Popis knjiga
Staro sucelje
Katekizam
Trazenje pojma

SZ NZ
Trazenje po broju
knjiga glava-od redak-od glava-do redak-do
0Knjiga Sirahova Proslov prevodio?ev <1>Mnoge su nam i velike darove darovali Zakon, Proroci i ostali Pisci koji su slijedili iza njih. Zato valja pohvaliti Izraela zbog naobrazbe i mudrosti. Ali nije dovoljno da se ljudi sami nau?e knjizi, <5>ve? treba da rije?ju i perom koriste i drugim ljudima, te se moj djed Isus, posvetivši se ustrajnom ?itanju Zakona, Proroka <10>i ostalih preda?kih Knjiga i stekavši golemo iskustvo - najposlije i sam našao ponukanim da napiše štogod pou?no i mudro, kako bi oni koji su željni pouke prou?ili to, pa tako još više uznapredovali u životu prema Zakonu. <15>Zato, molim, ?itajte blagohotno i pozorno ovo moje djelo i oprostite <20>ako nismo uspjeli na?i primjeren oblik ovom ili onom izrazu, jer valja znati da hebrejski izri?aji, prevedeni na drugi jezik, gube od svoje snage. Štoviše, prou?i li se sam Zakon, Proroci <25>i ostale Knjige, opazit ?e se povelika razlika izme?u prijevoda i izvornika. Kad sam u trideset i osmoj godini vladavine kralja Euergeta došao u Egipat i boravio ondje neko vrijeme, našao sam djelo veoma pou?no. <30>Odlu?ih stoga uložiti sav trud i mar da prevedem ovu knjigu. Uložih mnogo bdjenja i znanja, tijekom tog vremena, da bih posao obavio i objavio knjigu, osobito na korist onima koji se u tu?ini žele baviti naukom <35>i pripravni su prilagoditi svoje obi?aje kako bi živjeli prema Zakonu. I. ZBIRKA IZREKA Otajstvo mudrosti Svaka je mudrost od Gospoda i s njime je dovijeka. 2 Tko ?e izbrojiti pijesak morski i kaplje kišne i dane vje?nosti? 3 Tko ?e istražiti nebesku visinu, zemaljsku širinu i dubinu bezdana? 4 Mudrost je stvorena prije svega ostalog, i misaon razbor vje?an je. 5

0

1) 6 Komu se otkrio korijen mudrosti i tko znade njezine namisli? 7

0

1) 8 Samo je jedan mudar i uistinu strašan kad sjedi na prijestolju svojem - Gospod. 9 On ju je stvorio, gledao i izbrojio, izlio je na sva svoja djela, 10 na svako tijelo prema veli?ini njegovoj i obdario njome one koji ga ljube. Strah Gospodnji 11 Strah je Gospodnji slava i hvala, veselje i vijenac radosti. 12 Strah Gospodnji sladi srce, daje radost, veselje i dug život. 13 Tko se boji Gospoda, sretan je na svršetku i blagoslovljen u dan svoje smrti. 14 Strah Gospodnji po?etak je mudrosti, s vjernima je ona stvorena u utrobi maj?inoj. 15 Svila je gnijezdo s temeljem vje?nim me?u ljudima i bit ?e vjerna porodu njihovu. 16 Strah je Gospodnji punina mudrosti, ona ih opija svojim plodovima. 17 Dom im napunja milinama i klijeti svojim urodom. 18 Strah Gospodnji vijenac je mudrosti koji cvate mirom i zdravljem. 19 Gospod je nju gledao i izbrojio i izlio spoznaju i razbor, uzvisio slavu onih koji je posjeduju. 20 Strah Gospodnji korijen je mudrosti, a izdanci su dug život. 21

0

11) Strpljivost i supregnu?e 22 Strast opakoga ne može opravdati, jer mu teret strasti donosi pad. 23 Strpljiv ?ovjek podnosi do u pravi ?as, a na kraju uživa radost. 24 On krije svoje rije?i do pravog trena, i usta mnogih govore o njegovu razboru. Mudrost i pravednost 25 U riznicama mudrosti zagonetke su spoznaje, ali je grešniku mrska pobožnost. 26 Želiš li mudrost, vrši zapovijedi, i Gospod ?e ti je dati. 27 Jer strah je Gospodnji mudrost i pouka, i Gospodu je draga vjernost i krotkost. 28 Ne opiri se strahu Gospodnjem i ne pristupaj Gospodu dvoli?na srca. 29 Ne budi licemjer pred ljudima i pazi na usne svoje. 30uznosi se, da ne padneš i da se ne osramotiš, jer Gospod ?e otkriti tvoje tajne i poniziti te pred svim zborom, jer nisi dosegao straha Gospodnjeg i jer ti je srce puno prijevare. Strah Gospodnji u kušnji

2

1Sine moj, ako želiš služiti Gospodu, pripravi dušu svoju na kušnju. 2 U?vrsti svoje srce i budi jak i ne nagli kad napast do?e. 3 Prioni uz Boga i ne odme?i se, da bi bio slavljen na svoj posljednji dan. 4 Primi sve što te stigne i budi strpljiv u nestalnosti svoje bijede. 5 Jer kao što se u vatri kuša zlato, tako i odabranici u pe?i poniženja. 6 Vjeruj u Gospoda, i on ?e ti pomo?i, kro?i pravom stazom i uzdaj se u njega. 7 Vi što se bojite Gospoda, o?ekujte njegovu milost i ne skre?ite s pravoga puta, da ne propadnete. 8 Vi što se bojite Gospoda, uzdajte se u nj i pla?a vam ne?e propasti. 9 Vi što se bojite Gospoda, nadajte se dobru, vje?noj radosti i milosti. 10 Pogledajte prošla pokoljenja i vidite: je li se ikad postidio tko se uzdao u Gospoda? Je li ikad ostavljen tko ga se ustrajno bojao? Je li ikad prezren koji ga je u pomo? zvao? 11 TÓa Gospod je su?utan i milostiv, on oprašta grijehe i izbavlja u danima nevolje. 12 Jao strašljivim srcima i lijenim rukama i grešniku koji hodi dvjema stazama. 13 Jao mlaku srcu koje ne vjeruje, jer takvo ne?e na?i zaštite. 14 Jao vama koji ste izgubili izdržljivost: što ?ete raditi kad vas Gospod pohodi? 15 Koji se boje Gospoda slušaju njegove rije?i, i koji ga ljube drže se putova njegovih. 16 Koji se boje Gospoda ?ine što je njemu po volji, i koji ga ljube uživaju u njegovu Zakonu. 17 Koji se boje Gospoda pripravljaju se srcem svojim i pred njim se ponizuju. 18dajmo se u ruke Gospodnje, a ne u ruke ljudske: jer kakvo je u Gospoda veli?anstvo, takva je i njegova milost. Dužnosti prema roditeljima

3

1Djeco, slušajte mene, oca svoga, i radite tako da se spasite. 2 Jer Gospod slavi oca u djeci njegovoj i u?vrš?uje pravo majke nad sinovima njezinim. 3 Tko štuje oca okajava grijehe svoje, 4 i tko ?asti majku svoju sabire blago. 5 Tko štuje oca radovat ?e se sa svoje djece i bit ?e uslišen u dan molitve svoje. 6 Tko ?asti oca svojeg, dugo živi; tko ?ini radost majci svojoj sluša Gospoda. 7 On služi roditeljima svojim kao svojim gospodarima. 8 Sine moj, rije?ju i djelom štuj oca svoga da te od njega stigne blagoslov. 9 Jer blagoslov o?ev u?vrš?uje ku?u djeci, a maj?ina kletva temelje im ruši. 10 Ne traži ?asti u sramoti oca svojeg, jer ti o?eva sramota nije na ?ast. 11 Jer ?ovjeku dolazi ?ast od po?asti oca njegova, a prezrena majka sramota je djeci. 12 Sine moj, pomozi oca svoga u starosti i ne žalosti ga za života njegova. 13 Ako mu i razum klone, budi blag s njime i ne grdi ga ti, koji si u punoj snazi. 14 Jer, ne zaboravlja se milost prema ocu, ve? se ura?unava u oprost grijeha. 15 U danima tvoje nevolje Gospod ?e te se sjetiti: kao što se led topi na suncu, tako ?e se iskopnjeti tvoji grijesi. 16 Od hulitelja nije bolji tko prezire oca, i Gospod proklinje onoga tko vrije?a majku. Poniznost 17 Sine moj, budi krotak u poslu svojem, i bit ?eš voljeniji nego onaj koji darove dijeli. 18 Što si ve?i to se ve?ma ponizi da na?eš milost u Gospoda. 19 Jer veliko je milosr?e Božje i poniznima otkriva tajnu svoju. 20 Iako je velika mo? Gospoda, on prima po?ast poniznih. 21 Ne idi za onim što ti je previsoko i ne istražuj ono što je iznad tvojih snaga. 22 Trsi se duhom svojim oko onoga što ti je dano i ne bavi se pojavama otajstvenim. 23 Ne trudi se oko onog što je iznad tvoje snage, jer i ono ?emu su te u?ili ve? je pregolemo za um ljudski. 24 Mnoge ve? zavede njihova umišljenost, i opaka uobraženost iskrivi im misli. 25

0

15) Oholost 26 Tvrdokorno srce u zlu završava, i tko pogibelj ljubi, u njoj i propada. 27 Tvrdokorno srce oteš?alo je od nevolja, i grešnik gomila grijeh na grijeh. 28 Nema lijeka bolesti oholnika, jer se opa?ina u njem ukorijenila. 29 Srce razborita ?ovjeka razmišlja o izrekama, i pažljivo uho san je mudracu. Milosr?e prema siromasima 30 Kao što voda gasi uzbuktali oganj, tako i milosr?e ?isti od grijeha. 31 dobro?instva uzvra?a misli na budu?nost, i u ?asu svojeg pada na?i ?e potporu.

4

1Sine moj, ne uskra?uj milodara siromahu i ne daj da dugo iš?ekuju o?i ubogoga. 2 Ne žalosti dušu gladnu i ne draži ?ovjeka u oskudici njegovoj. 3 Ne razdražuj srca ogor?ena i ne pusti uboga da ?eka na dan tvoj. 4 Ne odbij molbe nevoljnika i ne odvra?aj lice svoje od siromaha. 5 Ne odvrati pogleda svoga od potrebita i ne daj nikomu prilike da te kune. 6 Jer prokune li te tko u tjeskobi duše svoje, Tvorac ?e njegov uslišiti mu vapaj. 7 Nastoj omiljeti društvu i prigni glavu pred vladarem. 8 Saslušaj siromaha i uljudno mu odzdravi; 9 izbavi potla?ena od njegova tla?itelja i ne budi podao u svojoj presudi. 10 Budi kao otac sirotama i kao muž budi na pomo? udovicama. I bit ?eš kao sin Svevišnjemu, koji ?e te ljubiti više nego tvoja majka. Mudrost odgojiteljica 11 Mudrost odgaja sinove svoje i brine se za one koji je traže. 12 Tko ljubi nju, ljubi život, i koji je rano traže ispunit ?e se sre?om. 13 Tko je posjeduje baštinit ?e ?ast, i kamo god krene, Gospod ga blagoslivlja. 14 Služe Svetomu koji njoj služe, i Gospod ljubi one koji ljube nju. 15 Tko nju posluša sudi pravedno, i tko se nje drži on je na pouzdanu. 16 Ako se u nju ufa, onda je i baštini, i ona ostaje u posjedu njegovih potomaka. 17 Jer iako u po?etku vodi putem krivudavim, nagoni ga na tjeskobu i drhtavicu, mu?i ga stegom svojom dok se ne mogne u nj pouzdati, iskušava ga zapovijedima svojim, 18 a na kraju ?e ga privesti pravom putu i otkriti mu svoje tajne. 19 Ako odluta, ona ga ostavlja i predaje njegovoj propasti. Sram i ljudski obzir 20 Sine moj, pazi na prilike i ?uvaj se zla, i ne stidi se samoga sebe. 21 Jer ima stid što vodi grijehu, kao i stid koji je ?ast i milost. 22 Ne budi pristran protiv sebe samoga i ne stidi se na svoju propast. 23 Ne susteži svoje rije?i u pravo vrijeme i ne skrivaj svoje mudrosti. 24 Jer se u govoru o?ituje mudrost i po rije?ima otkriva naobrazba. 25 Ne protivi se istini, radije se crveni zbog svojeg neznanja. 26 Ne stidi se priznati svoje grijehe i ne opiri se struji rijeke. 27 Ne ponizuj se pred budalom i ne budi pristran pred mogu?nicima. 28 Do smrti se bori za istinu, i Gospod ?e se boriti za te. 29 Ne budi silovit na jeziku a lijen i mlitav na djelu. 30 Ne budi kao lav u svojoj ku?i, a strašljivac prema svojim slugama.

5

1Ne oslanjaj se na svoje bogatstvo i ne reci: "Ja imam dosta." 2 Ne idi za svojom željom i svojom snagom, slijede?i strasti svoga srca. 3 Ne reci: "Tko mi što može?" jer ?e te Gospod kazniti. 4 Ne reci: "Griješio sam, pa što!" jer Gospod umije ?ekati. 5 Ne uzdaj se toliko u oproštenje da gomilaš grijeh na grijeh. 6 Ne reci: "Veliko je milosr?e njegovo, oprostit ?e mi moje mnoge grijehe!" jer je s njime milosr?e i gnjev te na grešnike pada srdžba njegova. 7 Ne oklijevaj vratiti se njemu, i ne odga?aj iz dana u dan; jer ?e iznenada njegov gnjev planuti, i u ?as osvetni ti ?eš propasti. 8 Ne uzdaj se u blago krivo ste?eno, ono ti ništa ne?e koristiti u dan nesre?e. Postojanost i pribranost 9 Ne povijaj se sa svakim vjetrom i ne idi po svakoj stazi 0 ?ini grešnik licemjerni). 10 Budi postojan u nazorima svojim i neka je jedna tvoja rije?. 11 Budi brz i pripravan saslušati, a spor odgovarati. 12 Ako znaš, odgovori svojem bližnjemu; ako ne znaš, stavi ruku na usta. 13 I slava i sramota dolaze od rije?i, i jezik je ?ovjekov propast njegova. 14 Ne budi klevetnik i jezikom svojim ne postavljaj zamke, jer kao što lupeža ?eka sramota, tako podlaca o?ekuje teška osuda. 15budi opak ni u malu ni u veliku i ne budi neprijatelj umjesto prijatelj.

6

1Jer zao glas donosi zazor i sramotu, kako to biva grešniku licemjernom. 2 Ne predaj se u ruke svojoj strasti, da ti ona dušu ne rastrga kao razbješnjeli bik; 3 da ti ne obrsti liš?e i da ti ne propadnu plodovi i ne ostaneš poput sasušena drveta. 4 Jer strastvena duša propast je onome ?ija je i ?ini od njega ruglo pred njegovim neprijateljima. Prijateljstvo 5 Umilna rije? umnožava prijatelje, i jezik uljudan izaziva prijazne odgovore. 6 Neka su ti mnogi poznanici, ali pouzdanik samo jedan od tisu?u. 7 Ako želiš imati prijatelja, steci ga kušanjem i nemoj se prebrzo u nj pouzdati. 8 Jer netko je prijatelj samo kad to njemu odgovara i taj ne ostaje vjeran u dan nevolje. 9 A neki ?e se prijatelj prometnuti u neprijatelja i tvoju sramotu iznijeti na vidjelo. 10 Gdjekoji je opet prijatelj za stolom, ali ga nema u ?asu nevolje. 11 Dok si sretan, on ?e ti biti kao ti sam sebi: s uku?anima tvojim povjerljiv ?e biti; 12 a stigne li te zlo, okrenut ?e se protiv tebe i bježat ?e od tvog pogleda. 13 Odvoji se od svojih neprijatelja i ?uvaj se svojih prijatelja. 14 Vjeran prijatelj pouzdana je zaštita; i tko ga je stekao našao je blago. 15 Pravom prijatelju nema cijene niti se može izmjeriti njegova vrijednost. 16 Pravi je prijatelj balzam života, nalazi ga onaj tko se Gospoda boji. 17 Tko se Gospoda boji, nalazi prave prijatelje, jer kakav ?ovjek, takav mu i prijatelj. Nauk mudrosti 18 Sine, u?i od mladosti svoje, prigrli pouku, pa ?eš do svojih sjedina nalaziti mudrost. 19 Prilazi joj kao ora? i sija? i o?ekuj obilnu ljetinu, jer malo ?eš se oko nje truditi i brzo ?eš jesti od ploda njezina. 20 Veoma je opora nepokornima, i nerazborit ne ustraje u njoj. 21 Ona ga tišti kao težak kamen i on ne oklijeva da je odbaci. 22 Jer stega je vjerna svojem imenu, ona mnogima nije dostupna. 23 Poslušaj, sine, primi moj naputak i ne odbaci savjeta mog. 24 Stavi svoje noge u njezine okove i vrat svoj u njezin jaram. 25 Podmetni svoja le?a pod njezin teret, i neka ti ne smetaju njezine uzde. 26 Svom dušom svojom pristupi k njoj i svom snagom svojom slijedi putove njezine. 27 Ispituj i istražuj je, i ona ?e ti se objaviti; i kad je jednom uhvatiš, ne puštaj je. 28 Jer ?eš naposljetku u njoj na?i mir, i ona ?e ti se pretvoriti u radost. 29 Njezini okovi bit ?e mo?na zaštita i njezin jaram halja ?asti. 30 Njezin jaram bit ?e zlatni ures, njezine uzde grimizne vrpce. 31 Nosit ?eš je kao sve?anu odoru i vezat ?eš je kao krasni vijenac. 32 Ako si voljan, sine, možeš postati mudar; i ako se potrudiš, ste?i ?eš razboritost. 33 Ako si pripravan slušati, nau?it ?eš; ako poslušaš, bit ?eš mudar. 35 Rado slušaj svaku rije? koja dolazi od Boga i neka ti ne promaknu oštroumne izreke. 36 Vidiš li razborita ?ovjeka, rano ga posjeti i neka tvoja stopala istaru njegov prag. 37mišljaj o zapovijedima Gospodnjim i neprestano se drži njegovih naredaba, i Gospod ?e osnažiti tvoje srce i ste?i ?eš mudrost koju želiš. Razli?iti savjeti

7

1Ne ?ini zla, pa te zlo ne?e sti?i. 2 Kloni se nepravde, i ona ?e biti daleko od tebe. 3 Ne sij, sine moj, u brazde nepravde, da ih ne požanješ sedmerostruko. 4 Ne traži od Gospoda najviše mjesto, niti od kralja po?asno sjedalo. 5 Ne razme?i se vrlinom pred Gospodom niti mudroš?u pred kraljem. 6 Ne traži da budeš sudac ako nemaš snage iskorijeniti nepravdu, da ne bi popustio pred mogu?nikom i postavio stupicu pravednosti svojoj. 7 Ne griješi prema javnom zboru, da ne izgubiš ugled u zajednici. 8 Nemoj dvaput griješiti, jer ve? zbog prvog grijeha ne?eš uma?i kazni. 9 Ne reci: "Pogledat ?e Bog na mnoge moje darove i primit ?e Svevišnji Bog kad mu ih prinesem." 10 Ne budi malodušan u molitvi svojoj i ne zanemari dati milodar. 11 Ne preziri ?ovjeka turobna srca, jer onaj tko ponizuje može i uzvisiti. 12 Ne pleti prijevare bratu svojem, niti prijatelju takvo što ?ini. 13 Kloni se svake laži, jer od nje dobra nikakva. 14 Ne govori predugo na zboru staraca i ne ponavljaj rije?i u molitvi svojoj. 15 Ne prezri tegobna rada ni ratarskog posla što ga je Svevišnji dao. 16 Ne ubrajaj se me?u grešnike, sjeti se da srdžba ne kasni! 17 Ponizi duboko dušu svoju, jer su vatra i crvi kazna bezbožniku. 18 Ne mijenjaj prijatelja za novac ni brata za ofirsko zlato. 19 Ne odbacuj razumne i dobre žene, jer njezina je ljupkost dragocjenija od zlata. 20 Ne zlostavljaj roba koji pošteno radi ni sluge koji ti vjerno služi. 21 Ljubi razumna roba kao sebe samog i ne uskrati mu slobode. Djeca 22 Imaš li živin?e, pazi ga; ako ti je od koristi, sa?uvaj ga. 23 Imaš li djece, pou?i ih i povij im vrat za mladosti. 24 Imaš li k?eri, ?uvaj im tijelo i ne pokazuj im odve? prijazno lice. 25 Udaj k?er, i obavio si krupan posao, ali je daj ?ovjeku razumnu. 26 Imaš li ženu po srcu svojem, ne otpuštaj je; ako li je ne voliš, ne uzdaj se u nju. Roditelji 27 Svim srcem poštuj oca svoga i ne zaboravi maj?inih bolova. 28 Sjeti se da im svoj život duguješ: kako da im uzvratiš sve što u?iniše za te? Sve?enici 29 Svom dušom svojom boj se Gospoda i štuj njegove sve?enike. 30 Svom snagom svojom ljubi Stvoritelja svoga i ne ostavljaj slugu njegovih. 31 Boj se Boga i štuj sve?enika, daj mu dio kako ti je naloženo: prvine, naknadnice i prinos ple?aka, posvetnice i prvence svetinja. Siroti i potišteni 32 I siromahu pruži ruku, da bude savršen tvoj blagoslov. 33 Budi darežljiv svakomu živom stvoru, pa ni mrtvomu ne uskrati milosti. 34 Ne uklanjaj se od onih koji pla?u, ve? s tužnim tuguj. 35 Ne zaboravi posjetiti bolesnika, jer ?e te za to ljubiti. 36vim svojim djelima misli na svoj konac, pa ne?eš nikada griješiti. Razboritost i promišljenost

8

1Ne bori se s velikašem, da mu ne padneš u šake. 2 Ne pravdaj se s bogatašem, da se ne pokaže težim od tebe. Jer zlato je ve? mnoge uništilo i zavelo srce kraljevima. 3 Ne prepiri se s ?ovjekom hitra jezika i ne me?i mu drva na vatru. 4 Ne šali se s neodgojenim ?ovjekom, da ti ne bi uvrijedio predaka. 5 Ne sramoti ?ovjeka koji se obratio od grijeha; sjeti se da smo svi krivci. 6 Ne prezri starca ?ovjeka, jer ?e i od nas neki ostarjeti. 7 Ne likuj nad preminulim; sjeti se da svi umiremo. Predaja 8 Ne odbacuj razgovora mudrih, nego razmišljaj o njihovim izrekama, jer ?eš tako ste?i nauk i umije?e za službu velikašima. 9 Ne podcjenjuj govora staraca, jer oni su u?ili od svojih roditelja, a od njih ?eš se ti nau?iti razboru i u pravo vrijeme odgovarati. Razboritost 10 Ne raspiruj ugljevlja grešnikova, da se ne ožežeš njegovim plamenom. 11 Ne dopusti da te ruga? razgnjevi i postavi ti zamku tvojim vlastitim rije?ima. 12 Ne uzajmljuj ?ovjeku mo?nijem od sebe; ako si uzajmio, kao da si izgubio. 13 Ne jam?i preko svojih mogu?nosti; ako si jam?io, misli kako ?eš platiti. 14 Ne parbi se sa sucem, jer ?e mu dosuditi po volji. 15 Ne idi na put s pustolovom, da ti se on ne natovari: jer on ?e ?initi po svojoj volji, i njegova ?e ludost obojicu upropastiti. 16 S ?ovjekom gnjevnim ne zame?i sva?e i ne putuj s njim po pustinji, jer njemu nije ništa proliti krv, i na mjestu gdje nema pomo?i ubit ?e te. 17 Lu?aka ne pitaj za savjet, jer ne može sa?uvati tajne. 18 Ne pokazuj tajne pred tu?inom, jer ne znaš što ?e se izle?i. 19otkrivaj svoga srca svakom ?ovjeku i ne o?ekuj dobra od svakoga. Žene

9

1Ne budi ljubomoran na svoju ljubljenu ženu i ne u?i je pakosti na svoju štetu. 2 Ne prepuštaj se posve ženi, da ona potpuno ne zavlada tobom. 3 Ne približuj se bludnici, da ne padneš u zamke njezine. 4 Ne druži se s pjeva?icom, da te ne smete umije?em svojim. 5 Ne upiri pogled u djevicu, da ne bi bio kažnjen zajedno s njom. 6 Ne daj bludnici svoje duše, da ne izgubiš imetak svoj. 7 Ne obziri se po gradskim ulicama i ne skitaj se pustim zakucima. 8 Odvrati pogled svoj od ljupke žene i ne gledaj tu?u ljepotu. Mnoge ve? zavede ženina ljepota, koja želju raspaljuje kao vatru. 9 Ne sjedaj nikad s udatom ženom i zajedno s njom ne pij vina, da ti srce ne podlegne njezinim dražima i da u strasti svojoj ne srneš u propast. Odnosi s ljudima 10 Ne odbacuj starog prijatelja, jer mu novi ne?e biti jednak. Nov prijatelj, vino novo; kad ostari, piješ ga s užitkom. 11 Ne zavidi grešniku na uspjehu, jer ne znaš kakav ?e mu kraj biti. 12 Ne nasla?uj se onim ?ime i bezbožnici; sjeti se da im sre?a ne?e trajati do Podzemlja. 13 Drži se daleko od ?ovjeka koji je kadar ubiti, i ne?e te progoniti strah od smrti. Ako mu se približiš, dobro se pazi da te ne liši života. Znaj da me?u zamkama hodiš i kro?iš po kruništu zidina gradskih. 14 Koliko možeš, druži se sa svojim bližnjim i savjetuj se s mudracima. 16 Jedi kruh svoj s pravednicima i u strahu Gospodnjem neka je tvoj ponos. 17 Djelo vještih ruku zaslužuje hvalu, a knez naroda mora biti vi?an govoru. 18s je gradu ?ovjek jezi?av, a brbljavac je omražen. Vladavina

10

10Mudar vladar odgaja svoj narod u stezi, i uredna je vlada razborita ?ovjeka. 2 Kakav je vladar, takvi su i ?inovnici; i kakav je gradski upravitelj, takvi mu i gra?ani. 3 Neobuzdan kralj upropaš?uje svoj narod, a svoj napredak duguje grad razboritosti vladara. 4 Vlast nad zemljom u rukama je Gospodnjim: Gospod joj u pravo vrijeme postavlja pravog ?ovjeka. 5 Uspjeh je ?ovjekov u Božjoj ruci, i zakonodavcu Bog daruje ?ast. Protiv oholosti 6 Ne budi kivan na svoga bližnjeg ni zbog kakve nepravde i ne ?ini ništa nepravedno. 7 Mrska je oholost i Gospodu i ?ovjeku, a nepravda je odvratna obojici. 8 Vlast prelazi od jednog naroda drugomu zbog nepravde, nasilja i novca. 9 Što se toliko oholi prah i pepeo - kad ve? za života ima crvljiva crijeva? 10 Duga bolest srdi lije?nika; tko je danas kralj, sutra umire. 11 Kad ?ovjek umre, baštini gnjilež, grabežljive zvijeri i crve. 12 Oholost po?inje kad ?ovjek otpadne od Gospoda i srcem se odmetne od svoga Stvoritelja. 13 I jer je po?etak oholosti grijeh, tko se njoj oda, širi gnusobu. Gospod ih zbog toga kažnjava ?udesnim kaznama i potpuno uništava. 14 Gospod je srušio prijestolja silnika i potla?ene posadio na mjesto njihovo. 15 Gospod je iskorijenio oholice i posadio ponizne na mjesto njihovo. 16 Gospod je porazio zemlje poganske i razorio ih do samog temelja. 17 Neke je od njih odveo i uništio i zbrisao njihov spomen s lica zemlje. 18 Oholost nije stvorena za ?ovjeka, ni srdžba bijesna za rod ženin. Osobe dostojne ?asti 19 Koji je rod dostojan ?asti? Ljudski rod. Koji je rod dostojan ?asti? Onaj koji se boji Gospoda. Koji rod prezir zaslužuje? Ljudski rod. Koji rod prezir zaslužuje? Onaj koji krši Zakon. 20 Me?u bra?om je glavar dostojan ?asti; koji se Gospoda boje, u ?asti su pred njim. 21

0

11) 23 Ne valja prezirati razborita siromaha niti ?astiti grešnika. 24 Poglavar, vladar i mo?nik dostojni su ?asti, ali nema ve?eg od onog koji se boji Gospoda. 25 Mudru robu služe slobodnjaci, i razborit se ?ovjek ne tuži. Poniznost i istina 26 Odviše ne mudruj rade?i svoj posao i ne hvastaj se kad si u stisci. 27 Bolji je koji radi i živi u izobilju nego tko se hvasta a nema od ?ega živjeti. 28 Sine, poniznoš?u ?asti samog sebe i cijeni sebe svojom pravom cijenom. 29 Tko ?e opravdati onoga tko sam sebi nepravdu nanosi i ?astiti onoga koji samog sebe prezire? 30 Siromaha ?aste zbog njegova razuma i bogataša zbog njegova bogatstva. 31a ?aste u siromaštvu njegovu, koliko više u bogatstvu! Koga preziru u bogatstvu, koliko još više u siromaštvu! Ne pouzdaj se u izgled

11

11Mudrost uzvisuje glavu siromahu i posa?uje ga me?u knezove. 2 Ne hvali ?ovjeka po obli?ju njegovu i ne preziri nikoga zbog njegova izgleda. 3 Malena je p?ela me?u stvorovima krilatim, ali ona daje slast najsla?u. 4 Ne uznosi se zbog odje?e koju nosiš niti se uznosi zbog svojih po?asti; jer ?udesna su djela Gospodnja, iako su skrivena ljudima. 5 ?esto su kraljevi sjedili na tlima, a neznanac je stekao krunu. 6 I ?esto su mo?nici bili jako poniženi i odli?nici potpali pod tu?u vlast. Promišljenost i razboritost 7 Ne optužuj prije nego što istražiš, prvo promisli, pa onda ukori. 8 Ne odgovaraj prije nego si ?uo i ne miješaj se usred govora. 9 Ne prepiri se o onome što te se ne ti?e i ne miješaj se u sva?u grešnika. 10 Sine moj, ne preuzimaj previše poslova; ako ih umnožiš, ne?eš pro?i bez kazne; ma koliko se žurio, ne?eš sti?i, niti ?eš trkom ute?i. 11 ?ovjek se trudi, mu?i i hiti, da bi još više zaostao. Uzdaj se jedino u Boga 12 Postoji slab ?ovjek koji moli pomo?, bez snage i pun nevolje, ali ga Gospod milostivo gleda i podiže iz njegove bijede. 13 Uzdiže glavu njegovu i mnogi mu se dive. 14 Dobro i zlo, život i smrt, siromaštvo i bogatstvo - sve dolazi od Gospoda. 15

0

15) 16

0

16) 17 Dar Gospodnji ostaje u pobožnika, i naklonost ?e ih Gospodnja dovijeka pratiti. 18 Ima ih koji se obogate pomnjom i škrtoš?u, i evo što im je pla?a: 19 do?e dan kad kažu: "Na?oh mir, i sad ?u uživati svoja dobra", ali ne znaju koliko ?e trajati: morat ?e dobra svoja ostaviti drugom i umrijeti. 20 Ustraj u dužnosti svojoj, i neka ti je mila, i u svojem radu ostari. 21 Ne ?udi se djelima grešnikovim; uzdaj se u Gospoda i ustraj u svom poslu, jer tako je lako Gospodu iznenada i za?as obogatiti siromaha. 22 Blagoslov je Gospodnji pla?a pobožniku: brzo se rastvara cvijet blagoslova. 23 Ne reci: "Što mi još treba? I kakav me probitak ?eka?" 24 Ne reci: "Imam svega dosta, kakvo me odsad zlo može zadesiti?" 25 U vrijeme dobra zlo se zaboravlja, i u vrijeme nesre?e ne pamti se sre?a. 26 Jer Gospodu je lako u dan smrtni platiti ?ovjeku prema ?inima njegovim. 27 U vrijeme nevolje naslade se zaboravljaju, u posljednjem ?asu otkrivaju se djela ?ovjekova. 28 Prije smrti ne zovi nikoga sretnim, jer se tek na svom koncu spoznaje ?ovjek. Ne vjeruj opaku ?ovjeku 29 Ne uvodi svakoga ?ovjeka u ku?u svoju, jer mnogovrsne su u spletkara zamke. 30 Srce je oholi?ino jarebica-mamljivica u krletki, i kao uhoda vreba on tvoju propast. 31 Klevetnik izvr?e dobro u zlo i baca ljagu na samu krepost. 32 Od jedne iskre nastaje ognjište puno žara, a grešnik vreba da prolije krv. 33 ?uvaj se opakoga, jer on zlo snuje, da ti ne nanese vje?nu sramotu. 34di tu?inca u ku?u, i on ?e donijeti nevolju i otu?iti te od tvojih. Pravila dobrotvornosti

12

12Kad ?iniš dobro, pazi komu ?iniš, i tvoja dobro?instva ne?e biti uzalud. 2 ?ini dobro pobožnu, i on ?e ti uzvratiti, a ako ne on, onda Svevišnji. 3 Nikakvo dobro ne dolazi ?ovjeku u zlu ustrajnu, i koji odbija da dijeli milodare. 4 Podaj pobožniku i ne pomaži grešniku. 5 U?ini dobro poniznu i ne daj ništa bezbožnu. Uskrati mu kruh, ne daj mu ga, da ga to ne u?ini ja?im od tebe; jer ?e ti platiti dvostrukom opa?inom za sve dobro što si mu u?inio. 6 Jer Svevišnji prezire grešnike i osvetit ?e se bezbožnicima. 7 Daruj dobromu, a uskrati pomo? grešniku. Istinski i lažni prijatelji 8 Prijatelj se ne poznaje u sre?i, a neprijatelj se ne može sakriti u nesre?i. 9 Kad je ?ovjek sretan, i neprijatelj mu je prijatelj, a kad je nesretan, i prijatelj ga se kloni. 10 Nikad ne vjeruj neprijatelju, jer zlo?a je njegova kao kovina što r?a. 11 Pa i ako ide ponizno i pogureno, jako se pazi i ne vjeruj mu. Budi prema njemu kao onaj koji ugla?ava zrcalo, i vidjet ?eš da r?a njegova nije posve iš?ezla. 13 Tko ?e žaliti zmijara koga je zmija ujela i one koji se približuju divljim zvijerima? 14 Tako i onoga tko se druži s grešnikom i sudionik je u njegovim grijesima. 15 Dok ti ?vrsto stojiš, on se ne otkriva, ali kad jednom posrneš, on ?e navaliti. 16 Usnama je svojim sladak neprijatelj, ali u srcu smišlja da te u jamu baci. U o?ima neprijatelju mogu biti suze, a kad mu se pruži prilika, ni krv ga ne?e zadovoljiti. 17 Ako li te gdje stigne zlo, on je tu ve? prije tebe, i kao da pomaže, podme?e ti nogu. 18?e mahati glavom i pljeskati rukama, mnogo ?e mrmljati i razvla?iti lice. Druži se sa sebi jednakima

13

13Tko smolu dira, ulijepi se, i tko se druži s oholicom, postaje kao i on. 2 Ne diži ono što ti je preteško i ne druži se s ja?im i bogatijim od sebe. Zašto staviti zajedno zemljani lonac s bakrenim? Kad ga ovaj udari, onaj se razbije. 3 Bogataš po?ini zlo i još se razme?e; siromahu se ?ini zlo, a on još za milost moli. 4 Ako si mu na korist, on ?e te iskoristiti; a kad iznemogneš, ostavlja te. 5 Dok imaš štogod, živjet ?e s tobom i oplijeniti te bez ikakve grižnje savjesti. 6 Ako mu trebaš, on ti laska; smiješi ti se i daje ti nadu. Govori ti lijepo i pita: "Što ti treba?" I postidjet ?e te svojim sve?anim objedima, 7 dok te ne oplijeni dva i tri puta i na kraju te ismije. Kad te poslije vidi, prezire te i maše glavom nad tobom. 8 ?uvaj se da te ne zavedu, da te ne ponizi ludost tvoja. 9 Pozove li te velikaš, suzdrži se, i on ?e te još upornije pozivati. 10 Ne name?i se, da ne budeš odba?en, a ne udaljuj se, da ne budeš zaboravljen. 11 Ne postupaj s njim kao s jednakim i ne vjeruj njegovoj rje?itosti, jer te kuša rije?ima svojim i, kao u šali, on te procjenjuje. 12 Nemilosrdan je ?ovjek preslobodan u rije?ima, taj te ne?e poštedjeti ni udaraca ni okova. 13 ?uvaj se i budi pozoran, jer hodiš sa svojom propaš?u. 14

0

14) 15 Svako živo bi?e ljubi svoju vrstu i svaki ?ovjek svojega bližnjeg. 16 Svaki stvor drži se svoga roda, i ?ovjek se drži sebi sli?nih. 17 Zar se družiti mogu vuk i janje? Tako i grešnik s pobožnikom. 18 Može li biti mira izme?u hijene i psa? I mira izme?u bogataša i siromaha? 19 Divlji su magarci plijen lavovima pustinjskim, a siromasi bogatašima. 20 Odvratna je poniznost oholici i ogavan je bogatašu siromah. 21 Kad bogataš posrne, podupru ga prijatelji, a kad siromah posrne, prijatelji ga odbacuju. 22 Kad se bogataš spotakne, mnoge ga ruke do?ekuju; ako i gluposti govori, ?estitaju mu. Spotakne li se siromah, odmah ga ukore, pa ako govori i razborito, ipak mu nema mjesta. 23 Kad govori bogataš, svi šute, i uzdižu zatim njegov govor do oblaka; govori li siromah, tad se pitaju: "Tko je ovaj?" i ako posrne, još ga gurnu. 24 Dobro je bogatstvo, ako je bez grijeha, a zlo je siromaštvo, kažu bezbožnici. 25 Srce mijenja lik ?ovjeku, bilo na dobro bilo na zlo. 26ro je lice znak vesela srca; a mu?an je posao smišljati izreke. Istinska sre?a

14

14Blago ?ovjeku koji nije zgriješio rije?ima i koga ne mu?i grižnja zbog grijeha. 2 Blago ?ovjeku koga ne optužuje vlastita savjest i koji se nije odrekao nade. Zavist i škrtost 3 Tvrdici ne prili?i bogatstvo, i ?emu veliko blago pohlepniku? 4 Tko uskra?uje sebi sabire drugomu, i tu?inci ?e se nasla?ivati dobrima njegovim. 5 Tko je tvrd prema sebi, komu ?e biti dobar? Takav ne uživa ni u vlastitom dobru. 6 Nema okrutnijeg od onoga tko mu?i samog sebe: to mu je pla?a za vlastitu zlo?u. 7 Pa ako i ?ini dobro, ?ini nenamjerno i na koncu otkriva svoju zlo?u. 8 Zavidljivac je opak: on odvra?a pogled i prezire tu?i život. 9 Premalen je oku lakomu vlastiti dio, pohlepa isušuje dušu. 10 Tvrdi?ino oko hlepi za kruhom i glad je za njegovim stolom. 11 Sine moj, imaš li štogod, priušti sebi i prinesi Gospodu dostojne žrtve. 12 Ne zaboravi da smrt ne?e oklijevati i da ti nije objavljen ugovor Podzemlja. 13 Prije nego umreš, ?ini dobro prijatelju, i pruži, daj mu koliko možeš. 14 Ne uskra?uj sebi sadašnje sre?e i ne daj da ti izmakne dio dopuštena užitka. 15 Ne?eš li ostaviti blago svoje drugomu i ne?e li zaslužba tvoja biti ždrijebom razdijeljena? 16 Podari i primi i okusi užitka, jer se u Podzemlju radost ne traži. 17 Sve se živo troši kao i odje?a, i vje?na je uredba: valja umrijeti. 18 Kao liš?e što raste na bujnu drvetu te jedno opada a drugo ni?e, tako i naraštaji od krvi i mesa: jedni umiru, a drugi se ra?aju. 19 I svako prolazno djelo propada, a zajedno s njim i njegov tvorac. Mudra?eva sre?a 20 Blago ?ovjeku koji razmišlja o mudrosti i umuje razborito, 21 koji u srcu svojem prou?ava njezine putove i posve?uje se u njezine tajne. 22 On je progoni kao lovac i vreba je kraj staze njezine; 23 on viri kroz prozor njezin i prisluškuje na vratima njezinim; 24 postavlja se blizu ku?e njezine i udara klin svoj u njezin zid; 25 podiže svoj šator kraj nje i nastanjuje se u sretnu po?ivalištu; 26 on stavlja djecu svoju pod njezinu zaštitu i boravi pod granjem njezinim; 27nalazi okrilje od žege pod sjenom njezinom i prebiva u divoti njezinoj.

15

15Tako ?ini tko se boji Gospoda; i tko se drži zakona ste?i ?e mudrost. 2 Ona mu dolazi u susret kao majka i do?ekuje ga kao nevjesta djevica. 3 Ona ga hrani kruhom razboritosti i poji ga vodom mudrosti. 4 On se oslanja na nju i ne posr?e; uzda se u nju i ne sramoti se. 5 Ona ga uzvisuje nad bližnjega njegova i sred zbora usta mu otvara. 6 On nalazi veselje i vijenac radosti i baštini ime vje?no. 7 Nerazumnici je nikad ne dobivaju niti je grešnici o?ima gledaju. 8 Ona je daleko od oholice i lažljivcima ne dolazi na um. 9 Ne prili?i hvalospjev ustima grešnikovim jer mu ga Gospod nije dao. 11 Ne reci: "Od Boga je grijeh moj", jer što on mrzi, nikad ne ?ini. 12 I ne reci: "On me zavede", jer njemu grešnici ne trebaju. 13 Gospod mrzi svaku gnusobu, a mrzi je i svaki onaj tko se njega boji. 14 On je sam u po?etku stvorio ?ovjeka i prepustio ga slobodnoj volji njegovoj. 15 Ako ho?eš, možeš držati zapovijedi, u tvojoj je mo?i da budeš vjeran. 16 On je preda te stavio vatru i vodu: za ?im ho?eš pruži ruku svoju. 17 Pred ?ovjekom je i život i smrt: što on više voli to ?e mu se dati. 18 Jer velika je mudrost u Gospoda, on je svemo?an i vidi sve. 19 O?i Gospodnje po?ivaju na onima koji ga se boje, Gospod zna svako djelo ?ovje?je. 20e nikad zapovjedio nikomu da bude bezbožnik niti dao dopuštenje za grijeh. Zator bezbožnika

16

16Ne želi mnoštva nevrijedne djece i ne raduj se bezbožnim sinovima. 2 Ma koliko ih bilo, ne veseli se njima ako nema u njih straha Gospodnjeg. 3 Ne ra?unaj na njihov dug život i ne pouzdaj se u njihovu sudbinu, jer više vrijedi jedan nego tisu?u i umrijeti bez djece bolje je nego imati potomke bezbožnike. 4 Jer jedan razborit ?ovjek napu?i grad, a rod zlikovaca razori ga. 5 Mnogo je sli?noga vidjelo oko moje, a još više slušalo uho moje. 6 U zboru grešni?kom zapalio se oganj i u puku buntovnom raspalio se gnjev. 7 Bog nije oprostio divovima u staro doba kad se pobuniše pouzdavši se u svoju mo?. 8 Nije poštedio sugra?ana Lotovih: njih se gnušao zbog oholosti njihove. 9 Nije poštedio ni puka prokletoga: oni bijahu iskorijenjeni zbog grijeha svojih. 10 Ni šest stotina tisu?a pješaka, koji propadoše zbog tvrdo?e srca svojeg. 11 Pa kad bi postojao i samo jedan tvrdoglavac, bilo bi ?udo ako bi ostao bez kazne, jer i milosr?e i gnjev pripadaju Gospodu, koji može u svojoj mo?i oprostiti i srdžbu iskaliti. 12 Kao što mu je milosr?e veliko, tako mu je velika i strogost; on ljudima sudi po djelima njihovim. 13 Bez kazne mu ne može ute?i grešnik s plijenom, niti je uzalud strpljivost pobožnika. 14 Širok je put njegove milosti, ali svatko dobiva prema djelima svojim. 15

0

15) 16

0

16) Neminovnost odmazde 17 Ne reci: "Sakrit ?u se od Boga; tko ?e misliti na mene gore u visini? Me?u tolikim mnoštvom ne?e me prepoznati; što sam ja u neizmjernom stvaranju?" 18 Gle: nebo i nebesa nad nebesima, bezdan i zemlja, zadrhte kad ih Gospod pohodi. 19 Gorski vrhunci i temelji zemaljski istodobno se tresu kad na njih pogleda. 20 Ali na sve to tko ?e misliti? I tko da shvati putove njegove? 21 Ima i oluja koje nitko ne vidi, skrivena je ve?ina njegovih djela. 22 "Pravedna djela tko ?e objaviti? I tko ih o?ekuje? Jer ugovor je daleko." 23 Tako misli ?ovjek kratke pameti, bez razbora, omamljen svojim tlapnjama. ?ovjek u stvaranju 24 Slušaj, sine moj, i ste?i ?eš spoznaju; upravi svoje srce rije?ima mojim. 25 Odmjereno ?u ti objasniti stegu i pomno izložiti znanje. 26 Bog u po?etku stvori djela svoja i dodijeli nakon stvaranja svakomu mjesto. 27 Uredio je djela svoja za sva vremena, od njihovih po?etaka do njihove daleke budu?nosti: niti gladuju, niti se trude, niti ikad napuštaju svoje dužnosti. 28 Nijedno od njih svoga bližnjega ne tla?i i nikad ne krši njegove zapovijedi. 29 A poslije Gospod pogleda na zemlju i napuni je svojim dobrima. 30ri joj površje svakojakim životinjama i sve se opet vra?a njoj.

17

17Gospod stvori ?ovjeka od zemlje i opet ga u nju vra?a. 2 Dao je ljudima to?an broj dana i odre?eno vrijeme, dade im i vlast nad svime što je na zemlji. 3 Odjenu ih snagom kakva je njegova i stvori ih na sliku svoju. 4 Svakom je stvoru udahnuo strah od ?ovjeka, da bi on gospodario zvijerima i pticama. 5

0

1) 6 Oblikovao im jezik, o?i, uši, i srce im dade da razmišljaju. 7 Napuni ih znanjem i razumijevanjem i otkri im dobro i zlo. 8 O?i je svoje stavio u srca njihova da im pokaže veli?anstvo djela svojih. 9

0

1) 10 Oni ?e slaviti njegovo sveto ime, pri?aju?i o veli?anstvu djela njegovih. 11 Još im umnoži znanje i obdari ih zakonom života. 12 U?ini s njima Savez vje?ni i pou?i ih sudovima svojim. 13 O?i su njihove gledale slavu veli?anstvenu i uho slušalo slavni njegov glas. 14 "?uvajte se svakoga zla", re?e im i odredi im dužnosti prema bližnjemu. Božanski sudac 15 Njihovi su putovi uvijek pred njim, ne mogu se sakriti pred o?ima njegovim. 16

0

16) 17 Svakomu narodu postavi vladara, ali je Izrael baština Gospodnja. 18

0

18) 19 Sva su djela njihova pred njim kao sunce, i o?i njegove svagda paze na putove njihove. 20 Ne mogu se pred njim sakriti nepravde njihove, pred Gospodom su svi grijesi njihovi. 21

0

11) 22 Milostinja ?ovjekova njemu je kao pe?at, i na dobro?instvo pazi kao na zjenicu oka. 23 Jednoga ?e se dana di?i i platiti im, svakomu ?e pla?a pasti na vlastitu glavu. 24 Samo pokajnicima dopušta povratak i tješi one koji su izgubili nadu. Poziv na pokoru 25 Obrati se Gospodu i okani se grijeha, moli se pred licem njegovim i prestani ga vrije?ati. 26 Vrati se Višnjem i okani se nepravde i jako zamrzi na gnusan ?in. 27 Jer tko ?e hvaliti Svevišnjeg u Podzemlju mjesto živih koji ga mogu slaviti? 28 Hvala mrtvih mrtva je - kao da ih nema, samo živ i zdrav hvali Gospodina. 29 O kako je veliko milosr?e u Gospoda, praštanje onima koji mu se obra?aju! 30 Ljudi ne mogu sve, jer sin ?ovjekov nije besmrtan. 31 Što je svjetlije od sunca? Pa i ono pomrkne. Tijelo i krv mogu hraniti samo zlo?u. 32pod nadzire sile na visokim nebesima, a svi su ljudi samo prah i pepeo. Veli?ina Božja

18

18Onaj koji živi uvijek stvorio je svemir. 2 Jedini je Gospod pravedan! 3

0

1) 4 Komu on dade mo? da iskaže djela njegova i tko ?e iscrpsti ?udesa njegova? 5 Tko može izmjeriti mo? veli?anstva njegova i tko ispri?ati dokaze milosti njegovih? 6 Niti im se može štogod oduzeti niti dodati, niti se mogu iscrpsti ?udesa Gospodnja. 7 Kad ?ovjek završi, tek je zapo?eo, i kad prestane, zbunjen je kao i uvijek. Ništavnost ?ovjekova 8 Što je ?ovjek? Ili ?emu služi? Što je njegovo dobro, a što njegovo zlo? 9 Trajnost života njegova? Sto godina vrlo je dugo. 10 A prema vje?nosti te su godine kao kap morske vode ili zrno pijeska. 11 Zbog toga je Gospod strpljiv s ljudima i obasipa ih svojim milosr?em. 12 On vidi i zna kako je bijedan njihov kraj i zato je umnožio praštanje svoje. 13 Su?ut je ?ovjekova za bližnjega njegova, a su?ut je Gospodnja za sve živo: Gospod ih kori, odgaja i pou?ava te vra?a kao pastir stado svoje. 14 On je milostiv onima koji se stege drže i koji su revni u naredbama njegovim. Umije?e darivanja 15 Sine, dobro?instva ne popra?uj ukorom niti darove ujedljivim rije?ima. 16 Ne ublažava li rosa žegu? Tako je i rije? dragocjenija od milodara. 17 I mislim, nije li rije? bolja od dara? A oboje se nalazi u ?ovjeka puna milosti. 18 Lu?ak ne daje ništa i grdi, a zavidnikov dar pe?e o?i. Promišljanje i predvi?anje 19 Promisli prije nego prozboriš, traži lijeka prije bolesti. 20 Prosudi samog sebe prije nego sudiš, pa ?eš na?i oprosta u ?as Božjeg pohoda. 21 Ponizi se prije nego se razboliš, i kad si pogriješio, pokaj se. 22 Ne oklijevaj ispuniti zavjet na vrijeme i ne ?ekaj smrt da bi postupio pravedno. 23 Pripravi se prije svoga zavjeta i ne budi kao ?ovjek koji iskušava Gospodina. 24 Misli na srdžbu posljednjih dana i na ?as osvetni kad Bog odvrati lice svoje. 25 Misli na glad u vrijeme obilja i na siromaštvo i oskudnost u dane bogatstva. 26 Vrijeme se mijenja od jutra do ve?eri i sve brzo prolazi pred Gospodinom. 27 Mudrac je oprezan u svemu i u grešnim se danima ?uva prijestupa. 28 Svaki koji je razuman prepoznaje mudrost i poštovat ?e onoga tko je ste?e. 29 Koji shva?aju mudre besjede sami postaju mudri i obasipaju kišom prikladnih izreka. Vlast nad sobom 30 Ne idi za svojim strastima, kroti svoje požude. 31 Ako zadovoljiš svoju dušu požudom, na?init ?eš od sebe ruglo neprijateljima. 32 Ne upuštaj se u raskošan život, ne miješaj se u takvo društvo. 33oj da osiromašiš goste?i se pozajmljenim novcem kad ništa nemaš u tobolcu svojem.

19

19Radnik pijanica nikad se ne?e obogatiti, i tko prezire male stvari, brzo osiromaši. 2 Vino i žene izopa?e razborite ljude, i tko se druži s bludnicama izgubi svaki stid. 3 Bit ?e plijenom li?inkama i crvima i drznik ?e izgubiti život svoj. Protiv brbljavosti 4 Tko se brzo povjerava lakomislen je, a tko griješi sam sebi naudi. 5 Tko uživa u zlu bit ?e kažnjen. 6 A tko mrzi brbljanje uklanja od sebe zlo?u. 7 Ne raznosi ono što ti je povjereno i nitko ti ne?e nauditi. 8 Ne povjeravaj ni neprijatelju ni prijatelju; ako ti nije grijeh, ne otkrivaj! 9 Jer ?uje li tko, ?uvat ?e se tebe i u svoje vrijeme osjetit ?eš njegov prezir. 10 Ako si ?uo štogod, budi kao grob. Ne boj se! Ne?e te raskinuti. 11 Kad nešto ?uje, lu?aka spopadaju trudovi kao porodilju u porodu. 12 Kao strijela zabodena u bedro, takva je rije? u nutrini lu?akovoj. Ne vjeruj svemu što ?uješ 13 Ispitaj svoga prijatelja: možda nije ništa u?inio, pa ako je štogod u?inio, da ne u?ini više. 14 Ispitaj svojega susjeda: možda nije ništa rekao, ili ako je rekao, ne?e ponovo re?i. 15 Ispitaj svojega prijatelja, jer ?esta je kleveta i ne vjeruj svemu što ?uješ. 16 ?ovjeku se štogod omakne, ali bez zle namjere, i tko nije sagriješio jezikom svojim? 17 Ispitaj susjeda svojeg prije nego što zaprijetiš i poslušaj zakon Svevišnjeg. 18

0

18) 19

0

19) Istinska i lažna mudrost 20 Sva je mudrost u strahu Gospodnjem, i u svoj je mudrosti poštivanje Zakona. 21

0

11) 22 Ali mudrost nije u spoznaji zlo?e, i razbora nema u savjetu grešnika. 23 Postoji umješnost koja je gnusna, i lu?ak je komu mudrosti nedostaje. 24 Bolje je biti razborom siromašan ali bogobojazan nego biti bogat razborom a kršiti Zakon. 25 Postoji lukava umješnost u službi nepravde: poslužit ?e se i prijevarom u svoju korist. 26 Postoji ?ovjek koji hodi pognut i tužan, ali je iznutra pun podmuklosti. 27 Takav obara lice i pri?inja se gluh, ali ?e te podmuklo napasti. 28 Ako i propusti grijeh zbog nemo?i, ?im se pruži prilika, u?init ?e zlo. 29 ?ovjek se poznaje po liku svojem, umnik se prepoznaje po licu. 30jelo ?ovjekovo govori što on ?ini, a korak njegov otkriva kakav je. Šutnja i govor

20

10Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman. 2 Ali bolje je koriti nego se gnjeviti, 3 i tko priznaje uklanja se poniženju. 4 Kao uškopljenik koji ho?e razdjevi?iti djevicu, takav je onaj tko ho?e pravdu provesti nasiljem. 5 Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja. 6 Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer ?eka pravi ?as. 7 Mudar ?ovjek šuti do zgodnog ?asa, a lu?ak i brbljavac propuštaju zgodu. 8 Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak. Paradoksi 9 Netko u nesre?i nalazi sre?u, a gdjekoji dobitak postaje gubitak. 10 Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko ispla?uje. 11 Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu. 12 Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko. 13 Mudrac stekne naklonost svojim rije?ima, dok lu?aci prosipaju laske uzalud. 14 Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove o?i traže sedmerostruk uzvrat; 15 on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav ?ovjek. 16 Lu?ak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobro?instva. 17 Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga! Neprikladne rije?i 18 Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. 19 ?ovjek neugodan - neumjesna je pri?a razvu?ena na ustima neodgojenih. 20 Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda ?ovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. 21 Gdjekoga siromaštvo ?uva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti. 22 Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog lu?akova mnijenja. 23 Netko zbog stida obe?a štogod prijatelju i u?ini ga bez potrebe neprijateljem. Laž 24 Gnusna je ljaga na ?ovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih. 25 Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba ?e baštiniti propast. 26 Laganje je sramotan obi?aj, i sramota lažljiv?eva ostaje vje?no s njim. Mudra?eva veli?ina i pogibelj 27 Mudar ?ovjek stje?e ugled, i umnik je mio velikašima. 28 Tko obra?uje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda. 29 Darovi i pokloni zasljepljuju o?i mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore. 30 Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga? 31ji je ?ovjek koji krije ludost svoju nego ?ovjek koji krije svoju mudrost. Razli?iti grijesi

21

11Sine moj, ako si griješio, nemoj više; a za prijašnje grijehe moli oproštenje. 2 Bježi od grijeha kao od zmije, jer ako se primakneš, ujest ?e te. Kao u lava zubi su njegovi: ljudima život oduzimaju. 3 Svako je bezakonje kao dvosjekli ma? koji nanosi rane neizlje?ive. 4 Okrutnost i nasilje pustoše dvorce, a tako se ruše i ku?e oholica. 5 Molitva iz usta siromaha ide pravo u uši Božje i presuda ?e brzo sti?i. 6 Tko mrzi ukor ide stopama grešni?kim, a tko se boji Gospoda obratit ?e se u srcu svojem. 7 Jezi?avac se poznaje nadaleko, ali uman ?ovjek predvi?a njegov pad. 8 Tko sebi gradi ku?u tu?im blagom, kao da skuplja kamenje za vlastiti grob. 9 Zbor je bezakoni?ki kao hrpa ku?ina: završit ?e u ognju plamenom. 10 Put je grešni?ki dobro poplo?en, ali se zavšava u ponoru Podzemlja. Mudrac i bezumnik 11 Tko ?uva Zakon, gospodar je svojim strastima, i savršenstvo straha Gospodnjeg mudrost je. 12 Ne stje?e pouku tko nije nadaren, ali gdjekad nadarenost umnaža gor?inu ?ovjekovu. 13 Spoznaja mudra?eva prelijeva se kao poplava, a savjet mu je kao vrelo živo. 14 Srce je bezumnikovo kao vr? razbijen koji ne drži nikakve spoznaje. 15 Kad uman ?ovjek ?uje mudru rije?, pohvali je i drugu doda; a ?uje li je bezumnik, ruga joj se i baca je iza svojih le?a. 16 Pripovijedanje je bezumnikovo kao teret na putu, a milina je slušati razborita ?ovjeka. 17 Rije? se razumna ?ovjeka traži u zboru i o rije?ima se njegovim razmišlja u srcu. 18 Kao ku?a u ruševinama, takva je mudrost lu?aka, i znanje je nerazumnog kao besmislica. 19 Stega je bezumniku kao negve na nogama i kao okovi na njegovoj desnici. 20 Lu?ak se smije punim grlom, a uman se ?ovjek tiho osmjehne. 21 Stega je razumnu ?ovjeku kao ures zlatni i kao narukvica njegovoj desnici. 22 Bezumnikova noga žuri se u ku?u, a iskusan ?ovjek stidljivo prilazi. 23 Bezumnik kroz vrata viri u ku?u, a odgojen ?ovjek ?eka vani. 24 Znak je lošeg odgoja prisluškivati na vratima, i razborit se ?ovjek toga srami. 25 Usne brbljavaca ponavljaju tu?e rije?i, a rije?i mudrih pomno su odmjerene. 26 Lu?acima je srce u ustima, a mudracima su usta u srcu. 27 Kad bezbožnik proklinje neprijatelja, onda proklinje samog sebe. 28vetnik kalja samog sebe i mrzak je u susjedstvu. Lijen?ina

22

12Lijen?ina je sli?an uprljanu kamenu: svatko zviždi zbog gnusobe njegove. 2 Lijen?ina je sli?an hrpi balege: tko ga dirne otresa ruku. Izro?ena djeca 3 Sramota je ocu loše odgojen sin, a ako je k?i, na štetu mu je. 4 Razumna k?i blago je mužu svojem, a besramnica je na tugu svojem roditelju. 5 Bestidna k?i sramoti i oca i muža, pa je obojica preziru. 6 Neprikladan je prigovor kao gozba na dan žalosti, ali šiba i ukor uvijek su mudrost. 7

0

1) 8

0

1) Mudrost i ludost 9 Tko pou?ava lu?aka pokušava zalijepiti krhotine i budi spava?a iz sna dubokog. 10 Objašnjavati lu?aku isto je kao i bunovnu ?ovjeku, jer ?e na koncu zapitati: "Što je?" 11 Za mrtvim pla?i, jer mu se ugasila svjetlost; i za lu?akom pla?i, jer mu se ugasio razum. Manje za mrtvim pla?i, jer je po?inuo, a lu?akov je život gori od smrti. 12 Žalost za mrtvim traje sedam dana, a za lu?akom i bezbožnikom sve dane života njihova. 13 Ne govori mnogo s bezumnikom i ne druži se s nerazumnikom: ?uvaj ga se, da ti ne dosadi i da se ne ukaljaš dodirom njegovim. Kloni ga se, da na?eš mir i da ti ne dojadi ludost njegova. 14 Što je teže od olova? I kako se zove ako ne: lu?ak? 15 Lakše je nositi i pijesak i sol i komad željeza nego snositi ?ovjeka nerazumna. 16 Kao što se greda uglavljena u zdanje ne remeti potresom, tako se ni srce utvr?eno zrelim promišljanjem ne plaši u ?asu pogibelji. 17 Srce u?vrš?eno umnim razmišljanjem jest kao ures od žbuke na ugla?anu zidu. 18 Kao što kamen?i?i na visoku zidu ne mogu odoljeti vjetru, tako ni srce zaplašeno lu?a?kim tlapnjama ne odolijeva nikakvu strahu. Prijateljstvo 19 Tko oko udari suze izazove, a tko srce dirne izaziva osje?aje. 20 Tko se baca kamenom na ptice rastjera ih, a tko prijatelja grdi raskida prijateljstvo. 21 Ako trgneš i ma? na prijatelja, ne gubi nade jer on se može vratiti. 22 I ako otvoriš usta protiv prijatelja, ne boj se jer mogu?a je pomirba. Samo u slu?aju pogrde, oholosti, otkrivanja tajne i udaraca iz potaje odbjegne svaki prijatelj. 23 Budi vjeran bližnjemu svojem kad je siromašan, tako da mu budeš i u kasnijoj sre?i dionik; ostaj mu vjeran u vrijeme nevolje, da s njime zajedno dijeliš baštinu. 24 Prije vatre diže se iz pe?i vatra i dim, tako i prije krvoproli?a izbija sva?a. 25 Ne stidim se uzeti u zaštitu prijatelja i pred njim se ne krijem. 26 Ako li me od njega zadesi zlo, svatko koji ?uje ?uvat ?e se od njega. Opreznost 27 tko ?e postaviti stražu ustima mojim i na usne moje pe?at razboritosti, da nikad zbog njih u zlo ne zapadnem, da me jezik moj ne uništi?

23

13Gospodine, O?e i vladaru života moga, ne prepusti me ?udi njihovoj, ne dopusti da propadnem zbog njih. 2 Tko ?e biti bi? mislima mojim i stega mudrosti srcu mojem, nemilosrdan prestupcima mojim i nepopustljiv grijesima mojim, 3 da ne uzobiluju pogreške moje i ne namnože se moji grijesi; da ne padnem nao?igled protivnika svojih i da neprijatelj moj ne likuje nada mnom? 4 Gospode, O?e i Bože života moga, ne daj mi o?i ohole, 5 odvrati požudu od mene, 6 ne daj da podlegnem nasladi i pohoti, ne prepusti me besramnim željama. Prisege 7 ?ujte, djeco, pouku za usta: tko se nje drži ne?e zalutati. 8 Grešnik pada u zamku zbog vlastitih usana, o njih se spoti?e i svadljivac i oholica. 9 Ne privikavaj usta svoja na prisege i ne navikavaj se izgovarati ime Svetoga. 10 Jer kao što rob pod neprestanim nadzorom ne ostaje bez modrica, tako i tko uvijek priseže i zaziva ime Božje ne?e izma?i grijehu. 11 ?ovjek koji mnogo priseže pun je zlo?e i bi? ne odstupa od ku?e njegove. Ako pogriješi, grijeh mu njegov ostaje; a ako se na to ne obazire, griješi dvostruko. Ako se prisegne krivo, ne?e mu se oprostiti i ku?a ?e mu biti puna nevolje. Ružne rije?i 13 Ne privikavaj usta gnusnoj neuljudnosti jer se u njoj nalazi rije? grijeha. 14 Kad si me?u velikašima, sjeti se oca i majke svoje, da se ne zaboraviš pred njima, i da se ne ponašaš kao lu?ak i ne zažališ što si se rodio i ne prokuneš i dan svojeg ro?enja. 15 Tko se naviknuo na sramotne rije?i ne?e se popraviti svega vijeka svoga. Rodoskvrnu?e i preljub 16 Dvije vrste ljudi umnažaju grijehe, a tre?a navla?i na se srdžbu: 17 žarka strast što kao oganj žeže ne stišava se dok se ne ugasi; ?ovjek pohotan na vlastito tijelo: on ne prestaje dok ga vatra ne sažeže. Bludniku je svaka hrana slatka i on se ne smiruje sve do smrti. 18 ?ovjek koji ?ini preljub na postelji svojoj i govori u sebi: "Tko me vidi? Tama je oko mene i zidovi me kriju, nitko me ne vidi, ?emu se bojati? Grijeha se mojih ne?e sjetiti Svevišnji!" - 19 takav se boji samo ljudskih o?iju, a ne shva?a kako su o?i Gospodnje deset tisu?a puta od sunca svjetlije i paze na sve putove ljudske i motre i najskrivenije zakutke. 20 Njemu je sve to poznato bilo prije nego je stvoreno, a tako i sada kada je sve dovršeno. 21 Takva ?e ?ovjeka na ulicama grada sti?i kazna, uhvatit ?e ga gdje i ne sluti. Preljubnica 22 Tako je i ženi koja je nevjerna mužu svojemu i ra?a mu baštinika s tu?incem. 23 Jer je, prvo, prezrela Zakon Svevišnjega, i drugo: ogriješila se o muža svog, i tre?e: preljubom se ukaljala i za?ela djecu s tu?im mužem. 24 Takva ?e biti izvedena pred zbor narodni i djecu ?e joj pregledati. 25 Djeca joj ne ?e pustiti korijenja niti ?e joj grane ploda donijeti. 26 Ostavit ?e proklet spomen o sebi, i njezina se sramota ne?e nikad izbrisati. 27riznat ?e svi oni koji ostanu iza nje da nema ništa bolje od straha Gospodnjeg, nema ništa sla?e no vršiti zapovijedi Gospodnje. Hvala mudrosti

24

14Mudrost se sama slavi i sred puka svog se hvali. 2 Usta svoja otvara u zboru Svevišnjeg i pred njegovom se mo?i proslavlja: 3 "Iza?oh iz usta Svevišnjeg i pokrih zemlju kao magla. 4 Na visinama nebeskim razapeh šator svoj i prijestol moj bi stup od oblaka. 5 Obi?oh sama krug nebeski i prošetah se dubinama bezdana. 6 U vlasti su mojoj valovi morski, i sva zemlja, i svi narodi i puci. 7 Me?u svima njima tražila sam po?inka i na ?ijoj baštini da se nastanim. 9 Prije vjekova, odiskona, on me stvorio i ne?u prestati dovijeka. 10 Pred njim sam služila u Svetom šatoru i potom se nastanila na Sionu. 11 Dao mi je tako spokoj u milome gradu i vlast mi je u Jeruzalemu. 12 Tako se ukorijenih u slavnom narodu, na dijelu Gospodnjem, u baštini njegovoj. 13 Uzrastoh kao cedar na Libanu i kao ?empres na gori Hermonu. 14 Uzrastoh kao palma u Engadu i kao ruži?njaci u Jerihonu. Kao divna maslina u dolini, uzrastoh kao makljen nad vodama. 15 Rasuh miomiris svoj kao cimet i drvo bagremovo i zamirisah mirisom kao smirna izabrana, kao galban, oniks i stakte i kao vonj tamjanov u Šatoru. 16 Raširih grane svoje kao terebinta, i grane su moje divne i ljupke. 17 Propupah kao trs mladicama ljupkim, i cvjetovi su moji porod slave i bogatstva. 18

0

18) 19 Do?ite k meni svi koji me žudite i nasitite se plodovima mojim. 20 Jer je spomen na mene sla?i od meda i baština moja od mednoga sa?a. 21 Koji me jedu još više su me gladni, i koji me piju još više za mnom že?aju. 22 Tko mene sluša taj se ne stidi, i tko sa mnom radi taj ne griješi." Mudrost i Zakon 23 Sve je ovo Knjiga saveza Boga Svevišnjeg, Zakon koji nam je Mojsije odredio kao baštinu zajednicama Jakovljevim. 24

0

14) 25 On je mudrosti pun kao vode Fišona i kao Tigris u dane proljetne; 26 on buja razborom kao Eufrat i kao Jordan u vrijeme žetveno: 27 obiluje stegom kao Nil vodom i kao Gihon u vrijeme berbe. 28 Prvi ga ?ovjek nije do dna spoznao niti ?e ga posljednji istražiti. 29 Jer su misli njegove šire od mora i namisli dublje od bezdana. 30 A ja sam kao jarak prekopan od rijeke i kao vodotok doveden u perivoj. 31 I rekoh: "Natopit ?u vrt svoj i navodnit ?u cvijetnjake svoje". I gle, od jarka mojeg rijeka postade, a od rijeke more mi nasta. 32 U?init ?u da kao zora zasja nauk moj, i svjetlost ?u njegovu razaslati nadaleko. 33 Izlit ?u nauku poput proroštva, ostaviti je pokoljenjima budu?im. 34ite: ne trudih se samo za sebe nego za sve koji je traže. Izreke

25

15Troje mi je drago, a milo je i Gospodu i ljudima: sloga me?u bra?om, prijateljstvo me?u susjedima, muž i žena koji se vole. 2 A tri vrste ljudi mrzi duša moja i veoma mi je oduran život njihov: ohol siromah i lažljiv bogataš i razbludan starac koji nema razbora. Starci 3 Ako za mladosti nisi ništa sabirao, kako ?eš išta na?i u starosti? 4 Kako lijepo pristaje sijedoj kosi zdrava rasudba i starcima savjet znala?ki! 5 O, kako je lijepa mudrost u staraca i promišljen savjet odli?nika! 6 Veliko je iskustvo kruna starcima, i strah je Gospodnji istinska slava njihova. Broj?ane izreke 7 Devetero smatra srce moje blaženim, a deseto mi je sad na jeziku: ?ovjek koji se djeci svojoj raduje i koji doživi pad neprijatelja svojih. 8 Blago mužu koji živi sa ženom razumnom i koji ne ore s volom i magarcem, i koji nije pogriješio jezikom svojim, i koji ne služi od sebe nevrednijemu. 9 Blago onomu koji je stekao razboritost i koji pripovijeda ušima pozornim. 10 A kako je velik onaj koji je našao mudrost, ali nitko ne nadmašuje onoga koji se boji Gospoda. 11 Strah je Gospodnji iznad svega; i tko ga ima, s kime se može usporediti? 12

0

12) Žene 13 Svaka rana, samo ne rana srca! I svaka opa?ina, samo ne opa?ina ženina! 14 Svaka nesre?a, samo ne nesre?a od mrzitelja! I svaka osveta, samo ne osveta neprijateljska! 15 Nema otrova nad otrovom zmijskim niti mržnje od mržnje neprijateljske. 16 Volim više živjeti s lavom i sa zmajem nego živjeti sa ženom opakom. 17 Pakost ženi nagr?uje lik i mra?i joj lice kao u medvjeda. 18 Kad me?u susjedima sjedi joj muž, on i nehotice gorko uzdiše. 19 Malena je svaka zlo?a prema zlo?i ženskoj: neka je sna?e kob grešni?ka! 20 Kakav je pješ?ani brijeg nogama stara?kim, takva je jezi?ava žena mirnu mužu. 21 Ne daj se zavesti ljepotom ženskom i ne žudi za ženom. 22 Velik je jad, sramota i ruglo kad žena uzdržava muža svog. 23 Srce poniženo, lice pomra?eno i rana u srcu - to je žena opaka. Ruke lomne i klecava koljena, takva je žena koja ne usre?uje muža svoga. 24 Od žene je grijeh po?eo i zbog nje svi umiremo. 25 Ne daj vodi pukotine niti zloj ženi slobode jezika. 26 ne ?ini kao što joj pokažeš, otpusti je od sebe.

26

16Blago mužu žene ?estite jer je dvostruk broj dana njegovih. 2 ?estita žena radost je mužu svojem, on ?e godine svojeg života proživjeti u miru. 3 Izvrsna žena odabran je dio, dar onomu koji se boji Gospodina. 4 Bio bogat ili siromah, srce mu je veselo i lice vedro u svako doba. 5 Troga se plaši srce moje a od ?etvrtog užasava: od klevete u gradu, od zbora svjetine i od lažne optužbe, jer je sve to gore od smrti; 6 ali je tuga i jad žena ljubomorna na ženu i bi? jezika koji sve jednako udara. 7 Nepodesan je jaram žena opaka, i svladati nju isto je kao uhvatiti štipavca. 8 Žena pijana zaziva srdžbu golemu, jer sramota je njezina neizbrisiva. 9 Ženina je bludnost u njezinu drsku pogledu i poznaje se po njezinim trepavicama. 10 Pod oštrim nadzorom drži k?er drzovitu, da ne zlorabi prvu priliku. 11 Budno pazi na oko bestidno, da se ne za?udiš kad se o tebe ogriješi. 12 Kao žedan putnik, ona otvara usta i pije svaku vodu na koju nai?e i spušta se pred svakim kolcem i svakoj strijeli otvara tulac. 13 Mila je žena radost mužu svom, i znanje mu njezino kosti oja?ava. 14 Dar je Gospodnji žena šutljiva, i nema cijene duši dobro odgojenoj. 15 A milina je na milinu žena stidljiva, i nema cijene dostojne duše uzdržljive. 16 Kao što sunce blista na planinama Gospodnjim, tako i ljepota vrsne žene u urednosti ku?e njezine. 17 Kao svije?a što svijetli na svetom svije?njaku, tako je krasno lice na skladnu tijelu. 18 Kao stupovi zlatni na podnožju srebrnu, tako su lijepe noge na ?vrstim petama. 19

0

19) 20

0

10) 21

0

11) 22

0

12) 23

0

13) 24

0

14) 25

0

15) 26

0

16) 27

0

17) Žalosne stvari 28 Dvoje rastužuje srce moje, a zbog tre?eg gnjev me hvata: kad ratnik stÓarÄi u bijedi, kad se preziru ljudi umni, kad se netko od pravednosti vra?a grijehu - za takvog je Gospod ma? spremio. Trgovina 29ovac teško odolijeva napasti, i prodava? nije bez grijeha.

27

17Radi probitka mnogi griješe, i tko traži bogatstvo biva nemilosrdan. 2 Kolac se zabija izme?u dva kamena, a grijeh se utiskuje izme?u kupnje i prodaje. 3 Tko se ?vrsto ne drži straha Gospodnjeg ku?a ?e mu brzo propasti. Govor 4 Kad se sito trese, mekinje ostaju: tako i nedostaci ?ovjekovi izbijaju u govoru njegovu. 5 Lon?areve posude pe? iskušava, a ?ovjeka njegov govor. 6 Obradu vo?ke o?ituje njezin plod: tako i rije?i ?ovjekove otkrivaju njegove osje?aje. 7 Nikoga ne hvali prije no što progovori, jer govor je kušnja ljudi. Pravda 8 Ako težiš pravdi, na?i ?eš je i obu?i ?eš je kao sve?anu odoru. 9 Ptice se jate sa sebi sli?nima, i pravica se svra?a onima koji je vrše. 10 Lav vreba svoju lovinu, tako i grijeh one koji ?ine nepravdu. 11 Govor je pobožna ?ovjeka uvijek pun mudrosti, a lu?ak se mijenja poput mjeseca. 12 Kad si me?u bezumnicima, pazi na vrijeme, a s ljudima mudrim boravi bez straha. 13 Sablažnjiv je govor lu?a?ki i smijeh je njihov grešna razuzdanost. 14 Govor s mnogim zakletvama podiže ?ovjeku vlasi, i kad se takvi sva?aju, za?epiti je uši. 15 Sva?a oholih ljudi završava se krvlju, i mu?no se slušaju grdnje njihove. Tajne 16 Tko otkriva tajne gubi povjerenje i ne?e više na?i prijatelja po srcu svojem. 17 Ljubi prijatelja i budi mu vjeran, ali ako si izdao njegove tajne, ne idi više za njim. 18 Jer kao što ?ovjek uništava svojeg neprijatelja, tako si ti uništio prijateljstvo svojega bližnjeg. 19 Ili kao što si ispustio pticu iz šake, tako si ispustio prijatelja svoga i ne?eš ga uhvatiti više. 20 Ne tr?i za njim jer je daleko odmakao i utekao poput gazele iz zamke. 21 Jer se rana može povezati i pogrda oprostiti, ali za onoga tko je izdao tajnu nema nade. Licemjerstvo 22 Tko žmirka o?ima kuje zlo, i nitko ga od toga ne može odvratiti. 23 Pred tobom je medenih usta i divi se tvojim rije?ima, ali iza tvojih le?a mijenja svoj jezik i u sablazan izvr?e tvoje rije?i. 24 Mnogo što mrzim, ali ništa kao takva ?ovjeka, a i Gospod ga mrzi. 25 Tko baca kamen uvis, na glavu mu pada; podmukao udarac protuudarcem ra?a. 26 Tko jamu kopa, u nju pada, i tko zamku namješta, u nju se hvata. 27 Tko ?ini zlo, zlo mu se vra?a, iako on ne zna odakle dolazi. 28 Ruglo i sramota oholici, i osveta na nj vreba kao lav. 29 U zamku se hvataju koji se raduju padu pobožnika, i bol ?e ih izjesti prije smrti njihove. Osvetljivost 30nja i srdžba jednako su gnusne, i grešan ih ?ovjek obje u sebi nosi.

28

18Tko se osve?uje, njemu se Gospod osve?uje i dobro pazi na grijehe njegove. 2 Oprosti nepravdu svojemu bližnjemu, pa kad budeš molio, grijesi ?e se tvoji oprostiti. 3 Ako ?ovjek goji mržnju na drugoga, kako može od Gospoda tražiti ozdravljenje? 4 Kad s ?ovjekom sli?nim sebi nema milosr?a, kako može moliti se za svoje grijehe? 5 On, koji je samo od mesa, goji osvetljivost, pa tko ?e mu oprostiti grijehe? 6 Misli na konac svoj i prestani s mržnjom; sjeti se raspadanja i smrti, i vrši zapovijedi. 7 Misli na zapovijedi i ne mrzi na bližnjega i na Zavjet Svevišnjega, pa oprosti krivicu. Sva?e 8 Kloni se sva?e, pa ?eš manje griješiti; strastven ?ovjek raspaljuje sva?u. 9 Grešnik sije razdor me?u prijateljima i me?u mirne ljude baca klevetu. 10 Oganj se raspaljuje prema gorivu kojim se hrani, a sva?a se širi prema silini svojoj; gnjev ?ovjekov ovisi o snazi njegovoj i jarost mu raste prema bogatstvu njegovu. 11 Nagla sva?a raspaljuje vatru, nagla prepirka vodi u krvoproli?e. 12 Pušeš li u iskru, ona se rasplamsa, pljuneš li na nju, ona se ugasi: oboje izlazi iz usta tvojih. Jezik 13 Proklet bio došaptava? i klevetnik, jer uništiše mnoge koji su živjeli u miru. 14 Tre?i je jezik potresao mnoge i prognao ih od naroda do naroda; razorio je tvrde gradove i porušio ku?e kneževske. 15 Tre?i je jezik izagnao žene ?estite i lišio ih plodova trudbe njihove. 16 Tko ga sluša taj nema po?inka niti ?e imati boravišta mirna. 17 Udarac bi?em ostavlja masnicu, udarac jezikom lomi kosti. 18 Mnogi su pali od ma?a, ali ne toliki kao od jezika. 19 Blago ?ovjeku koji se od njega zaštitio i nije iskusio srdžbu njegovu, koji nije nosio jarma njegova niti je bio svezan lancima njegovim. 20 Jer jaram je njegov jaram gvozdeni i lanci su njegovi lanci mjedeni. 21 Strašna je smrt koju donosi, i bolje je Podzemlje od nje. 22 Ali nema vlasti nad pobožnicima, njih ne prži plamen njegov. 23 Njegove su žrtve oni koji ostavljaju Gospoda, u njima on plamti i ne gasi se, on ?e nasrnuti na njih kao lav i raznijeti ih kao pantera. 24 Gle, trnjem ogradi svoj posjed, zaklju?aj dobro svoje srebro i zlato: 25 tako i rije?ima svojim na?ini mjerila i utege i ustima svojim vrata s prijevornicom. 26i da ne posrneš zbog jezika svojeg i ne postaneš plijenom onomu koji te vreba. Posudba

29

19Milosr?e ?ini tko uzajmljuje svojem bližnjemu; i tko mu pomaže vrši zapovijedi. 2 Uzajmljuj bližnjemu kad je u potrebi i opet vra?aj bližnjemu u pravo vrijeme. 3 ?vrsto drži svoju rije? i budi mu vjeran, pa ?eš u svako vrijeme dobiti što ti treba. 4 Mnogi smatraju zajam dobitkom i zadaju jad onima koji su im pomogli. 5 Dok ne dobije, ruku mu ljubi i ponizno zbori o bogatstvu bližnjega, ali na dan naplate on odga?a rok, udara u jadikovke i krivnju baca na zla vremena. 6 Mogne li, vrati jedva polovicu, a i to valja smatrati dobitkom. Ne plati li, valja oteti od njegova - i eto neprijatelja bez potrebe: vra?a on kletvama i sva?ama, umjesto ?aš?u uzvra?a prezirom. 7 Mnogi se stoga, ne zbog zlo?e, ustežu davati zajam: boje se da ne budu nezasluženo oplja?kani. Milostinja 8 Ali sa siromahom budi velikodušan i ne pusti ga da ?eka na tvoj milodar. 9 Zbog Božje zapovijedi pomozi siromahu; ako je potrebit, ne pusti ga praznih ruku. 10 Radije izgubi novce na brata ili prijatelja nego da ti propadaju hr?aju?i pod kamenom. 11 Uloži blago svoje po zapovijedima Svevišnjega, i bit ?e ti probita?nije nego samo zlato. 12 Uloži milostinju u svoje riznice, i ona ?e te izbaviti od svake nevolje: 13 bolje ?e se boriti za te pred neprijateljem negoli ?vrsti štit i teško koplje. Jamstvo 14 Dobar ?ovjek jam?i za bližnjega svoga, a tko je izgubio osje?aj stida, ostavlja ga na cjedilu. 15 Ne zaboravljaj jamcu uslugu njegovu, jer je dušu svoju dao za tebe. 16 Grešnik se ne brine za dobra jam?eva, i nezahvalnik zaboravlja svojeg izbavitelja. 17 Jam?enje je upropastilo mnoge sretne ljude i razbacalo ih kao morske valove. 18 Istjeralo je iz doma ljude bogate, koji onda lutaju me?u tu?im pucima. 19 Grešnik koji se upušta u jam?enje radi laka dobitka - potpada pod sud. 20 Pomozi bližnjemu koliko god možeš, ali pazi da se i sam ne upropastiš. Gostoljubivost 21 Prve su životne potrebe voda, kruh, odijelo i ku?a, da se sram pokrije. 22 Bolje je živjeti siromaški pod krovom od dasaka nego se gostiti gospodski u tu?oj ku?i. 23 Budi zadovoljan imao malo ili mnogo, pa ne?eš slušati ukore uku?ana. 24 Težak je život i?i od ku?e do ku?e, i gdje god se zaustaviš, ne smiješ usta otvoriti; 25 tu?inac si i poznaj okus poniženja, a osobito zvuk gorkih rije?i: 26 "Hajde, tu?in?e, postavi stol, i ako imaš što, daj mi jesti." 27 "Odlazi, tu?in?e, ustupi mjesto ?asnijemu, dolazi mi brat i treba mi ku?a." 28ko je umnu ?ovjeku kad mu predbace gostoprimstvo i pogrde ga kao vjerovnika. Odgoj djece

30

10Tko ljubi sina svog, ?esto ga bije šibom, da se na koncu u njemu obraduje. 2 Tko valjano odgaja svog sina, imat ?e od njega koristi i ponosit ?e se njime me?u znancima svojim. 3 Tko pou?i sina svoga, ?ini zavidnim neprijatelja svoga i raduje se pred prijateljima svojim. 4 Pa i umre li otac, kao da i nije umro, jer ostavlja sina sebi sli?na. 5 Za svojeg se života radovao gledaju?i ga i na samrti se svojoj ne žalosti. 6 Jer za neprijatelje ostavlja osvetnika, a prijateljima sina koji ?e im znati milost uzvra?ati. 7 Tko miluje sina svoga, zavijat ?e mu rane i na svaki ?e mu se njegov jauk potresati srce. 8 Neukro?en konj postaje ?udljiv, a zapušten sin postaje tvrdoglav. 9 Razmazi dijete svoje, pa ?e te zaprepastiti; igraj se s njim, pa ?e te u tugu zaviti. 10 Ne smij se njim ako ne želiš plakati s njim i na koncu škrgutati zubima. 11 Ne daj mu slobode u mladosti i ne praštaj mu pogrešaka njegovih. 12 Savij mu šiju dok je mlad i nagnje?i mu rebra dok je malen, da ti ne bude buntovan i neposlušan i ne ožalosti te duboko. 13 Odgoji sina svojega i dotjeruj ga, da ti ne bi trpio zbog njegove drskosti. Zdravlje 14 Bolji je siromah tijelom zdrav i ?io nego bogataš bolesna tijela. 15 Više valja zdravlje i snaga nego sve zlato svijeta i krepko tijelo više od golema posjeda. 16 Nema blaga nad zdravljem tjelesnim niti sre?e nad sretnim srcem. 17 Bolja je smrt nego gorak život i po?inak vje?ni nego trajna bolest. 18 Dobre su jestvine pred ustima zatvorenim kao jelo žrtveno na grob položeno. 19 ?emu žrtve idolu, kad ne može ni jesti niti pomirisati? Tako i onaj koga Gospod progoni: 20 samo gleda i uzdiše, kao uškopljenik koji grli djevicu i uzdiše. Radost 21 Ne prepuštaj se žalosti i ne kinji se mra?nim mislima. 22 Veselje srca život je ?ovjeku, i radost mu produljuje dane životne. 23 Prevari svoje brige i utješi srce svoje, otjeraj od sebe žalost: jer je žalost pogubila mnoge, od nje nema koristi nikomu. 24 Zavist i srdžba skra?uju dane, i briga donosi starost prije vremena. 25ašnu srcu jelo je u slast: i koristi mu ono što pojede. Bogatstvo

31

11Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san. 2 Dnevne se brige u san uvla?e, i teška bolest ne da spavati. 3 Bogataš se mu?i da skupi imetak, a kad se odmara, uživa u raskoši; 4 siromah se mu?i, jer nema od ?ega živjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu. 5 Tko ljubi zlato - ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem tr?i - zbog njega ?e zalutati. 6 Mnogi postadoše žrtve zlata, propast im bijaše neminovna. 7 Jer ono je zamka onima koji mu žrtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata. 8 Blago bogatašu koji se našao bez krivnje i koji nije tr?ao za zlatom! 9 Tko je taj, da mu ?estitamo, jer je izvršio ?udesna djela u svom narodu? 10 Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao, neka mu je na ?ast! Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio, i zlo u?initi, a nije u?inio? 11 Njegova ?e dobra biti trajna, i zajednica ?e slaviti dobrotu njegovu. Gozbe 12 Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim ždrijela svoga i ne reci: "Ima dosta na njemu!" 13 Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno išta gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve što vidi. 14 Kamo drugi gleda, ti ne pružaj ruke, da se s njim ne sukobiš u zdjeli. 15 Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu. 16 Pristojno jedi što ti je ponu?eno i ne budi pohlepan da te ne omrznu. 17 Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazniš. 18 Ako i u veliku društvu sjediš, ne pružaj ruke prije ostalih. 19 Malo je dosta ?ovjeku dobro odgojenu i on se ne mu?i na postelji svojoj. 20 Umjeren obrok - dobar san, i ?ovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac. 21 Ako si morao previše pojesti, ustani i izbljuj, i bit ?e ti lakše. 22 Slušaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju ?eš shvatiti moje rije?i. U svim djelima svojim budi umjeren i ne?e te sna?i nikakva bolest. 23 Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedo?anstvo darežljivosti njegove. 24 Na loša se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o škrtosti njegovoj. Vino 25 U vinu se nemoj juna?iti, jer je mnoge oborilo vino. 26 Kao što se u pe?i kuša ocjel, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca. 27 Vino je život ?ovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je život bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima! 28 Radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj koli?ini. 29 Gor?ina duše spopada ?ovjeka koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu. 30 Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnožava rane. 31gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu ružne rije?i i ne kinji ga traže?i da vrati dug. Gozbe

32

12Ako su te postavili ravnateljem stola, nemoj se uznositi. Budi me?u njima kao jedan od njih, pobrini se za njih i tada sjedni. 2 Kad obaviš sve svoje dužnosti, sjedni da se proveseliš zajedno s njima i primiš vijenac za svoju ugla?enost. 3 Govori, star?e, jer ti dolikuje, ali odmjereno, i ne prekidaj glazbu. 4 Gdje se sluša pjesma, ne drži besjede i ne budi mudar u nevrijeme. 5 Kao pe?atnik od dragog kamena na zlatnu uresu, takva je skladna glazba na gozbi. 6 Kao zlatom okovan pe?atnik sa smaragdom, takav je zvuk pjesme uz odabrano vino. 7 Govori, mladi?u, ako ti je potrebno, ali tek pošto te dvaput zamole. 8 Govori sažeto i mnogo reci u malo rije?i: ostavi dojam ?ovjeka koji zna, ali ne želi govoriti. 9 Kad si s odli?nicima, ne izjedna?uj se s njima i ne ?eretaj mnogo dok drugi zbori. 10 Munja prethodi gromu, a ljupkost ide ispred skromna ?ovjeka. 11 Na vrijeme ustani, ne budi posljednji; požuri se ku?i, ne oklijevaj. 12 Ondje se zabavljaj i ?ini što ti na um padne, ali ne griješi govorom bestidnim. 13 A za sve Stvoritelja svoga slavi, koji te obasu svojim dobrima. Strah Gospodnji 14 Tko se Boga boji prima pouku; oni koji ga traže - naklonost njegovu stje?u. 15 Tko traži Zakon - njime se ispunja, a licemjer se o nj spoti?e. 16 Koji se boje Gospoda dolaze do pravice, i njihova dobra djela sjaju kao svjetlost. 17 Grešnik odbija opomenu i po volji svojoj nalazi ispriku. 18 Razborit ?ovjek ne prezire savjet, a oholi bezbožnik ne poznaje straha. 19 Bez promišljanja ne ?ini ništa, pa se poslije ne?eš kajati. 20 Ne idi po opasnim putovima, da se ne spotakneš o kamenje. 21 Ne vjeruj suviše ravnu putu i ?uvaj se svoje vlastite djece. 22 U svim djelima svojim ?uvaj sebe, jer tko to ?ini drži se zapovijedi. 23 se pouzdava u Zakon pokorava se zapovijedima; i tko se uzda u Gospoda ne?e pretrpjeti štete.

33

13Tko se boji Gospoda zlo ga ne snalazi i uvijek se iz kušnje izbavlja. 2 Nije mudar tko mrzi Zakon, a tko je u njemu licemjer, ljulja se kao la?a u oluji. 3 Razborit se ?ovjek pouzdava u Zakon, on u Zakon vjeruje kao u proroštvo. 4 Pripravi svoj govor, i tad ?e te slušati; priberi znanje svoje i tad odgovori. 5 Osje?aji su lu?akovi kao kolski to?ak, a misao mu je kao osovina što se okre?e. 6 Ujedljiv je prijatelj kao uspaljen konj: tko god ga zajaše on zarže. Nejednakost 7 Zašto je dan od dana uzvišeniji, kad im svima kroz godinu svjetlost od sunca dolazi? 8 Zato što su u misli Gospodnjoj razdijeljeni, Gospod je razlu?io doba i blagdane. 9 Neke je uzvisio i posvetio, a druge uvrstio u dane obi?ne. 10 I svi su ljudi od blata, i Adam je od zemlje stvoren. 11 Ali ih Gospod u svojoj velikoj mudrosti razdijeli i dade im razli?ite sudbine. 12 Neke je blagoslovio i uzvisio, druge posvetio i sebi približio; neke je opet prokleo i ponizio i oborio ih s mjesta njihova. 13 Kao što je glina u rukama lon?ara koji je oblikuje po svojoj volji, tako su i ljudi u rukama Tvorca svoga koji im daje prema svom sudu. 14 Nasuprot zlu stoji dobro, nasuprot smrti stoji život: tako nasuprot pobožniku stoji grešnik. 15 I gledaj tako sva djela Svevišnjega, sva su po dvoje, jedno prema drugome. 16 Ja se posljednji prenuh kao onaj koji pabir?i iza bera?a; 17 ali stigoh s Božjim blagoslovom i napunih tijesak svoj kao pravi bera?. 18 Gledajte kako se nisam trudio samo za se nego za sve one koji traže pouku. 19 Oj, ?ujte me, glavari naroda, upravitelji op?ine, poslušajte! Nezavisnost 20 Ni sinu ni ženi, ni bratu ni prijatelju ne daj vlasti nad sobom za života svoga. Ne daj svoga blaga drugomu, da se ne pokaješ i ne zatražiš natrag. 21 Dok si živ i dok je daha u tebi, ne daj nikomu vlasti nad sobom: 22 jer je bolje da se djeca tebi mole nego da ti moliš u sinova svojih. 23 U svim djelima svojim budi gospodar i ne daj da ti se okalja ?ast. 24 Kad ti se završe dani života, u ?asu smrti, razdijeli svoju baštinu. Robovi 25 Magarcu krma, batina i teret, a robu kruh, stega i rad. 26 Daj sluzi raditi, pa ?eš na?i po?inka; pustiš li mu slobodne ruke, tražit ?e slobodu. 27 Jaram i uzde savijaju šiju, a zla slugu klade i mu?ila. 28 Šalji ga na rad, da se ne ulijeni, jer lijenost pou?ava zlo?ama mnogim. 29 Zaposli ga kako mu pripada, i ako ne sluša, stavi ga u okove. 30 Ali ne prelazi mjere ni prema kome i ne ?ini ništa nepravedno. 31 Imaš li roba, neka ti bude kao ti sam, jer si ga krvlju stekao! 32 Imaš li roba, postupaj s njim kao s bratom, jer ti je potreban kao ti sam sebi. 33 ga zlostavljaš pa ti odbjegne, na kojem ?eš ga putu tražiti? Snovi

34

14Za bezumnika su prazne nade i tlapnje, i od snova lu?aci okrilate. 2 Kao hvata? sjene ili goni? vjetra, takav je onaj koji vjeruje snovima. 3 Sli?ni su san i zrcalo: u jednome i drugome samo je prividnost. 4 Što se može ne?isto?om o?istiti? Kako ?e biti istina od laži? 5 Gatanje, proricanje i sni - sve ispraznosti, sve kao tlapnje porodilje. 6 Ako ih Svevišnji ne šalje kao glasnike svoje, ne posve?uj im ni jedne misli. 7 Jer mnoge su sni zaludili i propali su uzdaju?i se u njih. 8 Zakon treba ispunjavati bez prijevara, i mudrost je savršena tek u iskrenosti. Putovanje 9 Tko je mnogo putovao - mnogo zna, i tko je mnogo iskusio - umno zbori. 10 Tko nije ništa iskusio - malo znade; a tko je putovao, u svemu se snalazi. 11 Mnogo vidjeh na putovanjima svojim i više shvatih nego što mogu iskazati. 12 ?esto bijah i u smrtnoj pogibelji, ali sam se spasio, 13 jer živjet ?e duh bogobojaznih: oni se uzdaju u onoga koji ih može izbaviti. 14 Tko se boji Gospoda, ne boji se ni?ega i ne straši se, jer je Gospod nada njegova. 15 Blago duši onoga koji se boji Gospoda! U koga li se uzdao? I tko mu je potpora? 16 Gospod ne odvra?a o?iju s onih koji ga ljube, on im je mo?na zaštita i snažna potpora, štitnik od vjetra pustinjskog i sjena u jari podnevnoj, obrana od posrtaja i oslon protiv pada. 17 On je radost srcu i svjetlost o?ima, on je zdravlje, život i blagoslov. Žrtve 18 Žrtva od blaga krivo ste?ena porugljiv je dar i ne primaju se pokloni opakih. 19 Svevišnjemu se ne mile darovi bezbožni?ki: gomilom žrtava oni ne?e iskupiti svoje grijehe. 20 Pred o?ima o?evim kolje sina tko prinosi žrtvu od imetka siromaha. 21 Oskudna hrana život je siromaha, i tko je otima - pravi je krvnik; 22 ubija bližnjega tko mu otima hranu i prolijeva krv tko radniku uskra?uje pla?u. 23 Ako jedan gradi, a drugi razgra?uje, što im ostaje, osim trudbe? 24 Ako jedan moli, a drugi kune, ?iji ?e glas uslišati Gospodar? 25 Tko se taknuo mrtvaca, pa se oprao i opet ga dirnuo, što mu koristi pranje njegovo? 26o je i s ?ovjekom koji posti za grijehe svoje pa ih opet ?ini: tko ?e mu uslišati molitvu i zar mu koristi što se ponizio? Zakon i žrtve

35

15Tko se drži Zakona umnožava svoje žrtve. Tko vrši zapovijedi prinosi žrtve pri?esnice. 2 Tko pokazuje razboritost prinosi brašneni cvijet. Tko daje milostinju prinosi žrtvu zahvalnicu. 3 Milo je Gospodu kad tko odstupa oda zla i okajnicu prinosi tko odstupa od nepravde. 4 Ne pokazuj se pred Gospodom praznih ruku, jer to sve biva prema zapovijedi. 5 Žrtva pravednikova ukrašava žrtvenik i miomiris njezin dolazi pred Svevišnjeg. 6 Ugodna je žrtva pobožna ?ovjeka i njezin se spomen ne zaboravlja. 7 Darežljivim srcem ?asti Gospoda i ne škrtari prvinama što ih prinosiš. 8 Za svakoga prinosa neka ti lice sja od veselja i s radoš?u posve?uj desetinu. 9 Daj Svevišnjemu kao što i on tebi dade, darežljivo i koliko možeš. 10 Jer sve Gospod pla?a i vratit ?e sedmerostruko. Pravda Božja 11 Ne podmi?uj ga, jer on ne prima mita. I ne uzdaj se u žrtvu nepravednu, 12 jer je Gospod sudac i ne gleda tko je tko. 13 Nije pristran na štetu siromahovu i sluša molitvu potla?enoga. 14 Ne prezire jauk siro?eta ni udovice kad izlijeva svoj bol. 15 Ne teku li udovici suze niz lice i ne optužuje li jaukom onoga koji ih uzrokuje? 16 Tko Boga služi svim srcem svojim bit ?e uslišan, jer njegove se molbe dižu do oblaka. 17 Molitva poniznog prodire kroz oblake i on nema mira dok ona ne do?e do Boga 18 i ne popušta dok ga Svevišnji ne pogleda, pravedno ne presudi i pravdu ne uspostavi. 19 I Gospod ne?e oklijevati niti ?e odga?ati 20 dok ne satre bedra nasilnicima i ne osveti se narodima, 21 ne iskorijeni mnoštvo oholica i ne slomi žezlo opakima; 22 dok ne plati svakome po djelu njegovu i ne prosudi ?ine ljudske prema namisli njihovoj; 23 dok ne svrši parbu puka svojega i ne obraduje ga miloš?u svojom. 24ra je milost u doba nevolje kao oblak kišonosan u vrijeme sušno! Molitva za spas i obnovu Izraela

36

16Smiluj nam se, Gospodaru, Bože svega svijeta, i pogledaj na nas i prožmi strahom svojim sve narode! 2 Podigni ruku protiv naroda tu?inskih da spoznaju tvoju mo?. 3 Kako si se u o?ima njihovim pokazao nama svetim, tako se sada u o?ima našim pokaži velik prema njima. 4 Da poznaju kao što znamo i mi da nema Boga osim tebe, Gospode. 5 Obnovi znake i ponovi ?udesa, proslavi ruku i desnicu svoju. 6 Probudi gnjev i srdžbu izlij, obori protivnika, uništi neprijatelja. 7 Požuri vrijeme, sjeti se prisege, i neka se slave tvoja silna djela. 8 Neka žestok oganj proždre preživjele i neka propadnu tla?itelji puka tvojeg. 9 Satri glavu poglavarima tu?inskim koji se hvale: "Nikoga nema osim nas." 10 Okupi sva plemena Jakovljeva, vrati im baštinu kao na po?etku. 11 Smiluj se, Gospode, narodu koji se zove imenom tvojim, Izraelu, kojega si u?inio prvencem svojim. 12 Smiluj se svetom gradu svojem, Jeruzalemu, prebivalištu svome. 13 Ispuni Sion pjesmom u svoju hvalu i Svetište svoje slavom svojom. 14 Podari svjedo?anstvo svojim prvim stvorovima, ispuni proro?anstva objavljena u tvoje ime. 15 Nagradi one koji se u te uzdaju, da se proroci tvoji pokažu istiniti. 16 Uslišaj, Gospode, molitvu slugu svojih prema blagoslovu Aronovu nad pukom tvojim. 17 I da spoznaju svi na zemlji da si ti Gospod, vje?ni Bog. Razlikovanje 18 Svako jelo želudac prima, ali je jedno sla?e od drugoga. 19 Nepce raspoznaje okus divlja?i, tako i razborito srce lažljive rije?i. 20 Prijevarno srce boli zadaje, ali iskusan ?ovjek zna kako se uzvra?a. Izbor žene 21 Žena prima svakog muža, premda je jedna djevojka od druge bolja. 22 Ženska ljepota raduje o?i, i to je najja?a od svih ljudskih želja. 23 Ako su dobrota i nježnost na njezinim usnama, muž joj nije kao ostali ljudi. 24 Tko ima ženu posjeduje blago: ona mu je pomo? i stup potporni. 25 Gdje nema ograde, pokradu imanje. Tko nema žene tužan je lutalac. 26 Tko ?e vjerovati razbojniku koji leti od grada do grada? 27o i ?ovjeku koji nema gnijezda, ve? po?iva gdje ga zatekne no?. Lažni prijatelji

37

17Svaki prijatelj veli: "I ja sam ti prijatelj." Ali su mnogi samo po imenu prijatelji. 2 Nije li sama smrtna žalost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja? 3 O, sklonosti opaka, zašto si stvorena? Da prekriješ zemlju prijevarom? 4 U sre?i se lažni drug raduje s prijateljem, a u ?asu nesre?e okre?e se protiv njega. 5 A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja do?e, štita se la?a. 6 Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš. Savjetnici 7 Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog. 8 ?uvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi - jer on daje savjet na svoju korist - da on ne baci oko na tebe 9 pa ti veli: "Dobar je tvoj put", a potom iz prikrajka promatra nesre?u tvoju. 10 Ne svjetuj se s ?ovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje. 11 Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosr?u, niti s lijen?inom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet. 12 Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji ?e nad tobom plakati kada posrneš. 13 I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega. 14 Jer srce ?esto pretkazuje ?ovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog. 15 Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine. Istinska i lažna mudrost 16 Razbor je po?etak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju. 17 Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju ?etiri grane: 18 dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar. 19 Postoji ?ovjek kadar pou?iti druge, a sebi je samom beskoristan. 20 Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav ?e umrijeti od gladi: 21 jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti. 22 Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani. 23 Mudrac pou?ava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani. 24 Mudar je ?ovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim. 25 Malen je broj dana života ?ovje?jeg, i nebrojeni su dani naroda izraelskog. 26 Mudrac stje?e povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vje?nim. Umjerenost 27 Sine moj, dok si živ, kušaj narav svoju, vidi što joj šteti i to joj uskrati. 28 Jer nije svima sve probita?no niti je svakomu sve po volji. 29 Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom. 30 Jer prekomjerno jelo donosi bolest i proždrljivost izaziva proljev. 31gi pomriješe od neumjerenosti, a tko se ?uva produžuje svoj život. Lijek i bolest

38

18?asti lije?nika ?aš?u koja mu pripada zbog njegove službe, jer je i njega Gospod stvorio. 2 Lije?enje od Svevišnjeg dolazi, kao što se dar od kralja dobiva. 3 Znanje uzdiže glavu lije?niku i mo?nici ga poštuju. 4 Gospod od zemlje pravi lijekove i razborit ih ?ovjek ne odbacuje. 6 Ljudima je dao znanost da uzmognu slaviti snagu djela njegovih. 7 Njima se lije?i i bol ublažuje, od njih ljekarnik lijekove priprema. 8 Tako nema kraja djelima njegovim i po njemu se blagostanje širi svijetom. 9 Sine moj, u bolesti ne budi potišten, ve? se Bogu moli jer on zdravlje daje. 10 Bježi od nepravde i ne budi pristran, i od svih grijeha o?isti srce. 11 Prinesi žrtvu blagomirisnu i spomen-žrtvu i pretio dar prema imanju svojem. 13 Katkad je spas u ruci njihovoj, 14 jer se i oni Bogu utje?u da im poda milost izlje?enja i lijek za spas života. 15 Tko griješi pred Stvoriteljem svojim nek padne u ruke lije?ni?ke. Žalost 16 Sine moj, roni suze nad mrtvim, tužaljkom prokukaj kao patnik skrhan: ukopaj mu tijelo prema obi?aju i ne uskrati po?asti grobu njegovu. 17 Gorko pla?i i žarko ridaj i pokaži žalost koju zaslužuje: jedan ili dva dana, da izbjegneš govorkanje, a potom se utješi od žalosti svoje. 18 Jer od tuge dolazi prijeka smrt, i žalost slabi snagu životnu. 19 Neka žalost pro?e s pogrebom, jer je život u žalosti nepodnošljiv. 20 Ne prepuštaj srce svoje žalosti: odagnaj je i misli na svoj svršetak. 21 I ne zaboravi: povratka nema; njemu ne koristiš, a sebi udiš. 22 Misli na njegovu kob koja je i tvoja: ju?er meni, danas tebi. 24 U dokolici je mudrost zakonoznanca, i tko je od poslova slobodan postaje mudar. 25 Kako ?e omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi: 26 um je njegov obuzet brazdama koje slijedi, a bdijenja mu prolaze u tovu junadi. 27 Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i no?: oni koji rezbare pe?atnjake i trude se neprestano oko novih šara svesrdno teže za što ve?om sli?noš?u uzoru i bde no?u da usavrše svoje djelo. 28 Tako i kova? koji sjedi pokraj nakovnja i promatra sirovo željezo: dah ognja pe?e mu kožu, a on se oko vrela ognjišta napreže; zvuk ?eki?a zaglušuje uho njegovo, o?i upire u uzorak pred sobom; srcem misli na svršetak posla svog i no?u bdi da ga usavrši. 29 Tako i lon?ar koji sjedi kod posla svog i okre?e to?ak nogama: uvijek je u brizi za djelo svoje i sve su mu kretnje odbrojane. 30 Rukom daje oblik glini, a nogama je gnje?i; srcem misli na laštenja i bdi no?u da pe? o?isti. 31 Svi se oni u ruke uzdaju, i svaki je vi?an svome poslu. 32 Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi, a nema ni naselja ni putovanja. 33 Ali njih ne pitaju u vije?u narodnom i ne isti?u se u op?ini. Ne sjede na stolici suda?koj i ne shva?aju Zakona zavjetnoga. 34isti?u se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih me?u tvorcima mudrih izreka. Ali oni održavaju stvoreni svijet i molitva im je na djelo usmjerena. Zakonoznanac

39

19Ali je druk?ije s onim koji posve?uje dušu svoju i razmišljanje svoje Zakonu Svevišnjega, istražuje mudrost drevnu i bavi se proroštvima. 2 On pamti govore glasovitih muževa i prodire u tan?ine mudrih izreka; 3 istražuje skriveni smisao poslovica i bavi se tajnama prispodoba. 4 On služi me?u velikašima i vi?a se u prisutnosti vladara, putuje po zemljama drugih naroda, iskušava dobro i zlo me?u ljudima. 5 U zoru srce svoje uzdiže Gospodu, Stvoritelju svome, moli se pred Svevišnjim: na molitvu otvara usta i moli milost za grijehe svoje. 6 Ako to veliki Gospod ho?e, napunja ga duhom razbora i on daždi rije?ima mudrosti i molitvom slavi Gospoda. 7 Gospod upravlja savjetom i spoznajom njegovom, a on razmišlja o otajstvima Gospodnjim. 8 On izlaže pouku koju je primio i hvali se Zakonom Saveza Gospodnjeg. 9 Mnogi hvale umnost njegovu, nikad ne?e u zaborav pasti niti ?e mu spomen ikad propasti, nego ?e mu ime živjeti od pokoljenja do pokoljenja. 10 Narodi ?e proglasiti mudrost njegovu i hvalom ?e ga slaviti zajednica. 11 Ako dugo živi, ime mu nadvisuje tisu?e ostalih, a ako umre, i to ?e dostajati. Poziv na slavu Božju 12 Još jednom želim iznijeti misli svoje jer sam njima ispunjen kao mjesec pun. 13 Slušajte me, djeco pobožna, i cvjetajte kao ruža što ni?e na obali toka vodenog. 14 Mirišite kao miris tamjanov, cvatite kao ljiljanov cvijet, širite miris i pjesmu pjevajte, slavite Gospoda za sva djela njegova. 15 Dajte slavu imenu njegovu, hvalite ga i slavite pjesmama i harfom i ovako mu u pohvalu recite: 16 Kako su veli?anstvena sva djela Gospodnja! I sve se naredbe njegove pravovremeno izvršuju. Ne smije se pitati: "Što je ovo? Zašto to?" jer sve ?e dobro do?i u svoje vrijeme. 17 Na rije? njegovu voda se kao nasip zaustavlja, i na besjedu usta njegovih nastaje spremište voda. 18 Kad on zapovjedi štogod, volja mu se ispunja i nitko ne može umanjiti njegovo spasenje. 19 Pred njim su djela svakog stvora i ništa nije skriveno o?ima njegovim. 20 Njegov se pogled pruža od vje?nosti do vje?nosti i ništa nema ?udesno pred o?ima njegovim. 21 Ne smije se re?i: "Što je ovo? I zašto to?" jer sve što je stvoreno svrhu ima. 22 Kao što se blagoslov njegov prelijeva poput rijeke i natapa zemlju kao poplava, 23 tako je srdžba njegova baština narodima, kao kad je vode pretvorio u sol. 24 Kao što su njegovi putovi ravni pobožnicima, tako su neprohodni opakima. 25 Kao što je od po?etka stvoreno dobro za dobre, tako i zlo za opake. 26 Najvažnije su potrebe ljudima za život voda i vatra, željezo i sol, brašno pšeni?no, mlijeko i med, sok grož?a, ulje i odijelo: 27 sve je to dobro dobrima, a pretvara se u zlo zlima. 28 Ima vjetrova za kaznu stvorenih, sazda ih kao bi?eve bijesa svoga; oni ?e u vrijeme svršetka snagu razviti i umiriti gnjev svoga Stvoritelja. 29 Vatra i tu?a, glad i kuga - sve je to za kaznu stvoreno. 30 O?njaci u zvijeri, štipavci i guje, i osvetni ma? na propast bezbožnicima 31 vesele se zapovijedi njegovoj i pripravno ?ekaju na zemlji: i kad vrijeme do?e, ne opiru se rije?i njegovoj. 32 Stoga bijah od po?etka osvjedo?en pa razmislih i zapisan u knjigu: 33 "Sva su djela Gospodnja dobra , svakoj potrebi Gospod u pravo vrijeme udovoljava." 34 Ne smije se re?i: "Ovo je gore nego ono", jer sve je dobro u pravi ?as. 35ad iz puna srca i usta zapjevajte i blagoslovite ime Gospodnje! Ljudska nevolja

40

10Nevoljna je sudbina dodijeljena svima ljudima, težak jaram sinovima ljudskim od dana kad iza?u iz utrobe maj?ine do dana kad se vrate majci svega živog. 2 Predmet misli njihove, strah srca njihova - tjeskobno je iš?ekivanje dana smrtnoga. 3 Od onoga koji sjedi na prijestolju slavnom do onoga koji sjedi u prahu i pepelu; 4 od onoga koji nosi krunu i grimiz do onoga koji nosi prtenu odje?u - 5 sve je gnjev, zavist, nevolja i nemir, strah od smrti, sva?e i borba. I kad po?iva na svojoj postelji, san mu no?ni samo izmjenjuje brige: 6 tek što je legao, a ono u snu kao na svjetlosti danjoj opsjedaju ga strahotni prizori, kao bjegunca što je iz boja utekao. 7 I kad se probudi u ?asu izbavljenja, ?udi se svojem ispraznomu strahu. 8 Jer stvorovima svima, od ljudi do životinja, a sedmerostruko grešnicima - prijeti 9 smrt i krv, i boj i ma?, nesre?e, glad, patnja, kuga. 10 Sve je to stvoreno za grešnike, i zbog njih je do potopa došlo. 11 Sve što je iz zemlje u zemlju se vra?a i što je iz vode došlo u more odlazi. Razli?ite izreke 12 Svako mito i nepravda propadaju, a poštenje traje dovijeka. 13 Blago nepravedni?ko nestaje kao bujica i kao trijesak groma za nevremena. 14 Kad otvori svoje ruke, on se raduje, tako i grešnici srljaju u svoju propast. 15 Izdanak bezbožni?ki ne tjera mladice, jer ne?isto korijenje nalazi samo tvrdo stijenje. 16 Trska što raste na svakoj vodi i obali kosi se prije svake druge trave. 17 A milost je kao perivoj blagoslova i milosr?e traje dovijeka. Usporedbe 18 Nezavisan ?ovjek i radnik imaju ugodan život, ali od obojice bolji ima onaj tko prona?e blago. 19 Djeca i sazidan grad proslavljuju ime, ali je nad obojim otkri?e mudrosti. Stoka i vinogradi donose glasovitost, ali više od oboga uzorna žena. 20 Vino i glazba vesele srce, ali još više ljubav prema mudrosti. 21 Frula i harfa zasla?uju pjesmu, ali je nad obojim skladan glas. 22 Ljepota i ljupkost vesele o?i, ali još više zelenilo polja. 23 Prijatelj ili drug - sretnu se u pravi ?as, ali su nad obojicom žena i muž. 24 Bra?a i pomo?nici u nevolji dobro do?u, ali od obojih bolje izbavlja milostinja. 25 Zlato i srebro u?vrš?uju korak, ali je od obadvoga bolji dobar savjet. 26 Bogatstvo i mo? osnažuju srce, ali od obadvoga bolje strah Gospodnji. Sa strahom Gospodnjim ?ovjek sve ima i s njime mu ne treba nikakva pomo?nika. 27 Strah je Gospodnji kao perivoj blagoslova: on ?ovjeka štiti više od svake slave. Prosja?enje 28 Sine moj, ne živi od prosja?enja; bolje je umrijeti nego prosja?iti. 29 ?ovjek koji neprestano gleda na tu?i stol ne živi životom života dostojnim. On kalja svoje grlo jelima tu?inskim, a obrazovan i odgojen ?ovjek toga se kloni. 30tko je prosja?enje usnama bestidnika, ali ga u utrobi pali kao vatra. Smrt

41

11O smrti, kako je gorka pomisao na te ?ovjeku koji živi sretno i usred dobara svojih, ?ovjeku koji živi spokojno i u svemu napreduje i još ima snage uživati raskoš! 2 O smrti, odluka je tvoja dobrodošla ?ovjeku ubogu i bez snage, istrošenu starcu, izmorenu brigama, nevjeri?nu i na kraju strpljivosti. 3 Ne boj se zakona smrti, sjeti se onih prije tebe i onih što ?e poslije do?i. 4 To je presuda Gospodnja svemu živom - i ?emu se opirati volji Svevišnjega? Živio ti deset, stotinu ili tisu?u godina, u Podzemlju ti ne?e predbacivati dužinu života. Kob opakih 5 Opake su hulje sinovi grešnika i oni koji zalaze u nastambe bezbožni?ke. 6 Baština djece grešni?ke na propast je osu?ena, potomstvo njihovo predmet je vje?na ukora. 7 Bezbožna oca proklinju vlastita djeca, jer su zbog njega u sramoti. 8 Teško vama, bezbožnici, koji zapostavljate Zakon Boga Svevišnjega. 9 Ako ste se rodili, za prokletstvo se rodiste, a kad umrete, prokletstvo ?ete baštiniti. 10 Sve što je od zemlje u zemlju se vra?a, tako i bezbožnici iz prokletstva u propast. 11 Ljudi žale za svojim mrtvima, ali ?e opako ime grešnika nestati. 12 Brini se za ime, jer ti ono ostaje dulje nego tisu?e velikih zlatnih zaloga. 13 Sretan život traje stanovit broj dana, ali ?asno ime ostaje zauvijek. Osje?aj stida 14 Držite, djeco, pouke moje u miru. Skrivena mudrost i blago nevidljivo, kakva je korist od oboga? 15 Bolji je ?ovjek koji krije ludost svoju negoli koji krije mudrost svoju. 16 Stidite se prema onome što vam govorim, jer nije dobro svakom stidu podlijegati niti svi jednako cijene sve. 17 Pred ocem i majkom stidi se bludnosti i lÓaži pred poglavarom i mo?nikom, 18 zlo?ina pred sucem i knezom, bezakonja pred op?inom i narodom, 19 nepravde pred drugom i prijateljem, kra?e pred susjedstvom u kojem živiš. 20 Pred istinom Božjom i zavjetom stidi se naslanjati lakte na stol, 21 prezirno primati i darivati i ne odgovarati onima koji te pozdravljaju; 22 stidi se piljiti u tu?u ženu i okrenuti le?a ro?aku, 23 prisvojiti tu?i dio ili dar, udvarati se udatoj ženi, 24 biti prisan sa sluškinjom njezinom: ne prilazi njezinoj postelji! 25 Stidi se rije?i pogrde pred prijateljima svojim i nemoj kuditi nakon darivanja, 26 ponavljati i širiti glasine i izdavati tajne. 27 ?eš biti istinski stidljiv i na?i ?eš milost u o?ima sviju ljudi.

42

12Ali se ovoga nemoj stidjeti, ovoga ne krši zbog ljudskog obzira: 2 Zakona i Saveza Svevišnjega, presude koja daje pravdu i bezbožniku, 3 ?ista ra?una s drugom i suputnikom, diobe svoje baštine prijateljima, 4 to?nosti u mjerilima i utezima, malena ili velika probitka, 5 dobitka u trgova?kim poslovima, stroge stege prema svojoj djeci i da do krvi išibaš opakoga slugu. 6 Kad je žena radoznala, dobar je pe?at; a gdje je mnogo ruku, zaklju?avaj. 7 Kad što daješ, pazi na broj i težinu, i svaki izdatak i primitak zabilježi. 8 Ne stidi se ukoriti glupana ili lu?aka ili ishlapjela starca koji raspravlja s mladi?ima. Tako ?eš pokazati kako si uistinu obrazovan, i svi ?e ti odobravati. O?eva briga zbog k?eri 9 K?i je ocu potajna mora, briga za nju spavati mu ne da: u mladosti, strah da se ne?e udati, a kad se uda, da je muž ne zamrzi; 10 dok je djevica, da je tko ne zavede i da ne zatrudni u ku?i o?evoj, a u ku?i muževljoj da se ne razbludi, i kad je ve? žena, da ne bude nerotkinja. 11 Ako ti je k?i neposlušna, dobro je pazi da ne na?ini od tebe ruglo neprijateljima tvojim, pri?u gradsku i predmet sva?ijeg klevetanja i da te ne obeš?asti u o?ima sviju. Žene 12 Ne zaustavljaj pogleda ni pred ?ijom ljepotom i ne sjedaj sa ženama. 13 Jer iz odijela izlazi moljac, a od žena ženska zlo?a. 14 Bolja je zlo?a muška nego dobrota ženska; od žene potje?e sramota i ruglo. II. SLAVA BOŽJA 1. U PRIRODI 15 Sad ?u podsjetiti na djela Božja, i što sam vidio, to ?u ispri?ati. Rije?ima Gospod stvori djela svoja, i sve se stvoreno pokorava volji njegovoj. 16 Sunce sjajno sve obasjava, i slave je Gospodnje puno djelo njegovo. 17 Gospod nije dao an?elima mo? da govore o svim ?udesima koja je Gospod, gospodar svega, ?vrsto sazdao kako bi svemir opstao u slavi njegovoj. 18 Izmjerio je dubinu bezdana i srca ljudskog i prozreo sve tajne njihove. Jer Svevišnji ima svoju spoznaju koja postoji i promotrio je znake vremena. 19 On objavljuje prošlost i budu?nost i otkriva stvari skrivene. 20 Ni jedna mu misao proma?i ne može, ni jedna se rije? ne može njemu skriti. 21 On je uredio ?udesna djela svoje mudrosti, jer je jedini od vje?nosti do vje?nosti. Niti mu se što može dodati niti oduzeti i njemu savjet ni?iji ne treba. 22 Kako li su divna sva djela njegova, kao sjajna iskra njihov je prizor. 23 Sve to živi i traje dovijeka, i u svakoj prilici sve je poslušno. 24 Sve je dvostruko, jedno prema drugome, i ništa nije stvorio nepotpuno. 25no drugo izvrsnoš?u nadmašuje, i tko se može nasititi njegove krasote? Sunce

43

13Ponos visina, blistavi svod, takva su nebesa u slavnom prizoru. 2 Kad se sunce pomalja, izlaze?i objavljuje: "Divno je i ?udesno djelo Svevišnjeg!" 3 Kad je o podne, žari krug zemaljski, i tko bi izdržao žegu njegovu? 4 U pe? treba puhati da se dobije toplina, a sunce sažiže planine tri puta snažnije; riga pare plamene i zrakama svojim zasljepljuje o?i. 5 Velik je Gospod koji ga na?ini i ?ije rije?i požuruju njegov hod. Mjesec 6 I mjesec tako, uvijek to?an, ozna?uje vrijeme i vje?ni je znak. 7 Mjesec ozna?uje blagdane, to svjetlilo koje se smanjuje kad postane puno. 8 Od njega mjesec dobiva svoje ime. On ?udesno raste u mijenama svojim, stijeg vojske nebeske što blista na svodu nebesa. Zvijezde 9 Sjaj je zvijezda ljepota neba, blistav ures visinama Gospodnjim. 10 Po zapovijedi Svetoga, kako on odredi, one miruju i ne zamaraju se nikad od straže svoje. Duga 11 Pogledaj dugu i slavi Stvoritelja njezina, jer je tako veli?anstvena u sjaju svojem. 12 Preko nebesa prebacuje di?ni luk što ga razape ruka Svevišnjeg. ?udesa prirode 13 Po zapovijedi njegovoj pada snijeg i munje požuruje svojom naredbom. 14 Tako se otvaraju i riznice njegove iz kojih izlije?u oblaci kao ptice. 15 Silom svojom drži oblake i mrvi ih u tu?u. 16 Kad se on pojavi, gore se tresu, 17 i kad grom njegov zagrmi, zemlja se uvija od bola. <16b>Po zapovijedi njegovoj puše južnjak, <17b> vijavica sjeverna i vihor olujni. 18 Kao ptice prši njegov snijeg i pada kao jato skakavaca. Oko se divi ljepoti njegove bjeline i duh se zanosi praminjanjem njegovim. 19 Inje pada kao sol na zemlju, i kad se dobro smrzne, kostriješi se kao bodlje. 20 Kad zapuše hladni sjever, tad se led uhvati na vodi, spusti se na svaku mirnu vodu, koja se onda njime kao oklopom odjene. 21 On guta gore i sažiže pustinju i kao oganj proždire bilje. 22 Ali oblaci ubrzo sve lije?e i poslije žege osvježava rosa. 23 Namišlju je svojom ukrotio bezdan i po njemu razastro otoke. 24 Pomorci pri?aju o pogibeljima morskim i divimo se onomu što od njih ?ujemo: 25 jer i tu su neobi?na i pre?udesna djela njegova, zvijeri svakojake i nemani morske. 26 Njegovom pomo?u sve se svršava dobro i sve se ure?uje prema rije?i njegovoj. 27 Ma koliko da dodamo, ne bismo završili; jednom rije?ju: "On je sve!" 28 Odakle smo?i dovoljno snage da ga slavimo, jer on je velik, iznad svih je djela svojih. 29 Strašan je Gospod i veoma velik, i ?udesna je mo? njegova. 30 Veli?ajte Gospoda u hvalama svojim koliko god možete, a on ?e vas uvijek nadmašivati; napregnite svu svoju snagu kad ga veli?ate, ne popuštajte, pa ipak nikad do kraja ne?ete do?i. 31 Jer tko ga je ikad vidio pa da opri?a? I tko ga može proslaviti onako kako on zaslužuje? 32 Mnogo je otajstava ve?ih nego su ova, jer smo vidjeli samo neka od djela njegovih! 33 je stvorio Gospod, koji je mudrost dao pobožnima. 2. U POVIJESTI Pohvala predaka

44

14Opjevajmo slavne muževe, pretke naše po njihovim pokoljenjima. 2 Mnogo je slave podijelio Višnji i pokazao svoje veli?anstvo od iskonskih dana. 3 Jedni vladahu kraljevstvima svojim i bijahu poznati po svojoj snazi; drugi bijahu mudri savjetnici i izricahu rije?i proro?anske. 4 Savjetom svojim upravljahu ljudima, razumijevanjem narodne mudrosti, i mudrim napucima svojeg nauka. 5 Neki skladahu napjeve i pisahu pjesme; 6 drugi bijahu bogati i mo?ni žive?i mirno u domovima svojim. 7 Svi se oni proslaviše u svom vremenu i bijahu slava svojeg doba. 8 Neki od njih ostaviše ime za sobom te se o njima još hvale pjevaju. 9 A drugima opet nema spomena, iš?ezoše kao da nikad nisu niti postojali; sada su kao da ih nikad nije bilo, tako i djeca njihova za njima. 10 Ali ovi bijahu ljudi pobožni ?ija se dobra djela ne zaboravljaju; 11 u potomcima njihovim ostade bogata baština što je oni namriješe. 12 Djeca im se vjerno drže zavjeta, i potomstvo njihovo, zbog njih; 13 dovijeka njihova loza ostaje i ne briše se dika njihova; 14 u miru po?ivaju tijela njihova i ime živi za sva pokoljenja; 15 mudrost njihovu objavljuju puci i slavu njihovu naviješta op?ina. Henok 16 Henok se svidio Gospodu i bi prenesen, uzor obra?enja za sva pokoljenja. Noa 17 Noa bijaše savršen pravednik i u vrijeme gnjeva postade obnovitelj; po njemu je spašen ostatak na zemlji u doba Potopa. 18 Vje?ni je Savez utemeljen s njim da više ne?e od potopa izginuti sve živo. Abraham 19 Abraham, otac slavni mnoštva naroda, nitko mu u slavi nikad nije bio ravan; 20 on je ?uvao zapovijed Svevišnjega i sklopio Savez s njim; on je taj Savez u?vrstio svojim tijelom i u dan kušnje vjeran ostao. 21 Zato mu je Gospod zakletvom obe?ao da ?e blagosloviti narode u potomstvu njegovu, da ?e ga umnožiti kao prah zemaljski i potomstvo mu uzvisiti kao zvijezde. I dati im zemlju u baštinu, od mora do mora, od Rijeke do krajeva zemaljskih. Izak i Jakov 22 I Izaku je tako, zbog oca njegova Abrahama, zajam?io 23goslov svih ljudi i utemeljio je Savez na glavi Jakovljevoj. I utvrdio ga u svojim blagoslovima i dao mu zemlju u baštinu: podijelio je na dijelove i razdijelio me?u dvanaest plemena. Mojsije

45

15Od njega je potekao ?ovjek ?estit koji je našao milost pred svima, drag Bogu i ljudima, Mojsije, blagoslovljena spomena! 2 Podijelio mu slavu kao i svetima i u?inio ga mo?nim, na užas neprijateljima. 3 Na njegovu je rije? znamenja zaustavio i ukrijepio ga pred licem kraljeva; dao mu zapovijedi za narod njegov i otkrio mu nešto od svoje slave. 4 Zbog njegove vjernosti i poniznosti posveti ga, izabra ga jedinog izme?u sviju ljudi; 5 dopusti mu da ?uje glas njegov i uvede ga u tamu; dade mu zapovijedi licem u lice, Zakon života i spoznaje, da Jakova u?i Savezu i Izraela naredbama njegovim. Aron 6 Potom uzvisi Arona, sveca poput Mojsija, brata njegova, iz plemena Levijeva. 7 Vje?ni Savez sklopi s njim i dade mu sve?eništvo naroda. Usre?i ga odje?om ukrasnom, obu?e ga u odoru slave. 8 Odjenu ga di?nim savršenstvom i opremi bogatom odje?om: ga?ama, haljom i ople?kom. 9 Obloži ga mogranjem i brojnim zvon?i?ima zlatnim uokolo, da zveckaju pri kora?anju njegovu, da im se u Svetištu ?uje zvon na opomenu sinovima naroda njegova. 10 I svetu odje?u od zlata, grimiznu, svu izvezenu; ople?ak suda?ki, Urim i Tumim, od upletena purpura, djelo vješta rukotvorca; 11 drago kamenje, urezano kao pe?atnjaci u zlatnu okovu, djelo draguljara, kao opomenu s natpisom urezanim, prema broju plemena Izraelovih. 12 I krunu zlatnu na kapi, ukrašenu pe?atom posvete, ures vrhunski, djelo veli?anstveno, ukrase, o?ima u nasladu. 13 Nitko nikad sli?nih nije vidio, i nikada ih nije tu?inac obla?io, nego samo sinovi njegovi i odvjeci njegovi zauvijek. 14 Njegove žrtve potpuno se spaljuju, trajno, dvaput svakog dana. 15 Njemu Mojsije dade sve?eni?ku vlast i svetim ga uljem pomaza, i to mu bijaše vje?ni Savez i potomstvu njegovu sve dok nebesa traju, da mu služi i bude sve?enikom i da blagoslivlja narod u ime Gospodnje. 16 Izabra ga izme?u svih živih da mu prinosi žrtvu i tamjan, da mu pali miris ugodni za spomen i da o?iš?a sinove Izraelove. 17 Još mu svoje zapovijedi dade i povjeri mu odredbe Zakona da pou?i Jakova naredbama njegovim, da prosvijetli Izraela njegovim Zakonom. 18 Ali se na njega razgnjeviše neprijatelji i pozavidješe mu u pustinji, ljudi Datanovi i Abiramovi, Korah i njegovi u mržnji i gnjevu. 19 I vidje Gospod i rasrdi se i uništi ih žarom svoje srdžbe. Posla na njih ?udesa i sažeže ih plamenim ognjem. 20 I umnoži tako slavu Aronu i dade mu baštinu njegovu, odredi mu pretilinu prvina, prije svega kruha u izobilju. 21 Tako se oni hrane žrtvama Gospodnjim, koje Gospod pokloni njemu i potomstvu njegovu. 22 Samo u zemlji on baštine nema, nema svog dijela me?u narodom, jer Gospod je njegov di o i baština. Pinhas 23 I Pinhas, sin Eleazarov, tre?i je po slavi zbog revnosti svoje u strahu Gospodnjem. Jer kad se narod pobunio, postojan je bio i plemenito smiona srca, i tako je stekao oproštenje Izraelu. 24 Zato bi Savez mira zape?a?en s njim, da bude poglavar Svetišta i naroda svoga te njemu i potomstvu njegovu pripadne dostojanstvo velikog sve?eništva za sva vremena. 25 U?inio je Savez i s Davidom, sinom Jišaja, iz plemena Judina, ali baština kraljevska od oca samo jednom sinu ostaje, dok baština Aronova ostaje svemu potomstvu njegovu. 26o neka vam sada Gospod mudrost u srce posadi da narodu njegovu pravedno sudite, da vrline preda?ke nikad ne nestanu i da slava njihova prije?e na potomke njihove. Jošua

46

16Junak u boju bijaše Jošua, sin Nunov, nasljednik Mojsijev u službi proro?koj, koji valjano zasluži svoje ime i bi veliki izbavitelj izabranog naroda, osvetivši se drskim neprijateljima i uspostavivši Izraela na baštini njegovoj. 2 Kako li krasan bijaše kad bi digao ruku i ma?em zamahnuo protiv gradova! 3 Tko je ikad imao njegovu odlu?nost? On je vodio bojeve Gospodnje. 4 Nije li po njemu sunce zastalo i od jednog dana postala dva? 5 Jer je prizvao Boga Svevišnjega u nevolji kada ga odasvud pritijesniše neprijatelji, i usliša ga veliki Gospod i pusti krupnu i snažnu tu?u. 6 Bacio se na narod dušmanski i protivnike pobio na Strmini: da bi poznali puci snagu njegova oružja i spoznali da je Gospod protivnik njihov. Kaleb 7 I jer je vjerno išao za Svemogu?im i u dane Mojsijeve ljubav dokazao - on i Kaleb, sin Jefuneov, koji se opriješe kad se zbor pobunio, odvrativši narod od grijeha i utišavši glasove pobune. 8 Zato je i sa?uvao samo ovu dvojicu, od šest stotina tisu?a pješaka, da ih uvede u baštinu njihovu, u zemlju kojom te?e med i mlijeko. 9 Još je Kalebu dao snagu, koja s njime do starosti ostade, te se mogao verati po visinama zemaljskim, koje su baština potomcima njegovim, 10 neka bi spoznao sav Izrael da je dobro i?i vjerno za Gospodom. Suci 11 I suci, svaki po svom imenu, koji uvijek bijahu srca vjerna i koji se ne odmetnuše od Boga - da je blagoslovljen spomen njihov. 12 Neka im kosti procvatu u grobu i neka se imena tih slavnih ljudi pomlade u sinovima njihovim. Samuel 13 Samuel bijaše miljenik svojemu Gospodu, prorok Gospodnji, on utemelji kraljevstvo i pomaza vladare nad svojim narodom. 14 Po Zakonu Gospodnjem upravljaše op?inom, i Gospod je pohodio Jakova. 15 Zbog vjernosti njegove priznavahu ga prorokom, u govorima se pokazivaše pouzdan vidjelac. 16 I on prizva Boga u nevolji kada ga odasvud pritisnuše dušmani prinose?i mlije?no janješce. 17 Tada zagrmje Gospod s neba i u strašnoj lomljavi za?u glas njegov; 18 porazio je vo?e dušmanske i satro knezove filistejske. 19 I kad je polazio na po?inak vje?ni, posvjedo?io je pred Gospodom i pomazanikom njegovim: "Ni od koga nikad ne uzeh ništa, ?ak ni potplate obi?ne." I nitko ga nije optužio. 20ad je usnuo, prore?e još jednom i objavi kralju njegov kraj. I ispod zemlje podignu svoj glas proro?ki da izbriše opa?inu s naroda. Natan

47

17Poslije njega ustade Natan da prorokuje u vrijeme Davidovo. David 2 Kao što se pretilina odlu?uje od pri?esnice, tako bi David odabran od sinova Izraelovih. 3 Igraše se s lavom kao s jari?ima i s medvjedima kao s janjcima; 4 zar nije još kao dje?ak ubio diva i skinuo sramotu s naroda kad je iz pra?ke bacio kamen i slomio oholost Golijata? 5 Jer i on prizva Boga Svevišnjega, koji mu je dao snagu desnici, da obori junaka vješta bojevima i podigne jakost narodu svome. 6 Zato mu je dana slava od deset tisu?a, i slavljahu ga dok blagoslivljaše Gospoda, i ponudiše mu krunu slavnu, 7 jer on svuda porazi neprijatelje i uništi protivnike Filistejce i slomi silu njihovu do današnjega dana. 8 U svakome svom djelu slavio je Svetog Svevišnjeg rije?ima hvale; pjevao je svim srcem svojim i ljubio Tvorca svoga. 9 Pred žrtvenik je postavio glazbala da zvucima njihovim zasladi pjesmu. 10 Blagdanima je sjajnost dodao i savršeno uresio svetkovine, proslavljao sveto ime Gospodnje, i Svetište je odzvanjalo ve? od zore. 11 Zato mu Gospod grijehe oprosti i podiže dovijeka silu njegovu i dade mu Savez kraljevski, slavni prijestol u Izraelu. Salomon 12 Mudar ga je sin naslijedio, koji se, zbog njega, nadaleko proširio. 13 Salomon kraljevaše u vrijeme mirno, i Bog mu dade mir odasvuda, da je uzmogao sazdati Dom imenu njegovu i podi?i vje?no Svetište. 14 Kako li si mudar bio za svoje mladosti i prepun spoznaje poput rijeke! 15 Prekrio si zemlju umom svojim i ispunio je tajanstvenim izrekama. 16 Ime ti se pro?ulo do dalekih otoka i stekao si ljubav svojim mirom. 17 Za?udio si svijet pjesmama svojim, pri?ama, poslovicama i odgovorima. 18 U ime Gospodina Boga, koji se Bogom Izraela zove, nakupio si zlata kao kositra i namnožio srebra kao olova. 19 A slabine si svoje potom priklonio ženama i postao rob svoga tijela. 20 Ljagom si okaljao slavu svoju i oskvrnuo svoj rod, navukao si gnjev na porod svoj, i nevolju svojim potomcima. 21 Kraljevstvo se nadvoje rascijepilo: i od Efrajima iza?e pobunjena vlast. 22 Ipak Bog nije odbacio milosti svoje, niti je pogazio rije?i svoje: izabranika svoga nije lišio potomstva te nije istrijebio roda onom koji ga je ljubio, ve? je dao Ostatak Jakovu i domu Davidovu korijen od njega. Roboam 23 I po?inuo je Salomon kraj otaca svojih, ostavivši jednog od svojih kao nasljednika, najglupljeg od ?itava naroda, ?ovjeka bez razbora: Roboama, koji je savjetom svojim narod pobunio. Jeroboam 24 A zatim do?e Jeroboam, sin Nabatov, koji navede na grijeh Izraela i uputi Efrajima na put zlo?e. Od tada se njihovi grijesi toliko namnožiše te ih otjeraše iz zemlje njihove. 25 okušavahu svaku vrstu opa?ine, sve dok ih osveta ne sna?e. Ilija

48

18I usta prorok Ilije kao oganj, rije? mu plamtjela kao buktinja. 2 On je na njih donio glad i revnoš?u je svojom umanjio njihov broj. 3 Po rije?i je Božjoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo. 4 Kako li si strašan bio, Ilija, u ?udesima svojim! I može li se itko di?iti koliko ti? 5 Podigao si mrtva od smrti iz Podzemlja po rije?i Svevišnjeg. 6 Bacio si u propast kraljeve i vukao odli?nike s odra njihova. 7 Na Sinaju si ?uo ukore i sud osvetni na Horebu. 8 Pomazao si kraljeve osvetni?ke i proroka sebi za nasljednika. 9 Podignut si bio u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima. 10 Odre?en si u prijetnjama budu?im da umiriš srdžbu Božju prije no što ona provali, da obratiš srca ota?ka sinovima i da obnoviš plemena Jakovljeva. 11 Blago onomu koji ?e te vidjeti i onima koji su usnuli u ljubavi, jer i mi ?emo posjedovati život. Elizej 12 Kad je vihor zastro Iliju, napuni se duhom njegovim Elizej: za života ga nijedan vladar ne mogaše pobijediti i nitko ga ne mogaše podjarmiti. 13 Ništa mu ne bijaše teško, i iz groba mu je tijelo prorokovalo. 14 Za života je ?udesa ?inio, a u smrti svojoj djela divotna. Nevjernost i kazna 15 Ali se kraj svega toga narod nije pokajao niti se ostavio grijeha svojih, dok ne bi izagnan iz domaje i rasijan po svim zemljama svijeta; 16 samo je nešto ljudi ostalo, s vladarom iz ku?e Davidove. Neki su od njih pravo ?inili pred Gospodom, a drugi opet gomilahu grijeh na grijeh. Ezekija 17 Ezekija utvrdi grad svoj i dovede vodu sred njega, željezom prokopa pe?ine i sagradi spremišta vodena. 18 Za vijeka se njegova diže Sanherib i posla Rabsaka, koji diže ruku na Sion i u oholosti svojoj huljaše. 19 Tada su im drhtala srca i ruke i podnosili su muke kao žene u trudovima; 20 ali prizvaše milostivog Boga i podigoše ruke svoje prema njemu. I Sveti je s neba brzo uslišio njihov glas i spasio ih rukom Izaijinom, 21 razbio je logor asirski, i njegov ih an?eo sve pobi. Izaija 22 Jer je Ezekija ?inio što je Gospodu milo i držao se putova Davida, oca svojeg, kako mu je zapovjedio prorok Izaija, velik i pouzdan u vi?enju svojem. 23 U dane se njegove sunce povratilo, on je kralju produžio život. 24 U silini duha vidio je stvari posljednje i tješio je žalobne na Sionu. 25avio je budu?nost sve do kraja vremena i najavio tajne stvari prije nego se dogodiše. Jošija

49

19Spomen na Jošiju je kao smjesa mirisa, pripravljena umije?em mirisarskim; sva?ijim je ustima kao med sladak i kao glazba na vinskoj gozbi. 2 Pravim je putem kro?io da obrati narod i zatro je gnusnu bezbožnost. 3 Srce je svoje upravio prema Gospodu i u bezbožno je vrijeme osnažio pobožnost. Posljednji kraljevi i proroci 4 Osim Davida, Ezekije i Jošije, svi ostali gomilahu opa?inu na opa?inu. Jer napustiše Zakon Svevišnjega, nestalo je kraljeva judejskih. 5 Snagu svoju dadoše drugima i slavu svoju tu?inskom narodu. 6 Spališe sveti izabrani Grad i opustošiše ceste njegove, 7 po rije?i Jeremijinoj, jer ga zlostavljahu, iako bijaše prorok posve?en u utrobi materinoj, da istrijebi i obara, zatire, ali i da sagradi i utvr?uje. 8 Ezekiel je vidio prizor slave koji mu je Bog pokazao na kolima kerubinskim. 9 Jer se sjetio neprijatelja pred likom nevremena, na korist onih koji se drže putova pravednih. 10 A što se ti?e dvanaest proroka, procvale im kosti iz rake njihove, jer su utješili Jakova i izbavili ga vjerom i nadom. Zerubabel i Jošua 11 Kako proslaviti Zerubabela? On bijaše kao pe?atnjak na desnici. 12 A takav bi i Jošua, sin Josedekov: oni u svoje vrijeme sagradiše Dom i podigoše Gospodu sveti Hram, odre?en za vje?nu slavu. Nehemija 13 Velik je i spomen na Nehemiju, koji je podigao naše zidove razvaljene, postavio vrata i prijevornice i obnovio naše domove. Kratak pregled 14 Malo ih je bilo stvorenih na zemlji kao Henok, on je bio uznesen sa zemlje. 15 A je li se ipak rodio ?ovjek kao Josip? Vo?a bra?i svojoj, potpora narodu svojem. Kosti su mu posje?ene. 16 i Šem i Šet bijahu slavljeni me?u ljudima, ali je Adam iznad svih živih stvorova. Veliki sve?enik Šimun

50

10Šimun, Sin Onijin, veliki sve?enik, za svoga je života popravio Dom, u svoje je vrijeme u?vrstio Hram. 2 Položio temelje dvostruke visine i visoka kruništa oko Svetišta. 3 U njegovo je vrijeme vodeno spremište iskopano, jezero poput mora golemo. 4 U brizi da narod izbavi od propasti, utvrdio je grad protiv opsade. 5 Kako li krasan bješe, okružen gomilom ljudi, kad bi izašao iza zastora Doma? 6 Kao zvijezda Danica me?u oblacima i kao mjesec pun; 7 kao sunce koje obasjava Hram Svevišnjega i kao sjajna duga na blistavim oblacima; 8 kao ruža u proljetne dane i kao ljiljan kraj izvora; kao grana tamjanova za žara ljetnoga 9 i kao plamen i kad u kadionici; kao vr? od kovana zlata, opto?en mnogovrsnim dragim kamenjem; 10 kao maslina puna plodova i kao ?empres što se diže u oblake. 11 Kad bi na se metnuo krasnu odje?u i obukao se u divne haljine, i kad bi se uspinjao na sveti žrtvenik i ispunio trijem Svetišta svojim veli?anstvom; 12 kad je primao žrtvene dijelove iz ruku sve?enika, a sam stajao kod ognjišta oltarskog okružen vijencem bra?e svoje kao mladi cedar libanonski: okruživahu ga kao grane palmove 13 svi sinovi Aronovi u slavi svojoj, sa prinosima Gospodnjim na rukama, pred svim zborom Izraelovim. 14 Dok je on vršio službu kod oltara, prinosili su po redu prinose Svevišnjem, Svevladaru; 15 pružio bi ruku svoju za posudom i prolio soka od grož?a, izlivši ga na podnožje oltarsko za ugodni miris Svevišnjem Kralju svega. 16 Klicali bi tad sinovi Aronovi i trubili u trublje od tu?ene kovine i je?ali jekom silnom u spomen pred Svevišnjim. 17 I tada bi sav narod odjednom pao na zemlju ni?ice da se pokloni Gospodu, Svevladaru, Bogu Svevišnjem. 18 A pjeva?i bi zapjevali pjesme hvalbenice: sladak bijaše zvuk mnoštva tih glasova, 19 dok se narod utjecao Bogu Svevišnjem mole?i se pred Milosrdnim dok se ne bi svršila služba Gospodnja i obred priveo kraju. 20 Potom bi sišao i podigao ruke svoje nad svim zborom sinova Izraelovih da blagoslov Gospodnji svojim usnama izusti i prodi?i se njegovim imenom. 21 I još jednom svi bi pali ni?ice da prime blagoslov Svevišnjeg. Nagovor 22 A sada blagoslovite Boga svemira, koji ?ini ?udesa svagdje, koji uzdiže naše dane od utrobe maj?ine i ?ini s nama po milosti svojoj. 23 On neka nam dadne radosno srce i podari mir našem vremenu, u Izraelu, na vijeke vijekova. 24 Neka milost njegova bude trajno s nama i neka nas u naše vrijeme izbavi. Broj?ane izreke 25 Na dva se naroda gnuša moja duša, a tre?i i nije narod: 26 na žitelje Seirske gore i na Filistejce i na ludi puk koji živi u Šekemu. Zaklju?ak 27 Pouku u mudrosti i znanosti zapisao je u knjigu ovu Isus, sin Sirahov, Eleazar, iz Jeruzalema, koji je kao kišu izlio mudrost svojeg srca. 28 Blago ?ovjeku koji o ovome razmišlja i primaju?i to k srcu postaje mudar. 29e li postupao prema tome, u svemu ?e biti mo?an, jer je svjetlost Gospodnja njegov put. DODACI Himna zahvalnica

51

11Slavit ?u te, Gospodaru, Kralju, i hvalit ?u te, Bože, Spasitelju moj. Zahvaljujem imenu tvojem, 2 jer ti si bio zaštitnik i pomo?nik moj i spasio si tijelo moje od propasti, od zamke prijevarna jezika, od usana što laži kuju i pred onima što su okolo mene bio si zaštitnik i pomo?nik moj. 3 Po velikom milosr?u i imenu svom izbavio si me od ujeda onih koji bi me proždrli, iz ruku onih koji mi o glavi rade, od mnogih kušnja koje pretrpjeh, 4 od gušenja u vatri koja me okružila, iz središta ognja koji nisam potpalio, 5 iz duboke utrobe Podzemlja, od ne?ista jezika i lažljive rije?i, 6 od potvore nepravedna jezika pred kraljem. Duša moja bijaše blizu smrti i život moj na pragu Podzemlja. 7 Okruživahu me sa svih strana i nije bilo nikoga da mi pomogne; pogledom sam pomo? ljudi tražio, ali uzalud. 8 Tad se sjetih milosr?a tvojeg, o Gospode, i djela tvojih još odiskona, kako izbavljaš one koji te strpljivo ?ekaju i spasavaš ih iz ruku neprijateljskih. 9 Tad podigoh sa zemlje glas svoj i zamolih spas od smrti, 10 zazvah Gospodina, oca mojega Gospodina: "Ne ostavi me u dan nevoljni, u vrijeme moje nemo?i protiv oholih. - Slavit ?u ime tvoje bez prestanka i zahvalnu ti hvalu pjevati." 11 I bi molba moja uslišana, izbavio si me od propasti, spasio me od vremena zlo?e. 12 I stoga ?u te hvaliti i slaviti i blagoslivljati ime Gospodnje. Pjesma o traženju mudrosti 13 Kad još bijah mladi?, prije svojih putovanja molio sam otvoreno za mudrost u molitvama. 14 Pred vratima Svetišta za nju sam molio i do posljednjeg ?u dana tragati za njom. 15 Od njena cvata pa do sazrela grozda radovalo joj se srce moje. Noga je moja kro?ila pravim putem i tražio sam mudrost od svoje mladosti. 16 Prignuvši malo uho, nau?ih je i stekoh mnogu pouku. 17 Po njoj uznapredovah i slavu ?u dati onomu koji me podari mudroš?u. 18 Jer odlu?ih u djelo je provesti, žarko za dobrom tragah i ne?u se stidjeti. 19 Duša se moja za nju borila, pomno sam se držao Zakona. Pružao sam ruke prema nebu i oplakivao što je ne poznam. 20 Usmjerih svoju dušu prema njoj i na?oh je u ?isto?i. Od po?etka joj posvetih svoje srce, i ne?u nikad biti napušten. 21 I utroba mi uzdrhta od ?ežnje za njom, i stoga stekoh valjano blago. 22 Za pla?u mi je Gospod jezik podario: njime ?u ga slaviti. 23 Pri?ite k meni, vi nepou?eni, u mojoj školi sjedite. 24 Zašto da u tom oskudijevate, i da vam duše toliko že?aju? 25 Otvorih svoja usta i rekoh: "Kupujte je bez novaca, 26 podmetnite vrat svoj pod njen jaram i neka vam duše prihvate pouku. Tko je traži - blizu mu je, i ?ovjek odan nalazi je. 27 Pogledajte o?ima svojim: kako sam se malo trudio, a mnogo spokoja stekao. 28 Kupujte pouku velikom svotom novca, njome ?ete ste?i mnogo zlata.