jer joj ku?a tone u smrt i njezini putovi vode mrtvima. 19 Tko god zalazi k njoj ne vra?a se nikad i ne nalazi više putove života. 20 Zato idi putem ?estitih i drži se staza pravedni?kih! 21 Jer samo ?e pravedni nastavati zemlju i bezazleni ?e ostati na njoj. 22pake ?e zbrisati sa zemlje i bogohulnike iš?upati iz nje. Put do mudrosti

3

1Sine moj, ne zaboravljaj moje pouke, i tvoje srce neka ?uva moje zapovijedi, 2 jer ?e ti produljiti dane i životne godine i podariti spokojstvo. 3 Neka te ne ostavljaju dobrota i vjernost, objesi ih sebi oko vrata, upiši ih na plo?u srca svoga. 4 Tako ?eš ste?i ugled i uspjeti pred Božjim i ljudskim o?ima. 5 Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. 6 Misli na nj na svim svojim putovima i on ?e ispraviti tvoje staze. 7 Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla. 8 To ?e biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima. 9 ?asti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta. 10 I tvoje ?e žitnice biti prepune i tvoje ?e se kace prelijevati novim vinom. 11 Sine moj, ne odbacuj Jahvine opomene i nemoj da ti omrzne njegov ukor. 12 Jer koga Jahve ljubi onoga i kori, kao otac sina koga voli. Radosti mudraca 13 Blago ?ovjeku koji je stekao mudrost i ?ovjeku koji je zadobio razboritost. 14 Jer bolje je ste?i nju nego ste?i srebro, i ve?i je dobitak ona i od zlata. 15 Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu; 16 dug joj je život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i ?ast. 17 Njezini su putovi putovi miline i sve su njene staze pune spokoja. 18 Životno je drvo onima koji se nje drže i sretan je onaj tko je zadrži. 19 Jahve je mudroš?u utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa; 20 njegovim su se znanjem otvorili bezdani i oblaci osuli rosom. 21 Sine moj, ne gubi to iz o?iju, sa?uvaj razbor i oprez. 22 I bit ?e život tvojoj duši i ures vratu tvome. 23 Bez straha ?eš tada kro?iti svojim putem i noga ti se ne?e spoticati. 24 Kad legneš, ne?eš se plašiti, i kad zaspiš, slatko ?eš snivati. 25 Ne boj se nenadne strahote ni nagle propasti kad stigne bezbožnike. 26 Jer ?e ti Jahve biti uzdanje i ?uvat ?e nogu tvoju od zamke. 27 Ne uskrati dobro?instva potrebitim kad god to možeš u?initi. 28 Ne reci svome bližnjemu: "Idi i do?i opet, sjutra ?u ti dati", kad možeš ve? sada. 29 Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi. 30 Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije u?inio nikakva zla. 31 Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute, 32 jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima. 33 Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika. 34 S podsmjeva?ima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost. 35ri ?e baštiniti ?ast, a bezumnici snositi sramotu. Izbor mudrosti

4

1Slušajte, djeco, pouku o?evu i pazite kako biste spoznali mudrost, 2 jer dobar vam nauk dajem: ne prezrite moga naputka. 3 I ja sam bio sin u svoga oca i nježan jedinac u svoje matere; 4 i mene je on u?io i govorio mi: "Zadrži moje rije?i u svojem srcu, poštuj moje zapovijedi i živjet ?eš. 5 Steci mudrost, steci razbor, ne sme?i ih s uma i ne odstupi od rije?i mojih usta. 6 Ne ostavljaj je i ?uvat ?e te; ljubi je i obranit ?e te. 7 Po?etak je mudrosti: steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost. 8 Veli?aj je i uzvisit ?e te; donijet ?e ti ?ast kad je prigrliš. 9 Stavit ?e ti ljupki vijenac na glavu, i obdarit ?e te krasnom krunom." 10 Poslušaj, sine moj, primi moje rije?i i umnožit ?e se godine tvojeg života. 11 Pou?ih te putu mudrosti, navratih te na prave staze; 12 ne?e ti se zapletati koraci kad staneš hoditi; potr?iš li, ne?eš posrnuti. 13 ?vrsto se drži pouke, ne puštaj je, ?uvaj je, jer ona ti je život. 14 Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca. 15 Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobi?i ga. 16 Jer oni ne spavaju ako ne u?ine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore. 17 Jer jedu kruh opa?ine i piju vino nasilja. 18 A pravedni?ka je staza kao svjetlost svanu?a, koja je sve jasnija do potpunog dana. 19 A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što ?e se spotaknuti. 20 Sine moj, pazi na moje rije?i, prigni uho svoje mojim besjedama. 21 Ne gubi ih nikad iz o?iju, pohrani ih usred srca svoga. 22 Jer su život onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu. 23 A svrh svega, ?uvaj svoje srce, jer iz njega izvire život. 24 Drži daleko od sebe lažna usta i udalji od sebe usne prijevarne. 26 Pazi na stazu kojom kro?iš i neka ti svi putovi budu pouzdani. 27skre?i ni desno ni lijevo, drži svoj korak daleko oda zla. Izbjegavanje preljubnice i prava ljubav mudraca

5

1Sine moj, ?uj moju mudrost, prigni uho mojoj razboritosti 2 da sa?uvaš oprez, da ti usne zadrže znanje. 3 Jer s usana žene preljubnice kaplje med i nepce joj je gla?e od ulja, 4 ali je ona naposljetku gorka kao pelin, oštra kao dvosjekli ma?. 5 Njene noge silaze k smrti, a koraci vode u Podzemlje. 6 Ona ne pazi na put života, ne mari što su joj staze kolebljive. 7 Zato me sada poslušaj, sine, i ne odstupaj od rije?i mojih usta. 8 Neka je put tvoj daleko od nje i ne približuj se vratima njezine ku?e, 9 da drugima ne bi dao svoju slavu i okrutnima svoje godine; 10 da se ne bi tu?inci nasitili tvoga dobra i da tvoja zaslužba ne ode u tu?u ku?u; 11 da ne ridaš na koncu kad ti nestane tijela i puti 12 i da ne kažeš: "Oh, kako sam mrzio pouku i kako mi je srce preziralo ukor! 13 I ne slušah glasa svojih u?itelja, niti priklonih uho onima što me pou?avahu. 14 I umalo ne zapadoh u svako zlo, usred zbora i zajednice!" 15 Pij vodu iz svoje nakapnice i onu što te?e iz tvoga studenca. 16 Moraju li se tvoji izvori razlijevati i tvoji potoci te?i ulicama? 17 Nego neka oni budu samo tvoji, a ne i tu?inaca koji su uza te. 18 Neka je blagoslovljen izvor tvoj i raduj se sa ženom svoje mladosti: 19 neka ti je kao mila košuta i ljupka gazela, neka te grudi njene opajaju u svako doba, njezina ljubav zatravljuje bez prestanka! 20 TÓa zašto bi se, sine moj, zanosio preljubnicom i grlio tu?inki njedra? 21 Jer pred Jahvinim su o?ima ?ovjekovi putovi i on motri sve njegove staze. 22 Opakoga ?e uhvatiti njegova zlo?a i sapet ?e ga užad njegovih grijeha. 23ijet ?e jer nema pouke, propast ?e zbog svoje goleme gluposti. Neoprezno jamstvo

6

1Sine moj, kad jam?iš bližnjemu svojem i daš svoju ruku drugome, 2 vezao si se vlastitim usnama, uhvatio se rije?ima svojih usta; 3 u?ini onda ovo, sine moj: oslobodi se! Jer si dopao u ruke bližnjemu svojemu; idi, baci se preda nj i salije?i bližnjega svoga. 4 Ne daj sna svojim o?ima ni drijema svojim vje?ama; 5 otmi se kao gazela iz mreže i kao ptica iz ruku pti?aru. Lijen?ina i mrav 6 Idi k mravu, lijen?ino, promatraj njegove pute i budi mudar: 7 on nema vo?e, nadzornika, ni nadstojnika, 8 ljeti se sebi brine za hranu i prikuplja jelo u doba žetve. 9 A ti, dokle ?eš, lijen?ino, spavati? Kad ?eš se di?i oda sna svoga? 10 Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za po?inak 11 i do?i ?e tvoje siromaštvo kao skita? i tvoja oskudica kao oružanik. Nevaljalac 12 Nevaljalac i opak ?ovjek hodi s lažljivim ustima; 13 namiguje o?ima, lupka nogama, pokazuje prstima; 14 prijevare su mu u srcu, snuje zlo u svako doba, zame?e sva?e. 15 Zato ?e mu iznenada do?i propast, i u?as ?e se slomiti i ne?e mu biti lijeka. Sedam gnusoba 16 Šest je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu bi?u: 17 ohole o?i, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu, 18 srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo, 19 lažan svjedok koji širi laži, i ?ovjek koji zame?e sva?e me?u bra?om. O?inske opomene 20 Sine moj, ?uvaj zapovijedi oca svoga i ne odbacuj nauka matere svoje. 21 Priveži ih sebi na srce zauvijek, ovij ih oko svoga grla; 22 da te vode kada hodiš, da te ?uvaju kada spavaš i da te razgovaraju kad se probudiš. 23 Jer je zapovijed svjetiljka, pouka je svjetlost, opomene stege put su života; 24 da te ?uvaju od zle žene, od laskava jezika tu?inke. 25 Ne poželi u svom srcu njezine ljepote i ne daj da te osvoji trepavicama svojim, 26 jer bludnici dostaje i komad kruha, dok preljubnica lovi dragocjeni život. 27 Može li tko nositi oganj u njedrima a da mu se odje?a ne upali? 28 Može li tko hoditi po živom ugljevlju a svojih nogu da ne ožeže? 29 Tako biva onomu tko ide k ženi svoga bližnjega: ne?e ostati bez kazne tko god se nje dotakne. 30 Ne sramote li lupeža sve ako je krao da gladan utoli glad: 31 uhva?en, on sedmerostruko vra?a i pla?a svim imanjem ku?e svoje. 32 Nerazuman je, dakle, tko se upušta s preljubnicom; dušu svoju gubi koji tako ?ini. 33 Bruke i sramote dopada i rug mu se nikad ne briše. 34 Jer bijesna je ljubomornost u muža: on ne zna za milost u osvetni dan; 35pristaje ni na kakav otkup i ne prima ma kolike mu darove dao.

7

1?uvaj, sine, rije?i moje i pohrani moje zapovijedi kod sebe. 2 ?uvaj moje zapovijedi, i bit ?eš živ, i nauk moj kao zjenicu oka svoga. 3 Priveži ih sebi na prste, upiši ih na plo?i srca svoga; 4 reci mudrosti: "Moja si sestra" i razboritost nazovi "sestri?nom", 5 da te ?uva od žene preljubnice, od tu?inke koja laskavo govori. 6 Kad bijah jednom na prozoru svoje ku?e i gledah van kroz rešetku, 7 vidjeh me?u lakovjernima, opazih me?u momcima nerazumna mladi?a: 8 prolazio je ulicom kraj njezina ugla i koracao putem k njezinoj ku?i 9 u sumraku izme?u dana i ve?eri kad se hvata no?na tmina; 10 i gle, susrete ga žena, bludno odjevena i s prijevarom u srcu. 11 Jogunasta bijaše i razuzdana, noge joj se nisu mogle u ku?i zadržati; 12 bila je ?as na ulici, ?as na trgovima i vrebala kod svakog ugla; 13 i uhvati ga i poljub i i re?e mu bezobrazna lica: 14 "Bila sam dužna žrtvu pri?esnicu, i danas izvrših svoj zavjet; 15 zato sam ti izašla u susret, da te tražim, i na?oh te. 16 Svoju sam postelju nastrla sagovima, vezenim pokriva?ima misirskim; 17 svoj sam krevet namirisala smirnom, alojem i cimetom. 18 Hajde da se opijamo nasladom do jutra i da se radujemo užicima ljubavi. 19 Jer muža mi nema kod ku?e: otišao je na dalek put; 20 uzeo je sa sobom nov?ani tobolac; a vratit ?e se ku?i tek o uštapu." 21 Tako ga zavede svojim vi?nim nagovorom, odvu?e ga svojim glatkim usnama. 22 I ludo on po?e za njom, kao što vol ide na klaonicu i kao što jelen zapleten u mrežu ?eka 23 dok mu strijela ne probije jetra, i kao ptica što ulije?e u zamku, i ne znaju?i da ?e ga to života stajati. 24 Zato me, sine moj, poslušaj i ?uj rije?i mojih usta. 26 Jer je mnoge smrtno ranila i oborila, i mnogo je onih što ih je pobila. 27odzemlje vode putovi kroz njenu ku?u, dolje u odaje smrti. Drugo poosobljenje mudrosti

8

1Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas? 2 Navrh brda, uza cestu, na raskrš?ima stoji, 3 kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno vi?e: 4 "Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. 5 Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. 6 Slušajte, jer ?u zboriti o važnim stvarima, i moje ?e usne otkriti što je pravo. 7 Jer moje nepce zbori istinu i zlo?a je mojim usnama mrska. 8 Sve su rije?i mojih usta pravi?ne, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno. 9 Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju. 10 Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata. 11 Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom. Samohvala mudrosti 12 Ja, mudrost, boravim s razboritoš?u i posjedujem znanje umna djelovanja. 13 Strah Gospodnji mržnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zlo?e i usta puna laži - to ja mrzim. 14 Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor i moja je jakost. 15 Po meni kraljevi kraljuju i velikaši dijele pravdu. 16 Po meni knezuju knezovi i odli?nici i svi suci zemaljski. 17 Ja ljubim one koji ljube mene i nalaze me koji me traže. 18 U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravednost. 19 Moj je plod bolji od ?ista i žežena zlata i moj je prihod bolji od ?istoga srebra. 20 Ja kro?im putem pravde, sred pravi?nih staza, 21 da dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice. Stvarala?ka mudrost 22 Jahve me stvori kao po?elo svoga djela, kao najraniji od svojih ?ina, u pradoba; 23 oblikovana sam još od vje?nosti, odiskona, prije nastanka zemlje. 24 Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda. 25 Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka. 26 Kad još ne bijaše na?inio zemlje, ni poljana, ni po?etka zemaljskom prahu; 27 kad je stvarao nebesa, bila sam nazo?na, kad je povla?io krug na licu bezdana. 28 Kad je u visini utvr?ivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina; 29 kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji, 30 bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igraju?i pred njim sve vrijeme: 31 igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca ?ovjekova. 32 Tako, djeco, poslušajte me, blago onima koji ?uvaju moje putove. 33 Poslušajte pouku - da ste?ete mudrost i nemojte je odbaciti. 34 Blago ?ovjeku koji me sluša i bdi na mojim vratima svaki dan i koji ?uva dovratnike moje. 35 Jer tko nalazi mene, nalazi život i stje?e milost od Jahve. 36ko se ogriješi o mene, udi svojoj duši: svi koji mene mrze ljube smrt." Gostoljubiva mudrost

9

1Mudrost je sazidala sebi ku?u, i otesala sedam stupova. 2 Poklala je svoje klanice, pomiješala svoje vino i postavila svoj stol. 3 Poslala je svoje djevojke da objave svrh gradskih visina: 4 "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" A nerazumnima govori: 5 "Hodite, jedite od mojega kruha i pijte vina koje sam pomiješala. 6 Ostavite ludost, da biste živjeli, i hodite putem razboritosti." Protiv podrugljivaca 7 Tko pou?ava podrugljivca, prima pogrdu, i tko prekorava opakoga, prima ljagu. 8 Ne kori podsmjeva?a, da te ne zamrzi; kori mudra, da te zavoli. 9 Pou?i mudroga, i bit ?e još mudriji; uputi pravednoga, i uve?at ?e se njegovo znanje. 10 Gospodnji strah po?etak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog. 11 "Po meni ti se umnožavaju dani i množe ti se godine života. 12 Ako si mudar, sebi si mudar; budeš li podsmjeva?, sam ?eš snositi." Gospo?a ludost oponaša mudrost 13 Gospo?a ludost puna je strasti, prosta je i ne zna ništa. 14 I sjedi na vratima svoje ku?e na stolici, u gradskim visinama, 15 te poziva one koji prolaze putem, koji ravno idu svojim stazama: 16 "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" I nerazumnomu govori: 17 "Kradena je voda slatka i ugodno je potajno jesti kruh." 18n ne zna da su Sjene ondje, da uzvanici njezini po?ivaju u Podzemlju. II. VELIKA SALOMONOVA ZBIRKA IZREKA Salomonove mudre izreke

10

10Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj. 2 Ne koristi krivo ste?eno blago, dok pravednost izbavlja od smrti. 3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih. 4 Lijena ruka osiromašuje ?ovjeka, a marljiva ga oboga?uje. 5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hr?e o žetvi, navla?i sramotu. 6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje. 7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje. 8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada. 9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat ?e se. 10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada. 11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje. 12 Mržnja izaziva sva?u, a ljubav pokriva sve pogreške. 13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za le?a nerazumna ?ovjeka. 14 Mudri kriju znanje, a lu?akova su usta blizu propasti. 15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo. 16 Pravednik prira?uje za život, a opaki prira?uje za grijeh. 17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zablu?uje tko se na ukor ne osvr?e. 18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je! 19 Obilje rije?i ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je. 20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi. 21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a lu?aci umiru s ludosti svoje. 22 Gospodnji blagoslov oboga?uje i ne prati ga nikakva muka. 23 Bezumniku je radost u?initi sramotno djelo, a razumnu ?ovjeku biti mudar. 24 ?ega se opaki boji, ono ?e ga sti?i, a pravedni?ka se želja ispunjava. 25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vje?ni. 26 Kakav je ocat zubima i dim o?ima, takav je ljenivac onima koji ga šalju. 27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekra?uju godine. 28 Pravedni?ko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno. 29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji ?ine zlo . 30 Pravednik se ne?e nikad pokolebati, a opakih ?e nestati s lica zemlje. 31 Pravednikova usta ra?aju mudroš?u, a opak jezik ?upa se s korijenom. 32vednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zlo?u.

11

11Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. 2 S ohološ?u dolazi sramota, a u smjernih je mudrost. 3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropaš?uje njihova opa?ina. 4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti. 5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zlo?e. 6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost. 7 Kad zao ?ovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se. 8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo. 9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem. 10 Sa sre?e pravedni?ke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga. 11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se. 12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok ?ovjek uman šuti. 13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a ?ovjek pouzdana duha ?uva se. 14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima. 15 Veoma zlo prolazi tko jam?i za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo. 16 Ljupka žena stje?e slavu, a krepki muževi bogatstvo. 17 Dobrostiv ?ovjek sam sebi dobro ?ini, a okrutnik mu?i vlastito tijelo. 18 Opak ?ovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu. 19 Tko je ?vrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom tr?i, na smrt mu je. 20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni. 21 Zaista, zao ?ovjek ne?e pro?i bez kazne, a rod ?e se pravedni?ki izbaviti. 22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma. 23 Pravedni?ka je želja samo na sre?u, a nada je opakih prolazna. 24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji. 25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam ?e se napojiti. 26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje. 27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono ?e ga sna?i. 28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno liš?e. 29 Tko vlastitu ku?u zapusti, vjetar žanje, a lu?ak je sluga mudromu. 30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše. 31 se pravedniku pla?a na zemlji, još ?e se više opakomu i grešniku.

12

12Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je. 2 Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu. 3 Zlo?om se ?ovjek ne utvr?uje, a korijen se pravedniku ne pomi?e. 4 Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima. 5 Pravedni?ke su misli pravi?ne, spletke opakih prijevarne. 6 Rije?i opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova. 7 Opaki se ruše i nema ih više, a ku?a pravednika ostaje. 8 ?ovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem. 9 Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha. 10 Pravednik pazi i na život svog živin?eta, dok je opakomu srce okrutno. 11 Tko obra?uje svoju zemlju, sit je kruha, a tko tr?i za ništavilom, nerazuman je. 12 ?ežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda. 13 Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe. 14 Od ploda svojih usta nasitit ?e se svatko obilno, a ono što je rukama u?inio vratit ?e mu se. 15 Lu?aku se ?ini pravim njegov put, a mudar ?ovjek sluša savjete. 16 Lu?ak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu. 17 Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru. 18 Nesmotren govori kao da ma?em probada, a jezik je mudrih iscjeljenje. 19 Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za ?as. 20 Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete. 21 Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju. 22 Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu. 23 Promišljen ?ovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumni?ko razglašuje svoju ludost. 24 Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost. 25 Briga u srcu pritiskuje ?ovjeka, a blaga rije? veseli ga. 26 Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put. 27 Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je ?ovjeku blago dragocjeno. 28stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.

13

13Mudar sin sluša naputak o?ev, a podsmjeva? ne sluša ukora. 2 Od ploda usta svojih uživa ?ovjek sre?u, a srce je nevjernika puno nasilja. 3 Tko ?uva usta svoja, ?uva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je. 4 Uzaludna je žudnja lijen?ine, a ispunit ?e se želja marljivih. 5 Pravednik mrzi na lažljivu rije?, a opaki goji mržnju i sramotu. 6 Pravda ?uva pobožna, a opake grijeh obara. 7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo. 8 Otkup života bogatstvo je ?ovjeku; a siromah ne sluša opomene. 9 Svjetlost pravedni?ka blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se. 10 Oholost ra?a samo sva?u, a mudrost je u onih koji primaju savjet. 11 Naglo ste?eno bogatstvo iš?ezava, a tko sabire pomalo, biva bogat. 12 Predugo o?ekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života. 13 Tko rije? prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, pla?u dobiva. 14 Pouka mudra?eva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti. 15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je. 16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludoš?u. 17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje. 18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, do?i ?e do ?asti. 19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla. 20 Druži se s mudrima, i postat ?eš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak. 21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima. 22 Valjan ?ovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo ?uva pravedniku. 23 Izobilje je hrane na kr?evini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde. 24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje. 25vednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.

14

14Ženska mudrost sagradi ku?u, a ludost je rukama razgra?uje. 2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga. 3 U lu?akovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne. 4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove. 5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž. 6 Podsmjeva? traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja. 7 Idi od ?ovjeka bezumna jer ne?eš upoznati usne što zbore znanje. 8 Mudrost je pametna ?ovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumni?ka ludost prijevara je. 9 Lu?acima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima. 10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi. 11 Dom opakih propast ?e, a šator ?e pravednika procvasti. 12 Neki se put u?ini ?ovjeku prav, a na koncu vodi k smrti. 13 I u smijehu srce osje?a bol, a poslije veselja dolazi tuga. 14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar ?ovjek svojim radom. 15 Glupan vjeruje svakoj rije?i, a pametan pazi na korak svoj. 16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je. 17 Nagao ?ovjek ?ini ludosti, a razborit ih podnosi. 18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjen?ava znanje. 19 Zli padaju ni?ice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim. 20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja. 21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima. 22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro? 23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo. 24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost. 25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica. 26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je s inovima uto?ište. 27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti. 28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada. 29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost. 30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima. 31 Tko tla?i siromaha huli na stvoritelja, a ?asti ga tko je milostiv ubogomu. 32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi uto?ište. 33 U razumnu srcu mudrost po?iva, a što je u bezumnome, to se i pokaže. 34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima. 35lju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.

15

15Blag odgovor ublažava jarost, a rije? osorna uve?ava srdžbu. 2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost. 3 O?i su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre. 4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu. 5 Lu?ak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno ?ini. 6 U pravednikovoj je ku?i mnogo blaga, a opaki zara?uje propast svoju. 7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano. 8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika. 9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom. 10 Oštra kazna ?eka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet ?e tko mrzi ukor. 11 I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih. 12 Podsmjeva? ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima. 13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu. 14 Razumno srce traži znanje, a bezumni?ka se usta bave ludoš?u. 15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka. 16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir. 17 Bolji je obrok povr?a gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja. 18 Gnjevljiv ?ovjek zame?e sva?u, a ustrpljiv utišava raspru. 19 Put je ljeniv?ev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika. 20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju. 21 L udost je veselje nerazumnomu, a razuman ?ovjek pravo hodi. 22 Ne uspijevaju nakane kad nema vije?anja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika. 23 ?ovjek se veseli odgovoru usta svojih, i rije? u pravo vrijeme - kako je ljupka! 24 Razumnu ?ovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje. 25 Jahve ruši ku?u oholima, a postavlja me?u udovici. 26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive rije?i mile su mu. 27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet ?e. 28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom. 29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih. 30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti. 31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva me?u mudracima. 32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stje?e razboritost. 33ah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.

16

16?ovjek snuje u srcu, a od Jahve je što ?e jezik odgovoriti. 2 ?ovjeku se svi njegovi putovi ?ine ?isti, a Jahve ispituje duhove. 3 Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje ?e se namisli ostvariti. 4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli. 5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne. 6 Ljubavlju se i vjernoš?u pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo. 7 Kad su Jahvi mili putovi ?ovje?ji, i neprijatelje njegove miri s njim. 8 Bolje je malo s pravednoš?u nego veliki dohoci s nepravdom. 9 Srce ?ovje?je smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove. 10 Proro?anstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta ne?e ogriješiti. 11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi. 12 Mrsko je kraljevima po?initi opa?inu, jer se pravdom utvr?uje prijestolje. 13 Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo. 14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar ?ovjek ublaži. 15 U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom. 16 Probita?nije je ste?i mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro. 17 Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, ?uva život svoj. 18 Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost. 19 Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima. 20 Tko pazi na rije?, nalazi sre?u, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. 21 Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uve?avaju znanje. 22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost. 23 Mudra?ev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava. 24 Sa?e meda rije?i su ljupke, slatke duši i lijek kostima. 25 Neki se put ?ini ?ovjeku prav, a na kraju vodi k smrti. 26 Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova. 27 Bezo?nik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni. 28 Himben ?ovjek zame?e sva?u i klevetnik razdor me?u prijatelje. 29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na r?av put. 30 Tko o?ima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stiš?e, ve? je smislio pakost. 31 Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti. 32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. 33rilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.

17

17Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa sva?om ku?a puna žrtvene pe?enke. 2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s bra?om ?e dijeliti baštinu. 3 Taljika je za srebro i pe? za zlato, a srca iskušava Jahve sam. 4 Zlo?inac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku. 5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesre?i, ne ostaje bez kazne. 6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi. 7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odli?niku usne lažljive. 8 Dar je ?arobni kamen u o?ima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva. 9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje. 10 Razumna se ukor ja?e doima nego bezumna stotina udaraca. 11 Opak ?ovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj. 12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti. 13 Tko dobro zlom uzvra?a ne?e ukloniti nesre?u od doma svojeg. 14 Zametnuti sva?u isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego sva?a izbije, udalji se! 15 Tko opravdava krivoga i tko osu?uje pravoga, obojica su mrski Jahvi. 16 ?emu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora! 17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje. 18 Nerazuman ?ovjek daje ruku i jam?i pred svojim bližnjim. 19 Grijeh ljubi tko ljubi sva?u, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast. 20 Opak srcem ne nalazi sre?e, i komu je jezik zao, zapada u nesre?u. 21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale. 22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti. 23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici. 24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su o?i na kraj zemlje. 25 Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj. 26 Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tu?i odli?nike. 27 Tko usteže svoje rije?i, razumije mudrost, i razuman je ?ovjek mirna duha. 28u?ak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.

18

18Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i sva?a se usprkos svakom razboru. 2 Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška. 3 Kad dolazi opa?ina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom. 4 Duboke su vode rije?i iz usta ne?ijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva. 5 Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu. 6 Bezumnikove se usne upuštaju u sva?u i njegova usta izazivlju udarce. 7 Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu. 8 Klevetnikove su rije?i kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe. 9 Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa. 10 Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utje?e i nalazi uto?išta. 11 Bogatstvo je bogatašu n jegova tvr?ava i kao visok zid u mašti njegovoj. 12 Pred slomom se oholi srce ?ovje?je, a pred slavom ide poniznost. 13 Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu. 14 Kad je ?ovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko ?e podi?i? 15 Razumno srce stje?e znanje i uho mudrih traži znanje. 16 Dar ?ovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše. 17 Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad do?e njegov protivnik, opovrgne ga. 18 Ždrijeb poravna sva?e, pa i me?u mo?nicima odlu?uje. 19 Uvrije?en brat ja?i je od tvrda grada i sva?e su kao prijevornice na tvr?avi. 20 Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasi?uje se rodom usana svojih. 21 Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova. 22 Tko je našao ženu, našao je sre?u i stekao milost od Jahve. 23 Ponizno mole?i govori siromah, a grubo odgovara bogataš. 24 prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata.

19

19Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego ?ovjek opakih usana i k tomu bezuman. 2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spoti?e se. 3 Ludost ?ovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu! 4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja. 5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, ne?e ute?i. 6 Mnogi laskaju licu odli?nikovu i svatko je prijatelj ?ovjeku darežljivu. 7 Na siromaha mrze sva bra?a njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim rije?ima, ali ih ne nalazi! 8 Tko stje?e razboritost, ljubi sebe, a tko ?uva razum, nalazi sre?u. 9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada. 10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima. 11 Um ?ovjeka usteže od srdžbe, a ?ast mu je oprostiti krivicu. 12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju. 13 Nesre?a je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje sva?e su ženine. 14 Ku?a se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jah ve je žena razumna. 15 Lijenost navla?i ?ovjeku dubok san i nemarna duša gladuje. 16 Tko se drži zapovijedi, ?uva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire. 17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on ?e mu platiti dobro?instvo. 18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ. 19 Tko je jarostan, pla?a globu, i kad ga štediš, samo uve?avaš njegov gnjev. 20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. 21 Mnogo je namisli u srcu ?ovje?jem, ali što Jahve naumi, to i bude. 22 Dražest je ?ovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca. 23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi. 24 Lijen?ina uma?e ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi. 25 Udari podsmjehiva?a, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit ?e znanje. 26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku. 27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od rije?i spoznaje! 28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu. 29pravljene su kazne podsmjeva?ima i udarci za le?a bezumnika.

20

10Vino je podsmjeva?, žestoko pi?e buka?, i tko se njima odaje ne?e ste?i mudrosti. 2 Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog. 3 ?ast je ?ovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman po?inje sva?u. 4 Lijen?ina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema. 5 Savjet je u srcu ?ovje?jem voda duboka i razuman ?e je ?ovjek iscrpsti. 6 Mnogi se naziva dobrim ?ovjekom, ali tko ?e na?i vjerna ?ovjeka? 7 Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega! 8 Kralj koji sjedi na stolici suda?koj istražuje svako zlo svojim o?ima. 9 Tko može re?i: "O?istih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?" 10 Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako. 11 I dijete se poznaje po onome što ?ini, je li ?isto i pravedno djelo njegovo. 12 I uho koje ?uje i oko koje vidi, oboje je Jahve na?inio. 13 Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvo ri o?i svoje i nasitit ?eš se kruha. 14 "Loše, loše", govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom. 15 Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit. 16 Uzmi haljinu onomu tko je jam?io za drugoga; oplijeni njega umjesto tu?inca. 17 Sladak je ?ovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom. 18 Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj! 19 Tko okolo kleve?e, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene. 20 Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine. 21 Od po?etka brzo ste?eno imanje na koncu nije blagoslovljeno. 22 Nemoj govoriti: "Osvetit ?u se za zlo"; ?ekaj Jahvu, i on ?e te spasiti. 23 Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja. 24 Od Jahve su koraci ?ovje?ji, i kako da ?ovjek razumije svoj put? 25 Zamka je ?ovjeku nesmotreno re?i: "Ovo je sveto", a poslije promišljati što je zavjetovao. 26 Mudar kralj umije izlu?iti opake i stavlja ih pod to?kove. 27 Svjetiljka je Gospodnja duh ?ovje?ji: ona istražuje sve do dna utrobe. 28 Dobrota i vjernost ?uvaju kralja, jer dobrotom utvr?uje prijestol svoj. 29 Ljepota je mladi?ima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa. 30ave masnice o?iste zlo i udarci pro?iste odaje utrobe.

21

11Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda teku?ica; vodi ga kuda god ho?e. 2 Svaki je put ?ovjeku pravedan u vlastitim o?ima, a Jahve ispituje srca. 3 Da se vrši pravda i ?ini pravo, draže je Jahvi nego žrtva. 4 Ponosite o?i i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh. 5 Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo. 6 Blago ste?eno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt. 7 Opake ?e odnijeti nasilje njihovo jer ne žele ?initi pravice. 8 Zapleten je put zlo?inca, a pravo je djelo ?ista ?ovjeka. 9 Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedni?koj ku?i sa ženom svadljivom. 10 Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega. 11 Kad se podsmjeva? kazni, neiskusa n postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje. 12 Na ku?u opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesre?u. 13 Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam ?e vikati, ali ga ne?e nitko uslišati. 14 Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost. 15 Sud pravi?an radost je pravedniku a užas zlo?incima. 16 ?ovjek koji skre?e s puta razbora po?ivat ?e u zboru mrtva?kom. 17 Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se. 18 Opak ?ovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog. 19 Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom. 20 Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih ?ovjek rasipa. 21 Tko teži za pravdom i dobrohotnoš?u, nalazi život i ?ast. 22 Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali. 23 Tko ?uva usta i jezik svoj, ?uva sebe od nevolje. 24 Drzovitom i oholici ime je "podsmjeva?"; on sve radi s prekomjernom drskoš?u. 25 Lijen?inu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla. 26 Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari. 27 Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi. 28 Lažljiv svjedok propada, a ?ovjek koji sluša, opet ?e govoriti. 29 Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak u?vrš?uje put svoj. 30 Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve. 31j se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.

22

12Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. 2 Bogataš se i siromah sre?u: obojicu ih Jahve stvori. 3 Pametan ?ovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu. 4 Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, ?ast i život. 5 Trnje i zamke su na putu varalici: tko ?uva život svoj, daleko je od oboga. 6 Upu?uj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, ne?e odstupiti od njega. 7 Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku. 8 Tko sije nepravdu, žanje nesre?u, i šiba njegova gnjeva udarit ?e njega samog. 9 Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu. 10 Otjeraj podsmjeva?a i prestat ?e sva?e i nestat ?e nesloga i pogrda. 11 Jahve ljubi ?isto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj. 12 Pogled Jahvin ?uva znanje, Jahve pomu?uje rije?i bezbožnika. 13 Lijen?ina veli: "Lav je vani, nasred trga poginuo bih." 14 Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo. 15 Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega. 16 Tko tla?i siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti. III. ZBIRKA IZREKA MUDRACA 17 Rije?i mudraca: Prigni uho svoje i ?uj rije?i moje i upravi svoje srce mojem znanju, 18 jer milina je ako ih ?uvaš u nutrini svojoj, i kad ti budu sve spremne na usnama tvojim. 19 Da bi uzdanje tvoje bilo u Jahvi, upu?ujem danas i tebe. 20 Napisah ti trideset što savjeta što pouka 21 da te pou?im rije?ima istine, da uzmogneš pouzdanim rije?ima odgovoriti onomu tko te zapita. 22 Nemoj plja?kati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu. 23 Jer ?e Jahve parbiti parbu njihovu i otet ?e život onima koji ga njima otimlju. 24 Ne druži se sa srditim i ne idi s ?ovjekom jedljivim 25 da se ne bi privikao na staze njegove i namjestio zamku duši svojoj. 26 Ne budi me?u onima koji daju ruku, koji jam?e za dugove: 27 ako nemaš ?ime nadoknaditi, zašto da ti oduzmu i postelju ispod tebe? 28 Ne pomi?i prastare me?e koju su postavili oci tvoji. 29i li vidio ?ovjeka vi?na poslu svom: takav ima pristup kraljevima i ne služi prostacima.

23

13Kad sjedneš blagovati s mo?nikom. dobro pazi što je pred tobom; 2 stavljaš nož sebi pod grlo ako si proždrljivac; 3 ne poželi slastica njegovih jer su jelo prijevarno. 4 Ne trudi se stjecati bogatstvo; okani se takve misli; 5 usmjeriš li o?i prema njemu, njega ve? nema jer na?ini sebi krila kao orao i odleti u nebo. 6 Ne jedi jela zavidnikova, ne ?ezni za slasticama njegovim, 7 jer on je onakav kako u sebi misli: "Jedi i pij", veli ti, ali mu srce nije s tobom. 9 Pred bezumnikom nemoj govoriti jer prezire tvoje umne rije?i. 10 Ne pomi?i prastare me?e i ne prodiri u polje siro?adi, 11 jer je mo?an njihov osvetnik: branit ?e njihovo pravo protiv tebe. 12 Obrati pouci srce svoje i uho svoje rije?ima mudrim. 13 Ne uskra?uj djetetu opomene, jer, udariš li ga šibom, ne?e umrijeti: 14 biješ ga šibom, ali mu dušu iz Podzemlja izbavljaš. 15 Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; 16 i kli?e sva nutrina moja kad ti usne govore što je pr avo. 17 Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem, 18 jer imat ?eš budu?nost i tvoja nada ne?e propasti. 19 Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje. 20 Ne druži se s vinopijama ni sa ždera?ima mesa, 21 jer pijanica i izjelica osiromaše i pospanac se obla?i u krpe. 22 Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari. 23 Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor. 24 Radovat ?e se otac pravednikov, i roditelj ?e se mudroga veseliti. 25 Neka se veseli otac tvoj i majka tvoja, i neka se raduje roditeljka tvoja. 26 Daj mi, sine moj, srce svoje, i neka o?i tvoje raduju putovi moji. 27 Jer bludnica je jama duboka i tu?inka tijesan zdenac. 28 Ona i vreba u zasjedi kao lupež i uve?ava broj bezbožnika me?u ljudima. 29 Komu: ah? komu: jao? komu: sva?e? komu: uzdasi? komu: rane nizašto? komu: zamu?ene o?i? 30 Onima što kasno sjede kod vina, koji su došli kušati vino za?injeno. 31 Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u ?aši svjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko, 32 a na kraju ujeda kao zmija i žaca kao guja ljutica. 33 O?i ?e ti gledati tlapnje i srce govoriti ludosti. 34 I bit ?e ti kao da ležiš na pu?ini morskoj ili kao da ležiš navrh jarbola. 35biše me, ali me ne zabolje; istukoše me, ali ne osjetih; kad se otrijeznim, još ?u tražiti."

24

14Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima. 2 Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu. 3 Mudroš?u se zida ku?a i razborom utvr?uje, 4 i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim. 5 Bolji je mudar od jakoga i ?ovjek razuman od silne ljudine. 6 Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika. 7 Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih! 8 Tko smišlja zlo zove se u?itelj podmukli. 9 Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima. 10 Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga. 11 Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji p osr?u?i idu na stratište. 12 Ako kažeš: "Nismo za to znali", ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti ?uva dušu? I ne pla?a li on svakomu po njegovim djelima? 13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i sa?e je slatko nepcu tvome. 14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je na?eš, našao si budu?nost i nada tvoja ne?e propasti. 15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne ?ini nasilja boravištu njegovu; 16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesre?i. 17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kli?i srcem kada on posr?e, 18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega. 19 Nemoj se srditi zbog zlo?inaca, nemoj zavidjeti opakima, 20 jer zao ?ovjek nema budu?nosti, svjetiljka opakih gasi se. 21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga. 22 Jer iznenada provaljuje nesre?a njihova i tko zna kad ?e do?i propast njihova. IV. NASTAVAK IZREKA MUDRACA 23 I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu. 24 Tko opakomu veli: "Pravedan si", proklinju ga narodi i kunu puci; 25 a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sre?e. 26 U usta ljubi tko odgovara pošteno. 27 Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i ku?u svoju zidaj. 28 Ne svjedo?i lažno na bližnjega svoga: zar ?eš varati usnama svojim? 29 Ne reci: "Kako je on meni u?inio, tako ?u i ja njemu; platit ?u tom ?ovjeku po djelu njegovu!" 30 Prolazio sam mimo polje nekog lijen?ine i mimo vinograd nekog lu?aka, 31 i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio ?kalj, i kamena ograda porušena. 32 Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku: 33 "Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za po?inak, 34o?i ?e tvoje siromaštvo kao skita? i oskudica kao oružanik!" V. DRUGA SALOMONOVA ZBIRKA IZREKA

25

15I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog. 2 Slava je Božja sakrivati stvar, a slava kraljevska istraživati je. 3 Neistražljivo je nebo u visinu, zemlja u dubinu i srce kraljevsko. 4 Ukloni trosku od srebra, i uspjet ?e posao zlataru. 5 Ukloni opakoga ispred kralja, i utvrdit ?e se pravicom prijestol njegov. 6 Ne veli?aj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaško, 7 jer je bolje da ti se kaže: "Popni se gore" nego da te ponize pred odli?nikom. 8 Što su ti o?i vidjele ne iznosi prebrzo na raspru; jer što ?eš u?initi na koncu kad te opovrgne bližnji tvoj? 9 Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tu?e tajne, 10 da te ne izgrdi tko ?uje i da ti se kleveta ne vrati. 11 Rije?i kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama. 12 Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata. 13 Vjeran je glasnik onomu tko ga šalje kao ledena studen u doba žetve: on krijepi dušu svoga gospodara. 14 Tko se di?i lažljivim darom, on je kao oblak i vjetar bez kiše. 15 Strpljivoš?u se ublažava sudac, mek jezik i kosti lomi. 16 Kad nai?eš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao. 17 Rijetko zalazi u ku?u bližnjega svoga, da te se ne zasiti i ne zamrzi na te. 18 ?ovjek koji svjedo?i lažno na bližnjega svoga on je kao bojni malj i ma? i oštra strijela. 19 Uzdanje u bezbožnika na dan nevolje - krnjav je zub i noga klecava. 20 Kao onaj koji skida haljinu u zimski dan ili ocat lije na ranu, takav je onaj tko pjeva pjesmu turobnu srcu. 21 Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom. 22 Jer mu zgr?eš ugljevlje na glavu i Jahve ?e ti platiti. 23 Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice. 24 Bolje je stanovati pod rubom krova nego u zajedni?koj ku?i sa ženom svadljivom. 25 Kao studena voda žednu grlu, takva je dobra vijest iz zemlje daleke. 26 Kao zatrpan izvor i vrelo zamu?eno, takav je pravednik koji kleca pred opakim. 27 Jesti mnogo m eda nije dobro niti tražiti pretjerane ?asti. 28d razvaljen i bez zidova - takav je ?ovjek koji nema vlasti nad sobom.

26

16Kao snijeg ljeti ili kiša o žetvi, tako pristaju po?asti bezumnomu. 2 Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja. 3 Bi? konju, uzda magarcu, a šiba le?ima bezumnika. 4 Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak. 5 Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi u?inio sam sebi mudar. 6 Odsijeca noge sebi i gor?inu pije tko po bezumnom poruke šalje. 7 Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumni?kim. 8 Kamen za pra?ku vezuje tko bezumnom iskazuje ?ast. 9 Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika. 10 Strijelac koji ranjava sve prolaznike: takav je onaj tko unajmljuje bezumnika. 11 Bezumnik se vra?a svojoj ludosti kao što se pas vra?a na svoju bljuvotinu. 12 Vidiš li ?ovjeka koji se sam sebi mudrim ?ini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega! 13 Lijen?ina veli: "Zvijer je na putu, i lav je na ulicama." 14 Kao što se vrata okre?u na stožerima svojim, tako i lijen?ina na postelji svojoj. 15 Lijen?ina uma?e ruku u zdjelu, ali je ne može prinijeti ustima. 16 Lijen?ina se ?ini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju. 17 Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne ti?e. 18 Kao bjesomu?nik koji baca zublje, strelice i sije smrt, 19 takav je ?ovjek koji vara bližnjega svoga i veli: "Samo se našalih." 20 Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje sva?a. 21 Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje sva?u. 22 Klevetnikove su rije?i kao slastice: spuštaju se u dno utrobe. 23 Srebrna gle?a preko zemljana su?a: laskave usne i opako srce. 24 Mrzitelj hini usnama svojim, a u sebi nosi prijevaru; 25 ne vjeruj mu kad ljupkim glasom govori, jer u srcu mu je sedam grdila; 26 ako himbom skriva mržnju, njegova ?e se opa?ina otkriti na zboru. 27 Tko jamu k opa, sam u nju pada, i tko kamen valja, na njega se prevaljuje. 28ljiv jezik mrzi svoje žrtve, laskava usta propast spremaju.

27

17Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti. 2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tu?inac, a ne tvoje usne. 3 Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes. 4 Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko ?e odoljeti ljubomoru? 5 Bolji je javni ukor nego lažna ljubav. 6 ?estiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi. 7 Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko. 8 Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je ?ovjek daleko od svojeg zavi?aja. 9 Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatko?a prijateljstva tješi dušu. 10 Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja o?eva i ne dolazi u ku?u bratovu kad si u nesre?i; bolji je susjed blizu nego brat daleko. 11 Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi. 12 Pametan ?ovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu. 13 Uzmi haljinu onomu tko je jam?io za drugoga i oplijeni ga mjesto tu?inca. 14 Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu. 15 Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto. 16 Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje. 17 Željezo se željezom oštri i ?ovjek oštri jedan drugoga. 18 Tko ?uva smokvu, jede od njena ploda, i tko ?uva svoga gospodara, poštiva se. 19 Kao što se u vodi razli?ito odražava lice od lica, tako i u srcu ?ovjek od ?ovjeka. 20 Carstvo Smrti i Propast ne mogu se zasititi, tako ni o?i ?ovje?je. 21 Taljika je za srebro i pe? za zlato, a ?ovjek se poznaje po ustima koja ga hvale. 22 Da bezumnika stu?eš tu?kom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova. 23 Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima, 24 jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena? 25 Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi p laninsko, 26 tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja; 27 imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu ku?i svojoj i za prehranu sluškinjama svojim.

28

18Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav. 2 Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s ?ovjekom razumnim i umnim uprava je postojana. 3 ?ovjek opak koji tla?i ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema. 4 Koji zapuštaju Zakon, veli?aju opake, a koji se drže Zakona, protive im se. 5 Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve. 6 Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kro?i krivim putem. 7 Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga. 8 Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima. 9 Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska. 10 Tko zavodi poštene na put zao, past ?e u jamu svoju, a pošteni ?e baštiniti sre?u. 11 Bogat se ?ovjek ?ini sebi mudrim, ali ?e ga razuman siromah raskrinkati. 12 Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju. 13 Tko skriva svoje grijehe, nema sre?e, a tko ih ispovijeda i odri?e ih se, milost nalazi. 14 Blago ?ovjeku uvijek bojaznu, jer ?ovjek okorjela srca zapada u nesre?u. 15 Lav koji ri?e i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu. 16 Nerazuman knez ?ini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi. 17 Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga. 18 Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba izme?u dva puta, propada na jednom od njih. 19 Tko obra?uje svoju zemlju, nasitit ?e se kruha, a tko tr?i za tlapnjama, nasitit ?e se siromaštva. 20 ?estit ?ovjek stje?e blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne. 21 Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha ?ovjek ?ini zlo. 22 Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da ?e ga sti?i oskudica. 23 Tko kori ?ovjeka, nalazi poslije ve?u m ilost nego onaj koji laska jezikom. 24 Tko plja?ka oca svoga i majku svoju i veli: "Nije grijeh", drug je razbojniku. 25 Lakomac zame?e sva?u, a tko se uzda u Jahvu, uspjet ?e. 26 Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro. 27 Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvra?a o?i svoje, bit ?e proklet. 28 se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.

29

19?ovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren ?e se slomiti, i ne?e mu biti spasa. 2 Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki. 3 ?ovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak. 4 Kralj pravicom održava državu, a ruši je ?ovjek koji name?e da?e. 5 ?ovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim. 6 U grijehu je zamka zlu ?ovjeku, a pravednik likuje i veseli se. 7 Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shva?a spoznaju. 8 Podsmjeva?i uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu. 10 Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu. 11 Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu. 12 Ako vladalac posluša rije? lažljivu, sve mu sluge postaju opake. 13 Siromah se i gulikoža susre?u: Jahve obojici prosvjetljuje o?i. 14 Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto ?vrst dovijeka. 15 Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladi? sramoti majku svoju. 16 Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu. 17 Ukori sina svoga, i zadovoljit ?e te i dati radost duši tvojoj. 18 Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona! 19 Samim se rije?ima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shva?a. 20 Jesi li vidio ?ovjeka brza na rije?ima? I bezumnik ima više nade nego on. 21 Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit ?e mu poslije neposlušan. 22 Gnjevljiv ?ovjek zame?e sva?u, a naprasit ?ovjek po?ini mnoge grijehe. 23 Oholost ponizuje ?ovjeka, a ponizan duhom postiže ?asti. 24 Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: ?uje proklinjanje i ništa ne otkriva. 25 Strah ?ovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje. 26 Mnogi traže milost vladao?evu, ali Jahve dijeli pravdu svakome. 27ravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima. VI. RIJE?I AGUROVE

30

10Rije?i Agura, sina Jakeova, iz Mase; proro?anstvo njegovo za Itiela, za Itiela i Ukala. 2 Da, preglup sam da bih bio ?ovjek i nemam razbora ?ovje?jeg. 3 Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih! 4 Tko uza?e na nebo i si?e? Tko uhvati vjetar u šake svoje? Tko sabra vode u plašt svoj? Tko postavi krajeve zemaljske? Kako se zove i kako mu se zove sin? Znaš li? 5 Svaka je Božja rije? prokušana, štit onima koji se u nj uzdaju. 6 Ne dodaji ništa njegovim rije?ima, da te ne prekori i ne smatra lažljivim. 7 Za dvoje te molim, ne uskrati mi, dok ne umrem: 8 udalji od mene licemjernu i lažnu rije?; ne daj mi siromaštva ni bogatstva: hrani me kruhom mojim dostatnim; 9 ina?e bih, presitivši se, zatajio tebe i rekao: "Tko je Jahve?" Ili bih, osiromašivši, krao i oskvrnio ime Boga svojega. 10 Ne klevetaj sluge gospodaru njegovu, jer bi te mogao kleti i ti morao okajati. 11 Ima izrod koji kune oca svoga i ne blagoslivlje majke svoje! 12 Izrod koji za se misli da je ?ist, a od kala svojeg nije opran! 13 Izrod uznositih o?iju koji visoko diže svoje trepavice! 14 Izrod komu su zubi ma?evi i o?njaci noževi da proždiru nesretnike na zemlji i siromahe me?u ljudima! VII. BROJ?ANE IZREKE 15 Pijavica ima dvije k?eri: "Daj! Daj!" Postoje tri stvari nezasitne i ?etiri koje ne kažu: "Dosta!" 16 Carstvo smrti, jalova utroba, zemlja nikad gasna vode i vatra koja nikad ne kaže: "Dosta!" 17 Oko koje se ruga ocu i odri?e posluh majci iskljuvat ?e poto?ni gavrani i izjesti mladi orlovi. 18 Troje mi je nedoku?ivo, a ?etvrto ne razumijem: 19 put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put la?in posred mora i put muškar?ev djevojci. 20 Takav je put preljubnice: najede se, obriše usta i veli: "Nisam sagriješila." 21 Od troga se zemlja ljulja, a ?etvrtoga ne može podnijeti: 22 od roba kad postane kralj i kad se prostak kruha nasiti, 23 od puštenice kad se uda i sluškinje kad istisne svoju gospodaricu. 24 ?etvero je maleno na zemlji, ali mudrije od mudraca: 25 mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu; 26 jazavci, stvorovi bez mo?i, što u stijeni grade sebi stan; 27 skakavci, koji nemaju kralja, a svi idu u poretku; 28 gušter, što se rukama hvata, a prodire u kraljevske pala?e. 29 Troje ima lijep korak, a ?etvero lijepo hodi: 30 lav, junak me?u zvijerima, koji ni pred kim ne uzmi?e; 31 pijetao što se odvažno še?e me?u kokošima; jarac koji vodi stado; i kralj sa svojom vojskom. 32 Ako si ludovao ohole?i se ili to svjesno ?inio, stavi ruku na usta. 33 se mlijeko metÄe, izlazi maslac; kad se nos pritisne, pote?e krv; kad se srdžba potisne, dobiva se spor. VIII. RIJE?I LEMUELOVE

31

11Rije? Lemuela, kralja Mase, kojima ga je u?ila majka njegova. 2 Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih! 3 Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatira?ima kraljeva. 4 Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima pi?e opojno, 5 da u pi?u ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima. 6 Dajte žestoko pi?e onomu koji ?e propasti i vino ?ovjeku komu je gor?ina u duši: 7 on ?e piti i zaboraviti svoju bijedu i ne?e se više sje?ati svoje nevolje. 8 Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju. 9 Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku. IX. PJESMA O VRSNOJ ŽENI 10 Tko ?e na?i ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje. 11 Muževljevo se srce uzda u nju i blagom ne?e oskudijevati. 12 Ona mu ?ini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg. 13 Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim. 14 Ona je kao la?a trgova?ka: izdaleka donosi kruh svoj. 15 Još za no?i ona ustaje, hrani svoje uku?ane i odre?uje posao sluškinjama svojim. 16 Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd. 17 Opasuje snagom bedra svoja i živo mi?e rukama. 18 Vidi kako joj posao napreduje: no?u joj se ne gasi svjetiljka. 19 Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno. 20 Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima. 21 Ne boji se snijega za svoje uku?ane, jer sva ?eljad ima po dvoje haljine. 22 Sama sebi šije pokriva?e, odijeva se lanom i purpurom. 23 Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim. 24 Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu. 25 Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budu?em. 26 Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku. 27 Na vladanje pazi uku?ana i ne jede kruha besposlice. 28 Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je: 29 "Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ." 30 Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.