Redovništvo (monaštvo) se u Hrvatskoj pojavilo s dolaskom kršćanstva među Hrvate. Prvi su stigli benediktinci koje u doba hrvatskih narodnih knezova i kraljeva nalazimo širom Hrvatskog primorja i po otocima. Vrlo su zaslužni za unapređenje duhovnoga i kulturnog života u Hrvatskoj. Stariji redovi (benediktinci i pavlini) danas u Hrvatskoj imaju mali broj članova.
Najbrojniji redovnici u Hrvatskoj su franjevci, potom ih po broju članova slijede isusovci, dominikanci i karmelićani, a od tzv. "novih instituta" salezijanci.
Franjevci osnivaju svoje samostane po Hrvatskoj još za života sv. Franje (početkom XIII. st.). Franjevačka obitelj dijeli se na četiri ogranka: mala braća ili franjevci opservanti (OFM), franjevci konventualci (OFMConv), franjevci kapucini (OFMCap) i samostanski franjevci trećoreci (TOR). Mala braća u Hrvatskoj imaju tri provincije - sa sjedištem u Zagrebu (15 samostana), Splitu (13 samostana) i Zadru (5 samostana). Franjevci konventualci u Hrvatskoj imaju jednu provinciju, sa sjedištem u Zagrebu, i 12 samostana širom Hrvatske; franjevci kapucini imaju jednu provinciju s 10 samostana, franjevci trećoreci također jednu, sa sjedištem u Zagrebu, s 14 samostana.
Isusovci su još za vrijeme života sv. Ignacija dospjeli u Hrvatsku. Godine 1552. nastoji ih dobiti Dubrovnik te ih dobiva već 1559. kada dolaze i u Zadar. Vrlo su zaslužni za osnivanje škola i za izdavačku djelatnost te za osnivanje popularnih kongregacija i bratovština u Hrvatskoj. Zasebna Hrvatska misija Družbe Isusove postoji od 1909, a samostalna viceprovincija od 1963. Žive u dvanaest kuća u Hrvatskoj.
Karmelićanska provincija osnovana je u Hrvatskoj 1969. godine. Imaju nekoliko samostana.
Salezijanci su u Hrvatsku došli 1922. godine. 1972. osnivaju nezavisnu "Provinciju sv. Ivana Bosca", sa sjedištem u Zagrebu. Bave se najviše pastoralom mladih.
Prema uputama i prijedlozima II. vatikanskog sabora, muške redovničke ustanove osnivaju 1968. Vijeće viših redovničkih poglavara u Jugoslaviji. Godine 1977. to vijeće mijenja naziv u Konferenciju viših redovničkih poglavara. Nakon raspada Jugoslavije, Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života odobrila je 1994. godine promijenjene Statute Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara koji su zajednički za Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Odnedavno redovnice i redovnici iz BiH su odijeljeni od hrvatskog redovništva te imaju svoju zasebnu Uniju viših redovničkih poglavara i poglavarica.
www.redovnice.hr
www.redovnici.hr
|
Godina |
Redovnici u Hrvatskoj
(redovnički svećenici i redovnička braća*) |
Redovnici u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske
(redovnički svećenici i redovnička braća*) |
Monaški redovnici
(redovnički svećenici i redovnička braća) |
|
1977 |
2522 |
** |
94 |
|
1987 |
2443 |
** |
65 |
|
1998 |
1635 |
** |
14 |
|
2002 |
1032 |
71 |
16 |
|
2003 |
958 |
76 |
16 |
|
2004 |
1017 |
81 |
16 |
|
2005 |
993 |
83 |
19 |
|
2006 |
1005 |
76 |
15 |
|
2007 |
1005 |
72 |
15 |
|
2008 |
959 |
75 |
13 |
|
2009 |
970 |
61 |
14 |
* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.
|
Godina |
Redovnice u Hrvatskoj*
(samo sestre s doživotnim zavjetima) |
Redovnice u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske*
(samo sestre s doživotnim zavjetima) |
Klauzurne redovnice
(samo sestre s doživotnim zavjetima) |
|
1976 |
4522 |
87 |
190 |
|
1986 |
4401 |
179 |
200 |
|
1996 |
3771 |
55 |
198 |
|
2002 |
3286 |
217 |
** |
|
2003 |
3197 |
212 |
157 |
|
2004 |
3254 |
217 |
180 |
|
2005 |
3233 |
212 |
180 |
|
2006 |
3104 |
240 |
177 |
|
2007 |
3056 |
245 |
188 |
|
2008 |
3036 |
226 |
186 |
|
2009 |
2990 |
220 |
181 |
* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.
